Rad u Sloveniji

[latica 1234]

Pozdrav

molim za misljenje i savjet:

pocetkom 7 mj pocela sam radit u Slo ( putujem svaki dan). Prebivaliste mi je zajedno s dvoje djece u RH.

obzirom na to da je oboje djece na mojoj poreznoj kartici, a nisu slovenski rezidenti poslodavac mi u slo isplacuje placu bez porezne olaksice za djecu Prije zaposlenja zena na poreznoj je rekla da samo trazim potvrdu place i predam poreznu prijavu s za to predvidenim obrascem i da ce mi razlika preplacenog poreza bit vracena u RH 

Danas  sam procitala  KpMG  clanak u kojem pod tockom 14.( nize  dolje) stoji da to nece bit tako jer porez nije ni placen u RH vec u Sloveniji

Koliko shvacam u drugim tockama mozda mogu prijaviti dohodak u Rh no trebam napravit izracun sta je isplativije? 
jesam li dobro shvatila? Ako da kome se obratit za izracun?

ima li neka treca opcija? 

trenutno gubim ovako  370  eur mjesecno sto nije zanemarivo! ( prirez 0%, dvoje djece na pk)

 

unaprijed hvala za savjet, lp!

 

 

 

14. Ako radim u zemlji s kojom imamo potpisan ugovor i tamo mi je porez naplaćen po većoj stopi nego što je ona u Hrvatskoj, imam li pravo u Hrvatskoj dobiti povrat poreza u iznosu te razlike?

Ne, jer u Hrvatskoj možete dobiti povrat poreza koji je pretplaćen u Hrvatskoj, a u ovom slučaju porez nije niti uplaćen u Hrvatskoj.

15. Hoće li mi se i ostale vrste dohotka automatski obračunavati na isti način kao i dohodak od nesamostalnog rada?

Ovdje nema jedinstvenog odgovora, jer je za svaku vrstu dohotka propisana drukčija porezna stopa u Hrvatskoj, drukčiji način oporezivanja i izbjegavanja dvostrukog oporezivanja Ugovorima. Naprimjer, u većini slučajeva kod oporezivanja prihoda od dividendi iz inozemstva primjenjivat će se metoda uračunavanja, a ne izuzimanja. Dakle, platit ćete razliku porezne stope iako možda nećete platiti dodatan porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti iz iste države jer se za nesamostalnu djelatnost predmetnim Ugovorom propisuje izuzimanje dok za dividendu uračunavanje. No, porez na dohodak od kapitala u Hrvatskoj je uglavnom niži nego u ostalim zemljama tako da u pravilu na njega najčešće ne bude dodatne obveze poreza za uplatu.

16. Kako se konkretno obračunava porez po metodi uračunavanja?

Porez plaćen u inozemstvu uračunava se u poreznu obvezu u Hrvatskoj (oduzima se od porezne obveze u Hrvatskoj) te se iznos poreza plaćenog u inozemstvu, a koji se može oduzeti od hrvatske porezne obveze, izračunava primjenom prosječne porezne stope. Naprimjer, ako je ukupni dohodak iznosio 8 tisuća kuna, u zemlji izvora platili ste dvije tisuće kuna poreza, a u Hrvatskoj je iznos poreza na isti dohodak 1888 kn, onda ne postoji obveza dodatnog plaćanja poreza jer je inozemni porez veći (razliku više plaćenog poreza u inozemstvu od 112 kn ne možete dobiti od Hrvatske, jer taj porez nije niti uplaćen Hrvatskoj, već drugoj državi). No, ako je dohodak iznosio osam tisuća kuna, a u zemlji izvora ste platili 1500 kn na ime poreza, Hrvatska će vam obračunati još 388 kn na ime razlike između porezne stope u inozemstvu i one u Hrvatskoj.

17. Kako se utvrđuje iznos poreznog dohotka?

Ovo je dosta važno i građanima pruža mogućnost preuzimanje oporezivog dohotka onako kako ga je utvrdila država izvora. Naime, dosad je uobičajen način utvrđivanja dohotka bio da se on utvrdi prema domaćim propisima, no od 1. siječnja 2019. omogućeno je da porezni obveznik preuzme dohodak na način kako ga je utvrdila država izvora. No, za odluku između primjene hrvatskih propisa i preuzimanja potrebno je napraviti izračun te vidjeti što je za poreznog obveznika povoljnije i zatražiti povoljniji pristup.

18. Možemo li na primjerima objasniti razliku između obračuna po domaćim propisima i obračuna kod preuzimanja dohotka kako ga je utvrdila zemlja izvora?

Naprimjer, neke države imaju propisano da određeni dijelovi dohotka nisu oporezivi u toj državi (primjerice, 13. plaća, naknada na dvostruke troškove stanovanja zbog rada u inozemstvu i slično). Pojednostavljeno u primjeru to bi značilo da ako je ukupni bruto dohodak u zemlji izvora iznosio 200, od čega neoporezivi dodatak 20 te doprinosi 30, porezna osnovica u inozemstvu će iznositi 150. Ako će se dohodak obračunati po hrvatskim propisima, osnovica za obračun će iznositi 170 jer će se jednostavno preuzeti ukupni bruto dohodak i oduzeti iznos plaćen za doprinose. S druge strane, kad bismo za taj isti slučaj primijenili preuzimanje dohotka kako ga je utvrdila država izvora, porezna bi osnovica iznosila 150 jer bi se preuzeo ino oporezivi dohodak od 180 te od njega još oduzeli plaćeni doprinosi. No, računica neće uvijek izgledati tako pa je za svaki pojedinačni slučaj potrebno napraviti izračun.

19. Moram li sam odabrati po kojoj metodi želim da mi se obračunava porez ili će to PU napraviti sama?

Preporuka je zatražiti od Porezne uprave na koji način želite da se utvrdi oporezivi dohodak. Ako to ne zatražite, moguće da će oporezivi dohodak biti utvrđen na način koji neće biti najpovoljniji.

20. Porezna uprava mi nudi da napravim dobrovoljnu prijavu inozemnih dohodaka. Da li mi se to isplati?

Nekoliko stvari koje treba znati može pomoći pri donošenju odluke. Kao prvo, za svako dobrovoljno prijavljivanje Porezna uprava nudi oprost zateznih kamata i kazni i primjenu poreznih propisa koji rezultiraju povoljnijim izračunom porezne obveze. Ako se dohodak iz prethodnih godina ne prijavi dobrovoljno i Porezna uprava obračun napravi prema podacima kojima raspolaže, primijenit će se porezni propisi na snazi u godinama u kojima je dohodak nastao (bez mogućnosti razmatranja povoljnijeg pristupa), te će se obračunati zatezne kamate i prekršajne kazne.

21. Ako se odlučim na dobrovoljnu prijavu, kako u tom slučaju izgleda obračun porezne obveze?

Porezna je objavila da kod dobrovoljnih prijava postoje dvije metode obračunavanja porezne obveze. Prema prvoj, porezna se obveza računa za svaku godinu unazad zadnjih šest godina prema stopama i razredima primjenjivima u svakoj godini zasebno, a prema drugoj, postoji mogućnost da se zbroje primici iz tih godina te se porez na to obračuna po poreznim stopama koje vrijede u 2022. godini. Ovo posljednje ima svoje prednosti, ali i mane. Prednosti su da su u 2022. na snazi manje porezne stope i širi porezni razredi nego u prijašnjim godinama, umanjenje određenog dijela porezne obveze za mlađe od 25/30 godina, umanjenje porezne obveze na mirovine; a nedostaci da zbrajanje dohotka za sve godine odjednom podrazumijeva više dohotka koji ulazi u višu poreznu stopu, kao i nemogućnost korištenja osobnog odbitka za prijašnje godine. Preporuka je prije podnošenja dobrovoljne prijave svakako izračunati koji porezni izračun je povoljniji.

22. Porezna je objavila da će ona sama kod dobrovoljne prijave u obzir uzeti model koji je za obveznika povoljniji. Dakle, zapravo ne moram ništa sam računati?

Preporuka je da čovjek ipak sam izračuna što mu je povoljnije i onda to zatraži.

23. Odlučio sam se na dobrovoljnu prijavu, što moram napraviti?

Bitno je znati da se dobrovoljna prijava može napraviti isključivo prije nego što vas Porezna uprava kontaktira i pozove da prijavite dohotke ostvarene u ranijim godinama te je moguća isključivo za neprijavljene primitke iz proteklih godina, a ne i za tekuće primitke. Prijava se podnosi na propisanom obrascu, te je uz nju za određene dohotke potrebno podnijeti i druge propisane obrasce.