pokretanje ostavinskog postupka

[anaid]

Umrla osoba mi je ostavila malu imovinu ugovorom o doživotnom uzdržavanju, drugih nasljednika nema. Umrla je krajem prošlog mjeseca. Moram li ja pokretati ostavinski postupak ili to ide po službenoj dužnosti? Hoće li mene obavijestiti o tome? Ako ide po službenoj dužnosti, u kojem roku?

[notarica]

Ostavinski postupak se pokreće po službenoj dužnosti.

Nije mi jasno, u kakvom ste vi odnosu sa pokojnim. To što ste sklopili ugovor, ne znači da ulazite u krug nasljednika.

Jb vas neće službeno zvati ako niste zakonski nasljednik.

Ali za vas će biti korisno da se obratite jb te da mu date sve potrebne podatke o rodoslovlju (ako znate) te da prijavite postojanje vašeg ugovora.

[anaid]

Hvala na odogovoru, budite ljubazni pa mi onda još kažite par detalja, jer me ovaj odgovor dosta zbunio.

Kao prvo, pokojnica od rodbine ima samo i isključivo jednog polubrata. O kojem ne znam ništa osim prezimena i da nije imao kontakte s pokojnicom zadnjih deset godina.

Ja nisam nikakva srodnica, stjecajem okolnosti sam se o njoj brinula zadinjih nekoliko godina.

Od imovine nije imala ništa osim groba na Miroševcu i on je u tom ugovoru o doživotnom ostavljem meni.

I sad ... Kao prvo, kojem jb da se javim? Drugo, kako ja sad ostvarujem pravo iz tog ugovor ako ne na ostavinskoj raspravi? I treće, da li je polubrat po ocu nasljednik? A što ako je ona sve što ima (dakle, taj grob) ostavila meni? Što je onda predmet rasprave?

Lijepo molim za odgovor.

[notarica]

Na sudu u kancelu provjerite kojem je jb dodijeljen taj ostavinski predmet.

Vi svoja prava po ugovoru ostvarujete tako da ugovor prezentirate odgovarajućem tijelu. Za to ne trebate čekati ostavinsku raspravu.

Ako se radi o nekretninama, na temelju ugovora i dokaza smrti (smrti list) ovlašteni ste se upisati u zemljišne knjige.

Ako se radi o grobu, s ugovorom idite na upravu groblja da oni u svojim knjigama zabilježe prijenos.

 

Polubrat jest doista zakonski nasljednik, ako pokojna nije imala supruga, djecu, žive roditelje, ili drugu braću i sestre.

On ima pravo naslijediti po zakonu sve ono što nije obuhvaćeno vašim ugovorom.

 

[anaid]

Notarica, puno hvala, sad mi je to sve jasno.

No imam u vezi istog predmeta još jednu nedoumicu; Tim spomenutim ugovorom o doživotnom, osim groba, ostavljena su mi i sredstva na tekućem računu koja se zateknu nakon smrti. Kad je gospođa umrla, na računu nije bilo skoro ništa. No, onda se dogodilo slijedeće: tri dana nakon njene smrti joj je sjela penzija za protekli mjesec, a ovih je dana sjela i 4. rata povrata duga umirovljenicima. Ja već otprije imam punomoć po tom računu, jer sam joj podizala penziju....I sad, smijem li ja sad taj novac dignuti? Da mogu, to znam, imam punomoć. No, smijem li? Naime, novac je sjeo nakon njezine smrti. Ili da to vratim državi, mirovinskom, kome?

Lijepo molim još za taj odgovor, raspitivala sam se malo okolo, nitko nije imao sličan slučaj.

[notarica]

Ta novčana potraživanja (mirovina i obeštećenje umirovljenicima) ulaze u ostavinsku imovinu, te će se dodijeliti zakonskom nasljedniku, ako nije to izrijekom dodijeljeno ugovorom vama.

Budući da ste naveli da se u ugovoru nalazi samo grobnica, ovaj novac nije vaš.

Podizanjem tog novca, riskirate građanske tužbe za povrat podignutog te isplatu tog iznosa nasljedniku. A moguća je i kaznenopravna odgovornost.

[anaid]

... ali u ugovoru JESU spomenuta "sva novčana sredstva na tekućem računu br................... koja ostanu nakon smrti primateljice uzdržavanja".

Dakle, to je ušlo u ugovor, uz grob.

Samo što ta sredstva nisu bila tamo u trenutku smrti, nego su sjela naknadno.

Je li vaš odgovor, s ovako preciznijim podacima isti - tj. da nemam pravo podignuti taj novac?

Ovo pitam baš zato što NIKAKO ne želim napraviti ništa što ne bi smjela i na što nemam pravo, no ako ipak imam, ne bi to htjela propustiti. Tim više što sam gospođu zaista uzdržavala.

[notarica]

Ponavljam.. sve što piše u ugovoru je vaše, a sve ostalo ide nasljednicima.

 

Jesu li u ugovoru navedeni mirovina i obeštećenje?

Ako nisu, nemate pravo na to.

Vi imate pravo na sav novac koji se nalazio na tekućem računu u trenutku smrti.

 

Budući da ste neprecizni u sadržaju ugovora, teško je ovako dati kavlitetan odgovor.

Ali idite k jb koji vodi ostavinu i dajte mu ugovor, pa ćete i od jb dobiti savjet.

[KronicnaStranka]

notarica je napisao:

Ostavinski postupak se pokreće po službenoj dužnosti.

....

 

Da ne otvaram novu temu, jer mi naslov ove baš odgovara.

 

Dakle, što zapravo znači da se ostavinski postupka pokreće po službenoj dužnosti? Ili drugačije - tko može zahtijevati pokretanje ostavinskog postupka?

 

ZN predviđa da se ostavinski postupak pokreće dostavom smrtovnice sudu, a smrtovnicu dostavlja matični ured. To je jasna situacija.

 

No, ZN predviđa i slučaj da matični ured iz nekog razloga nije dostavio smrtovnicu. To nije rijedak slučaj. U tom slučaju potrebno je dostaviti izvadak iz matične knjige umrlih i podatke (z.k. izvatke) o imovini te o nasljednicima.

 

Pitanje je - tko može dostaviti taj izvadak i ostale podatke? Točnije - može li to učiniti netko tko nije nasljednik?

 

Pouzdano znam da sudovi različito interpretiraju ove odredbe.

 

Izvadak iz matične knjige umrlih može dobiti svatko tko dokaže pravni interes. Zakon o matičnim knjigama ne određuje točnije kakav je to pravni interes.

 

Izvadak iz zemljišnih knjiga može tražiti svatko.

 

Tipična situacija: pokojnik je upisan kao suvlasnik neke nekretnine. Nasljednici pokojnika ništa ne poduzimaju da se provede ostavinska rasprava. Drugi suvlasnik želi srediti z.k., ili recimo razvrgnuti suvlasništvo. Očito je da ima pravni interes, može doći do izvatka iz knjige umrlih i iz z.k.

 

Može li dati prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka?

 

Po mojem mišljenju, može. Pri tome, naravno, neće biti i stranka u tom postupku ako nije nasljednik. Naime, ZN nigdje izrijekom ne ograničava tko može pokrenuti postupak. Po zakonu, za sud su relevantne samo dvije činjenice - da je osoba umrla, i da ima nepokretnu imovinu, a ne i tko je te podatke dostavio sudu.

 

No, u praksi je drugačije.

 

Pouzdano znam da će na jednom općinskom sudu u Hrvatskoj bez problema prihvatiti takav zahtjev i provesti ostavinski postupak, a na jednom drugom općinskom sudu o tome neće niti čuti.

 

Tko je u pravu? Ako na drugom sudu nisu u pravu, kako ih natjerati da rade u skladu sa zakonom?

 

Po mojem mišljenju takva praksa jako otežava sređivanje zemljišnih knjiga.

 

(Zanimljivo, iako ne izravno vezano s ovim - ali na ovom drugom sudu vrlo je raširena praksa "rješavanja" imovinsko-pravnih odnosa putem "formalki" i postavljanja tzv. "privremenih zastupnika", umjesto traženja stranaka-tuženika.)