Osporavanje zaostavstine

[LowProfile]

Ukratko cu pokusati objasniti svoju situaciju u nadi da ce mi netko na forumu dati kvalitetno pojasnjenje i savjet glede mojih buducih koraka u ostavinskoj raspravi. Naime, moj ujak i njegova djeca zivjeli su u zajednici sa mojim djedom i bakom, ja sam zivio sa ocem i majkom u zajednici u drugom gradu. U septembru prosle godine umro mi je djed na kojemu se vodi cjelokupna imovina u omjeru 1/1 u gradu u kojemu je zivio, u januaru ove godine umrla mi je majka a par mjesci nakon toga i baka tako da smo ujak i ja preostali nasljednici cjelokupne djedove imovine. Na ostavinskoj raspravi koja se zapravo i nije odrzala jucer zbog toga sto je sudija nenamjerno produzila prethodnu raspravu, odvjetnik mog ujaka je samo ostavio punomoc i otisao na drugu raspravu. Moja pitanja su sljedeca:

 

1. Da li je odvjetnik mog ujaka mogao napustiti raspravu i samo ostaviti punomoc, pravdajuci to kasnjenjem pocetka rasprave ?

 

2. U toj punomoci navedeno je da ujak osporava ucesce svih djedovih nekretnina u zaostavstini ali nije navedeno na temelju cega, pretpostavljam da se takva tvrdnja temelji na tome sto je zivio sa djedom i bakom u zajednici. Isto tako znam da nije privredjivao u izgradnji nekretnina. Da li je njegov takav potez zapravo pravno valjan ?

 

Unaprijed hvala !

[KronicnaStranka]

1. U praksi odvjetnik, u postupovnom smislu, može sve što mu sudac tolerira. Sudac je taj koji je ovlašten da kontrolira ponašanje stranaka.

 

2. Ako je ujak živio u zajednici s ostaviteljem, može tražiti izdvajanje dijela za koji smatra da je stvoren njegovim doprinosom. Ako se u pogledu tog zahtjeva nasljednici ne slože, bit će upućeni u parnicu u kojoj će dokazivati svaki svoje stajalište.

 

Iz Zakona o nasljeđivanju:

 

Članak 75.

 

(1) Neovisno o svome nasljednom pravu ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem živio u zajednici te je svojim radom ili davanjima pridonio da se njegova imovina poveća, časom njegove smrti stječe pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina povećala dok su živjeli u zajednici.

(2) Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu te se ne uzima u račun pri izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.

(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se samo na zahtjev ovlaštenika. Pravo na podnošenje zahtjeva prestaje pet godina od dana otvaranja nasljedstva.

 

Izdvajanje kućanskih predmeta

 

Članak 76.

 

(1) Nadživjelom bračnom drugu i ostaviteljevim potomcima koji su živjeli s ostaviteljem u istom kućanstvu u času smrti, pripadaju kućanski predmeti koji služe za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao što su pokućstvo, kućanski aparati, posteljina i slično, ali ne ako su ti predmeti znatnije vrijednosti.

(2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u račun pri izračunavanju nužnog dijela niti se uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka stječu izdvojene predmete u suvlasništvo, na jednake dijelove.

 

Tako je u Repubilici Hrvatskoj. Za Vas pretpostavljam da niste u RH, pa Vas podsjećam da u drugim državama to može biti tiješeno i drugačije.

[LowProfile]

Zivim u Bosni i Hercegovini, no mislim da je Zakon o nasljedjivanju u 99% sadrzaja isti kao u Republici Hrvatskoj. Ako sam vas dobro razumio, cijela stvar oko osporavanja zaostavstine od strane mog ujaka zapravo ne moze biti smetnja donosenju Rjesenja o nasljedjivanju po kojemu ujak i ja imamo pravo nasljedstva od 1/2, a da za osporavanje zaostavstine mora pokrenuti spor ali tek nakon donosenja pomenutog Rjesenja o nasljedjivanju ? Isto tako, nejasno mi je na temelju cega bi uopce mogao imati dokaze o tome da je doprinosio stvaranju dijela imovine za koju trazi izuzece, na temelju kojih dokumenata se u praksi to obicno radi ? Generalno, problem je u tome da on prakticki trazi izuzece cjelokupne imovine koja se, kao sto sam rekao, u cijelosti 'vodi' na djedu u omjeru 1/1.

 

Btw. hvala na odgovoru.

[KronicnaStranka]

Ako između nasljednika postoji spor o nasljedstvu, ostavinski postupak se prekida, a stranke se upućuju u parnicu. Dok se parnica ne završi, rješenje o nasljeđivanju se ne može donijeti.

 

Dokazivanje se vrši dokumentima (npr. računima o nabavci ili radovima), izjavama svjedoka ...

 

Na čemu Vaš ujak temelji svoj zahtjev, to ćete vidjeti.

 

U ovakvim situacijama kao sredstvo pritiska na drugu stranu često služi i sama najava parnice u smislu "bolje je da se dogovorimo jer ćemo se inače godinama suditi". Za Vašeg ujaka je povoljno da se postupak rasteže jer će cijelo to vrijeme - ako sam dobro shvatio - koristiti ostavinu, budući da na njoj živi.

[LowProfile]

Pogledajmo problem sa strane zakazane a neodrzane rasprave o nasljedstvu koja je, kako sam rekao, bila zakazana jucer 24.09.2009.godine. Prije same rasprave, i ujak i ja smo uredno dobili pozive, ja sam ovlastio svoga oca i moj otac je jucer u 11.30h, kada je rasprava i zakazana, bio prisutan. Prema Zakonu o nasljedjivanju, ukoliko se stranke koje su uredno dobile poziv za raspravu nisu odazvale smatrat ce se da se prihvataju svog dijela nasljedstva. Odvjetnik mog ujaka je, dakle pravdajuci se kasnjenjem rasprave od 20 minuta, samo usao i ostavio punomoc po kojoj zastupa mog ujaka, dakle u biti se nije izjasnio a defacto nije niti bio prisutan raspravi, sto bi moglo znaciti da se nije pojavio. U punomoci je navedeno da osporava zaostavstinu ali se nije usmeno ocitovao. Moze li se ovaj, ocigledan propust suda, prakticki tumaciti kao da se moj ujak odnosno njegov zastupnik zapravo nije niti pojavio na raspravi ?

[KronicnaStranka]

O tome će odlučiti sudac, a prilično sam siguran da to neće tako protumačiti.

 

Čudno mi je da se izjava o osporavanju ostavine nalazi u punomoći, budući da to tamo ne spada.

 

Ovako ili onako, odvjetnik se u ime stranke koju zastupa izjasnio, a ostavinski sud tu više nema što raspravljati već će dati rok nezadovoljnom nasljedniku da podnese tužbu radi dokazivanja svojih tvrdnji. Ako u tom roku tužba bude podnesena, ostavinski postupak će se prekinuti do okončanja parnice, a ako ne bude - nastavit će se novim ročištem.

 

Toleriranje takvih odvjetničkih "nepodopština" je uobičajeno kod sudaca iz kolegijalnih razloga, ako nema bitne povrede - a ovdje je nema. Bilo bi dovoljno i da se stranka izjasnila pismenim putem i prije ročišta dostavila sudu podnesak kojim osporava ostavinu.

 

Ako baš smatrate da je to krupan propust suca na Vašu štetu, možete tražiti njegovo izuzeće, ali je skoro sigurno da time ništa postići. Mislim, iako nisam 100% siguran, da se na rješenje o upućivanju u parnicu možete i žaliti, recimo zato što nije naveden razlog osporavanja, ali sam prilično siguran da i time nećete ništa postići, osim odugovlačenja postupka.

[LowProfile]

U slucaju da dodje do spora, zbog toga sto moj ujak osporava zaostavstinu, postoji li zakonski osnov za trazenjem obustave koristenja cjelokupne imovine koja je predmet spora, od strane subjekata takvog spora, do okoncanja spora ?

[KronicnaStranka]

Možete tražiti zabranu otuđivanja, što se upisuje u z.k. uložak.

 

Možete tražiti i privremenu mjeru zabrane korištenja, ali ne vjerujem da biste to uspješno ishodili - naime, Vaš ujak je nesporni nasljednik u svakom slučaju i legalni posjednik, a iseljenje bi mu vjerojatno uzrokovalo velike troškove.

 

U svakom slučaju, za vođenje spora bit će Vam potreban odvjetnik pa se s njim kao kvalificiranom osobom što prije savjetujte. Ja nisam pravnik i moje je znanje ograničeno.

[LowProfile]

Zahvaljujem na iscrpnim odgovorima, nebitno sto niste pravnik ocito je da dobro vladate ovom oblascu pretpostavljam na temelju iskustva. Na koncu, obzirom da je zapravo zakazano novo rociste 21.10.2009.godine, sto bi bio vas savjet, osim za angaziranje odvjetnika ?

[KronicnaStranka]

Zapravo ništa.

 

Ako je netko odlučan tužiti Vas, on će to učiniti što god Vi kazali ili napravili, osim ako ne prihvatite njegov zahtjev. Pri tome nije bitno ima li prave argumente ili ne - tek će se u sudskom postupku odlučiti jesu li oni valjani ili nisu.

 

Sudac će Vas upitati slažete li se s ujakovim zahtjevom ili ne, ako se ne složite, uputit će vas u parnicu. Nije njegovo da ocjenjuje osnovanost ujakovog zahtjeva. Možda vas upozori na posljedice toga (dugotrajnost itd.) i pokuša potaknuti na dogovor, ali nije to obavezan učiniti niti predlagati moguća rješenja.

 

U sasvim psihološkom smislu, moguće je da Vaš ujak zapravo želi neki dogovor, pa počinje cjenkanje i igra na kartu pritiska - ako ne pristanete na dogovor, izložit ćete se dugogodišnjem suđenju u kojem on nema što izgubiti, jer dio nasljedstva mu svakako pripada, a imovinu već koristi samostalno.

 

Stvar je Vaših ciljeva, procjene, vrijednosti imovine, spremnosti na gnjavažu i gubljenje živaca... itd. da odlučite kako ćete se postaviti. Možete ponuditi/prihvatiti dogovor, možete pokazati da pred pritiskom nećete popustiti... To je Vaša odluka. Dakle, trebali biste razmisliti unaprijed o raznim mogućnostima i svojoj strategiji.

 

Ali to nema (izravne) veze s pravom i sudskim postupkom.

[dipl_iur]

Uočivši Vaš post, iznio bih kratki komentar. Naravno da protustranka koja je bez pravnog temelja a odvjetnikom se služi kao sredstvom pritiska ima što izgubiti. Izgubiti će parnicu te će biti obvezna na sve sudske troškove. Savjetujem Vam da ukoliko je pravo na vašoj strani uzmete odvjetnika jer po procesnom načelu culpae protustranka u konačnici snosi sve troškove.

 

Da je pravo na Vašoj strani, potvrdit će i postupanje suda, budući da se po ZN na parnicu šalje ona stranka čije je pravo manje vjerojatno.

 

Rješenje o nasljeđivanju se ne može donijeti prije nego bude pravomoćno okončana parnica. Međutim, ukoliko je dio ostavine nesporan (između stranaka), sud može donijeti i djelomično rješenje o nasljeđivanju, a u ostalom dijelu stranke uputiti na parnicu.