ino78 objavljeno: 22. siječanj 2009. Dijeli objavljeno: 22. siječanj 2009. htio bih cuti strucno misljenje i savjet o pravnom pitanju koje se navodno rijetko susrece u praksi. dakle, zemljisno-knjizni postupak trajao je preko deset godina. stranke su podnijele zajednicki zahtjev za naknadu stete zbog nerazumno dugog trajanja. zupanijski sud je zahtjev prihvatio stjecatelju-predlagatelju u zemljisno knjiznom postupku, ali odbio predniku uz objasnjenje da se nije neposredno odlucivalo o njegovim pravima i obvezama. je li po vasem misljenju ovakva odluka suda osnovana, te kojim bi se argumentima eventualno mogla osporavati? unaprijed zahvaljujem Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
felixx odgovoreno: 22. siječanj 2009. Dijeli odgovoreno: 22. siječanj 2009. Da bi prednik imao ikakvog osnova za tužbu morao bi dokazati da je trpio štetu zbog toga što je nekretnina bila upisana na njegovo ime, npr. neko socijalno pravo koje nije mogao ostvariti. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
KronicnaStranka odgovoreno: 22. siječanj 2009. Dijeli odgovoreno: 22. siječanj 2009. Iz pitanja nije jasno da li ste tužili državu zbog štete, ili je podnesen zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Pretpostavljam da se radi o ovom drugom. U tom postupku se utvrđuje da li je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao takvo, a ne da li je predlagatelj zbog nedonošenja odluke trpio kakvu štetu. Povredom prava (na suđenje u razumnom roku) čini se stranci šteta kao takva sama po sebi, pa se dosuđuje naknada za povredu toga prava. Prema mojem mišljenju, povredu toga prava trpi svaka stranka u postupku, pa i prednik, jer - makar samo teoretski - nije mogao konačno znati što jest ili nije njegova imovina, a to je moglo bitno utjecati na njegove odluke i potrebe. Npr. prema stanju u z.k. i katastru utvrđuje se i porez, i slično. Ako nije istekao rok, predlažem da se prednik žali Vrhovnom sudu. Uz to napominjem da je najnovijim odlukama Ustavni sud postavio nova mjerila za određivanje iznosa naknade za povredu prava na suđenje u razumnom roku, te je za neke hitne postupke, u koje se ubrajaju i z.k. predmeti, dosudio bitno veće iznose nego što je bila dosadašnja praksa. Zato bi i stjecatelj, ovisno o iznosu naknade, možda trebao razmisliti o žalbi na dosuđeni iznos. I ako se radi o Županijskom sudu u Zagrebu, praksa toga suda i posebno nekih sudaca u pogledu određivanja iznosa naknade ide šumom u usporedbi s drumom Vrhovnog i Ustavnog suda. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
ino78 odgovoreno: 23. siječanj 2009. Autor Dijeli odgovoreno: 23. siječanj 2009. Zahvaljujem na savjetu. Da, radi se o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, i slazem se s vasom ocjenom, zato smo i podnijeli zalbu Vrhovnom sudu. Predlagatelju je odreden iznos naknade od devet tisuca kuna. Je li to prema vasim saznanjima odgovara novijoj praksi Ustavnog suda? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Duro odgovoreno: 23. siječanj 2009. Dijeli odgovoreno: 23. siječanj 2009. ino78 je napisao: ... Predlagatelju je odreden iznos naknade od devet tisuca kuna. Je li to prema vasim saznanjima odgovara novijoj praksi Ustavnog suda? Ustavni sud više ne rješava zahtjeve za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku - ustupa ih Vrhovnom sudu. Vrhovni sud ima praksu cca 1700 kn po godini sudskog ili upravno-sudskog postupka. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
KronicnaStranka odgovoreno: 23. siječanj 2009. Dijeli odgovoreno: 23. siječanj 2009. Samo po sebi se razumije da Ustavni sud i dalje štiti pravo na suđenje u razumnom roku, jer je to ustavno pravo, i to na (barem) četiri načina: Prvo, Ustavni sud i dalje rješava zahtjeve pristigle prije promjene zakona po kojem više nije nadležan za to u prvoj instanci. Drugo, Ustavni sud rješava takve zahtjeve za predmete koji su u trenutku podnošenja zahtjeva na Vrhovnom sudu kao viši nadležni sud. Treće, protiv konačne odluke u takvom postupku koju je donio Vrhovni sud može se podnijeti ustavna tužba. Četvrto, barem teoretski, postoji mogućnost da se takav zahtjev podnese prema odredbama koje određuju da se ustavna tužba iznimno može podnijeti i prije iscrpljivanja redovnog puta. I sve te odluke Ustavni sud uredno objavljuje, što u NN, što na svojim stranicama. A 9000 kuna za 10-godišnje suđenje je definitivno premalo čak i ako se ne bi radilo o hitnom postupku, osim ako su stranke bitno doprinijele trajanju postupka, i to i prema dosadašnjoj praksi Vrhovnog suda. Dobro ste učinili što ste podnijeli žalbu. Meni je VS za 14-godišnje suđenje gotovo udvostručio iznos koji je dodijelio županijski sud. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
KronicnaStranka odgovoreno: 23. siječanj 2009. Dijeli odgovoreno: 23. siječanj 2009. Konkretan primjer: odluka Ustavnog suda broj: U-IIIA-4056/2008, 10. prosinca 2008. - 4800 kuna za 2 godine i 10 mjeseci z.k. postupka. U-IIIA-4056/2008 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Duro odgovoreno: 23. siječanj 2009. Dijeli odgovoreno: 23. siječanj 2009. KronicnaStranka je napisao: Samo po sebi se razumije da Ustavni sud i dalje štiti pravo na suđenje u razumnom roku, jer je to ustavno pravo, i to na (barem) četiri načina:... To je sve OK, ali ja napisah da Ustavni sud više ne rješava takve zahtjeve u kontekstu posta (dakle ne tužbe već zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku...) i ako se sada obratite Ustavnom sudu sa zahtjevom s konkretnim primjerom kao ovaj iz posta. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.