Razvrgnuće geometrijskom diobom

[blaumajzl]

Suvlasnik sam na ribnjaku veličine 40000 m2 u omjeru 50:50.Želio bih pokrenuti razvrgnuće suvlasništva isključivo geometrijskom diobom, tako da se formiraju dvije nove čestice gdje bi svaki suvlasnik postao vlasnik 1/1.Po konfiguraciji samog ribnjaka neminovno je da jedna međa prolazi kroz vodenu površinu.Zanima me da li je to moguće sprivesti.Hvala

[blaumajzl]

Jel ima tko od pravnika da mi da savjet za ovaj problem

[Antuntun56]

Nisam pravnik, ali mislim da formalno nema prepreka da možete oformiti granicu čestice geometrijskom podjelom preko vodne površine ako se prepoznate u članku 5. Pravilnika o katastru zemljišta  (NN br. 16/07, 148/2009):

"Katastarska čestica dio je područja katastarske općine određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama.
Jedinstveni identifikator katastarske čestice sastoji se od matič­nog broja katastarske općine i broja katastarske čestice.
Granice katastarske čestice mogu biti međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima (vlasništvo, pravo građenja, drugi stvarno pravni odnos, koncesija, zakup i sl.).
Unutar granica građevnog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda, odnosno druga crta koja služi za određivanje granice pomorskog dobra. "

Uputno bi bilo da ipak nazovete upravno tijelo nadležno za poslove u svezi zemljišta - katastar, ili DGU, koji/a će vam dati mjerodavnu informaciju, a s tom temom bi trebali biti upoznati i ovlašteni inženjeri geodezije iz razloga što su oni ovlašteni za izradu geodetskog elaborata u svrhu geometrijske podjele.

uređeno: 29. veljače od Antuntun56
dopuna odgovora

[blaumajzl]

Hvala.Poslao sam upit ovlaštenim sudskim vještacima geodetske struke,oni su se obratili katastru i odande dobili dva suprotna odgovora.Jedan zaposlenik katastra je rekao da se može formirati dvije čestice,a drugi da se ne može jer postavlja se pitanje što je npr.s ribom koja će migrirati iz čestice u česticu..Pitao sam i renomiranog odvjetnika  koji se obratio upitom sucu općinskog suda koji kaže da nije imao sličan slučaj i da bi pokretanje razvrgnuća geometrijskom diobom bilo neizvjesno i uputno za sud

[Antuntun56]

To je i meni palo na pamet. a što je s ribama koje žive u rijekama, a po čijim sredinama korita idu granice katastarskih općina - one plivaju malo u jednoj, malo u drugoj katastarskoj općini. Šalu na stranu, nije isto...Mogli biste zabiti kolce kao nosače mreže po granici čestice, pa biste osujetili migriranje riba po jezeru, ako je već stvar u trome... Da li je vama kao suvlasnicima svejedno što će biti s ribljim fondom? Ako se na ribnjaku površine 40000 m2 pitanje svede na par riba koje bi migrirale iz jedne u drugu kastarsku česticu, tada je to problem  druge vrste, a ne geodetski...

A da se ipak obratite u Državnu geodetsku upravu, kao krovno geodetsko upravno tijelo? Ako oni neće znati, tko će? 😊

 

[blaumajzl]

Obratiti ću se i njima,pa kad dobijem odgovor objavit ću ga u temi

[Antuntun56]

Na problem druge vrste sam mislila prvenstveno na biološke navike riba koje žive u ribnjacima - pretežno šarani, tolstolobici, somovi i sl. , a koje zbog izobilja hrane i nisu baš sklone pretjeranoj migraciji, pa će riblji fond manje-više ostati isti u svim dijelovima jezera na ribnjaku, te bi geometrijska podjela preko vodne površine slabo ili nikako utjecala na riblji fond.😊

Vrlo me zanima kakav će biti stav DGU po tom pitanju...kad u praksi postoje različiti pristupi, a čija argumentacija i nema baš previše veze s geodezijom.

Istina, bila bi ispravnija podjela po granicama ribnjačkih jezera, ako je ikako moguće podjelu provesti na taj način, a da bude bar približno  fifti-fifti , primjenjujući i druge kriterije podjele (usprkos vašem stavu da je geometrijska podjela ribljaka vodnom površinom neminovna), a ne samo površinske. Vi najbolje poznajete stanje raspoređenosti ribljeg fonda u vašem ribnjaku, kao i motive koji su vas potaknuli na razvrguće suvlasnička zajednice.

Želim vam da mišljenje DGU bude povoljno za vas.

uređeno: 2. ožujka od Antuntun56
korekcija

[Spitfire]

Dana 01. 03. 2024. u 20:48, blaumajzl je napisao:

Jedan zaposlenik katastra je rekao da se može formirati dvije čestice,a drugi da se ne može jer postavlja se pitanje što je npr.s ribom koja će migrirati iz čestice u česticu..Pitao sam i renomiranog odvjetnika  koji se obratio upitom sucu općinskog suda koji kaže da nije imao sličan slučaj i da bi pokretanje razvrgnuća geometrijskom diobom bilo neizvjesno i uputno za sud

Skromnog sam mišljenja da bi DGU mogao na početku dvojiti poradi odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje kažu da u smislu toga zakona poljoprivrednim zemljištem se smatraju i ribnjaci. No odredbe se nastavljaju, opet, u smislu toga zakona da su ribnjaci proizvodno-tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, i dalje određuju što ga sve obuhvaća, tko je dužan ministarstvu dati podatke o ribnjacima na njihovom području u vlasništvu RH te na koji se način mogu dati u koncesiju.

Međutim, (uglavnom) svi ribnjaci su nekada bili projektirani i građeni što u biti znači da su građevina-objekat. Čak i Pravilnik izveden iz ZoG propisuje što se može na istima graditi bez GD i GP. Shodno tome sam stava da bi se DGU a posebno sud u postupku razvrgnuća prije priklonio ovom drugom tumačenju jer formalnopravno ribnjak i nije svojim večim dijelom zemljište a ono se može geometrijski podjeliti, dok kod ribnjaka kao građevine-objekta nije moguće dobivanje dvije samostalne uporabne cjeline, pa bi se išlo na civilno razvrgnuće (dražba).  

[blaumajzl]

Dana 02. 03. 2024. u 17:07, Spitfire je napisao:

Skromnog sam mišljenja da bi DGU mogao na početku dvojiti poradi odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu koje kažu da u smislu toga zakona poljoprivrednim zemljištem se smatraju i ribnjaci. No odredbe se nastavljaju, opet, u smislu toga zakona da su ribnjaci proizvodno-tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, i dalje određuju što ga sve obuhvaća, tko je dužan ministarstvu dati podatke o ribnjacima na njihovom području u vlasništvu RH te na koji se način mogu dati u koncesiju.

Međutim, (uglavnom) svi ribnjaci su nekada bili projektirani i građeni što u biti znači da su građevina-objekat. Čak i Pravilnik izveden iz ZoG propisuje što se može na istima graditi bez GD i GP. Shodno tome sam stava da bi se DGU a posebno sud u postupku razvrgnuća prije priklonio ovom drugom tumačenju jer formalnopravno ribnjak i nije svojim večim dijelom zemljište a ono se može geometrijski podjeliti, dok kod ribnjaka kao građevine-objekta nije moguće dobivanje dvije samostalne uporabne cjeline, pa bi se išlo na civilno razvrgnuće (dražba).  

Stvar je u ovom slučaju da je predmetni ribnjak u stvari nastao kao iskopina (rupa,jama) za exploataciju zemlje nekadašnjeg vlasnika čestice,tj.ciglane koja je exploatirala glinu sa čestice za proizvodnju opeke.Ribnjak nije projektiran i tehnološki izgrađen za proizvodnju i sl.već je nakon exploatacije katast.kultura "Rupa" preimenovana u katast. kulturu "Ribnjak" (možda je trebalo prenamjeniti u "Jezero" jer namjena mu je u naravi športski ribolov i rekreacija.Tako da u namjeni kao tehnološko-proizvodna cjelina ribnjak nikada ni nije egzistirao

[Spitfire]

OK, ako već nije projektiran i građen kao ribnjak, idemo problematiku pogledati s druge strane.

Još nisam vidio da je nešto kao vrsta uporabe zemljišta označena kao "rupa". Eventualno je moglo biti označeno kao otvoreni kop ili eksploatacijsko polje prema posebnom zakonu. Kao takovo a u smislu da je služilo za iskop ciglarske gline za proizvodnju opeke, takovo eksploatacijsko polje podlijegalo je odredbama nekoliko zakona i propisa, prvenstveno Zakonu o rudarstvu a posebno zakonima iz područja prostornog uređenja i gradnje jer legalne ekspoatacije nije bilo bez ishođenja barem lokacijske dozvole a ista se nije mogla ishoditi ako u prostorno planskoj dokumentaciji nisu predviđeni takovi zahvati u prostoru. A zahvat u  prostoru je svako građenje građevine, rekonstrukcija iste te svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se mijenja ili uređuje stanje u prostoru. Nadalje (a da ne idemo baš daleko u prošlost), građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora.

Dakle, i ta vaša "rupa" bi bila građevina. To što je vjerovatno planiranom prirodnom sanacijom nastao ribnjak, svrstava ga u vodnu površinu kao i jezera koja su nastala eksploatacijom mineralnih sirovina, a ne u poljoprivreno zemljište u smislu Zakona o poljoprivrednom zemljištu i ne vidim kada je u tome smislu izgubio status građevine-objekta.

Slijedom navedenoga ja bih ostao pri mišljenju kako bi moguće reagirao sud u postupku razvrgnuća. 

[blaumajzl]

Evo dobio sam i odgovor DGU na upit pa kako sam rekao objavljujem ga na ivu temu

[blaumajzl]

Po ovome kako se očitovala DGU izgleda da se geometrijska dioba na privatnom vlasništvu (ribnjak) može sprovesti..U praksi je jako puno primjera gdje međa ili granica između kat.čestica,katast.općina pa i državne granice idu preko vodene površine....ja nisam dovoljno stručan pa možda dobro ne tumačim ovo očitovanje...molim ako neko može ovo moje mišljenje potvrditi ili demantirati