Izvanredni otkaz - datum odjave

[dk]

Kod nas u tvrtki zna se desiti da se radnik prestane pojavljivati na poslu. Nakon propisane procedure, poziv na obranu, otkaz, dostava otkaza, koja zna trajati i preko dvadesetak dana, radnika treba odjaviti. Tu se pojavljuju različita mišljenja, da li je datum odjave dan kad je prestao dolaziti na posao, ili datum dostave otkaza. U stvari problem je imati prijavljenog radnika mjesec dana a da se nije pojavio na poslu. Obračunati mu doprinose, na koju osnovicu, pojavljuje se još puno pitanja.

I da odmah odgovorim, da, poslodavac sam.

[Floki]

Nema tu različitih mišljenja - zakonodavac je u potpunosti jasan glede ovog pitanja. Tek od dana kada je radniku URUČEN izvanredni otkaz - prema njemu se proizvode pravni učinci izvanrednog otkaza. Dakle, taj dan se piše u radnu knjižicu kao dan odjave. Logično, jer ga ne možete odjaviti dok se nalazi u radnom odnosu. Odjavljujete ga kad nije više u radnom odnosu, a to je s danom URUČENJA (ne donošenja!) odluke o otkazu radniku.

 

p.s. sad kad Vam se oslobodilo mjesto u tvrtki, možete mene zaposliti

[dk]

a čuj, u državnom inspektoratu su mi mrtvi hladni rekli da možemo takve radnike odjaviti s danom kad je prestao raditi, pa ti sad gledaj...

 

a i meni je zakon prilično jasan, ali me kojekakva mišljenja razbijaju...

 

inače bilo je slučajeva da procedura traje i više od 30 dana...

 

čini mi se da nema smisla takvom radniku obračunavati doprinosu na punu plaću, a ne mogu saznati koja je to osnovica na koju treba obračunati doprinose...

[Floki]

Odjaviš li tog radnika u radnoj knjižici s datumom koji ne odgovara danu kada su pravni učinci otkaza nastupili prema tom radniku, ispast će da si odluku o otkazu donio prije nego si proveo zakonit postupak otkazivanja (upozorenje, obrana i drugo) i izgubit ćeš sudski spor. ja ti kažem kako se u praksi radi. Ne može radniku prestati radni odnos (pa perma tome, ne može ni biti odjavljen s mirovinskog i zdravstvenog) prije nego prema njemu nastupe pravni učinci otkaza. Jer u suprotnom činiš prekršaj sankcioniran odredbama Zakona o radu jer radnik koji radi kod tebe (a on je de facto i de iure još uvijek u radnom odnosu do posljedica prouzročenih izvanrednim otkazom, odnosno dok on ne proizvede pravne učinke) nije osiguran.

[nina_d]

Samo bih se složila s Flokijem, i baš zbog tih razloga je proceduru oko otkaza potrebno što prije pokrenuti. Međutim, često se u praksi događa da radnik jednostavno prestane dolaziti na posao bez da se javio, dostavio bolovanje ili bilo što, a u biti se npr. vratio u mjesto gdje je i stalno nastanjen npr. BiH pa ga traži. U tom slučaju postoji opcija objave otkaza na oglasnoj ploči. Znam da je upitna, ali se primjenjuje.

[dk]

nije upitna oglasna ploča, samo treba doći do nje...

 

prvo dok dođe informacija onome koji treba reagirati i poslati poziv na obranu, onda čekanje na povratnice, pisanje izvanrednog otkaza, pa tek onda objava na oglasnoj ploči...

 

jedini uvjet je da je taj način dostave definiran u pravilniku o radu, kod nas se tri dana oglašeno na oglasnoj ploči smatra uručenim...

[Floki]

dk je napisao:

 

jedini uvjet je da je taj način dostave definiran u pravilniku o radu, kod nas se tri dana oglašeno na oglasnoj ploči smatra uručenim...

 

kao što si i sam naveo, ovo ne može poslužiti kao pravilo, već samo kao izuzetak. oglasna ploča ne može zamijeniti osobu radnika kojem se treba uručiti otkaz. ona bi bila opravdano sredstvo tek u slučaju kada bi poslodavac pokuđao sve zakonom predviđene načine i tome pribjegao kao ZADNJOJ opciji. daklee, ukoliko biste mu barem 2x pokušali dostaviti otkaz, a otkaz mu nije mogao biti uručen (ili se pismo vratilo s naznakom da odbija primiti pismeno), tek tada bi se mogla primijeniti oglasna ploča kao način otkazivanja ugovora o radu.