Poticaji za stambenu štednju

[anonimno]

Krajem prošle godine Vlada Republike Hrvatske promijenila je zakonski prospis i smanjela poticaj na stmbenu štednju. Poticaj je smanjen i štedišama koji su prije promjene zakona ugovorili stambenu štednju. Zanima me da li Vlada Republike Hrvatske ima uporište u smanjenju poticajnih sredstava štedišama koji su prije promjene visine poticaja zaključili ugovore temeljem zakona na određeni rok trajanja. Odnosno, da li bi se promijenjeni iznosi poticaja trebali primjenjivati na nove, a ne i na prethodno zaključene ugovore.

[anonimno]

Mislim da se takva odluka donosi za svaku godinu i to nevezano uz stambenu stednju, vec vezano uz porezno zakonodavstvo koje odredjuje i porezne olaksica kakva je spomenuta.

 

To bi znacilo da Vladina odluka nije ni na koji nacin vezana uz vas ugovor o st. stednji koji ste zakljucili s bankom, jer Vlada nije bila ugovora strana nego je samo njezina dobra volja da vas subvencionira i potice na tu stednju.

 

Kolika ce poticajna mjera biti za neku godinu, ovisi o Valdi.

[anonimno]

Cini mi , Vase misljenje se ne temelji na poznavanju materije.

Stambeno stednja i poticajna sredstva za stmbenu stednju zakonski je regulirana.

Zakonom je propisana visina poticajnih sredstava za visinu stambene stednje do maksimalnog iznosa.

Iscitavanjem zakona ja nisam pronasao clanak koji govori o promjenema visine poticaja.

Dakle, visina poticajnih sredstava mijenja se izmjenom i dopunom zakona.

Ako je ugovor za stambeno poticanu stednju zakljucen temeljem postojeceg zakona, a zakon se promijeni, smatram da bi se izmjenjene visine poticaja trebale odnositi na nove ugovore za stambenu stednju uz drzvavni poticaj.

Mozda netko upuceniji ima relevanto misljenje?

[anonimno]

To je vaše mišljenje, na koje vi imate pravo. No, izmjenom zakona, ti su poticaji smanjeni, i to za sve ugovore (ali za ubuduće - ne za ona razdoblja za vrijeme kojih je važio stari zakon). Kako biste vi pravno obrazložili zašto to nije u redu. Čemu je to suprotno? Zakonu? Ustavu? Zašto?

[anonimno]

Nisam pravnik pa ne mogu meritorno - pravno ocjenjivati. Ali, kako se slazete da smijem imati svoje misljenje, nastojat cu ga pojasniti s pozicije stambenog stedise.

 

Prvo, stambena stednja o kojoj govorimo je posebna namjenska štednja definirana posebnim zakonom (Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene stednje), a ne jedan od oblika bankarskih usluga između banke i štediše.

 

Drugo, Vlada Republike Hrvatske je ugovorna stranka.

 

Njje tocno da se visina poticajnih sredstva odreduje za svaku godinu.

Visina poticajnih sredstava odredena je zakonom i iznosila je 25% do maksimalnog iznosa stednje od 5.000,00 kn. Niti jedna odredba zakona ne govori o promjeni visine poticajnih sredstava, niti u jednoj opciji.

 

2005. godine izmjenjen je zakon na nacin da visina poticajnih sredstava iznosi 15% stambene stednje do maksimalnog iznosa 5.000,00 kn.

 

Ugovori koji su zakljuceni do srpnja 2005. kada je zakon u pogledu visine poticajnih sredstava izmjenjen, između stedise i banke uz obvezu koju je temeljem zakona država preuzela u tom ugovoru, smatram da bi država trebala ispuniti.

 

Mislim da je jednostrana promjena volje jedne od ugovornih strana prije isteka roka na koji je ugovor zakljucen, prevarna radnja.

 

Takoder, mislim da se visina poticaja na stambenu stednju u visini 15% treba primjenjivatina ugovore koji su zakljuceni poslije srpnja 2005. a na ugovore do srpnja 2005. 25% kako je zakonom bila odredenva visina poticajnih sredstava u vrijeme zakljucenja ugovora o poticanoj stambeno štednji.

 

Da nije bilo namjere prevare građana ugovori bi se zakljucivali za svaku godinu ili bi se zakonom odredilo da se visina poticajnih sredstava odreduje za svaku godinu do npr. recimo 31. 12 tekuce godine, ali to nije bilo tako definirano.

 

Ovako i uz vase objasnjenje to sve vise lici na prevaru ili u najmanju ruku navodenje gradana na financiranje drzave, odnosno garantiranje za drzavne kredite dovodenjem gradana u zabludu da ce drzava za vrijeme roka zakljucenog ugovora ispunjavati svoju zakonsku obvezu.

 

Sva sreca da za visegodisnje nasade drzava poljoprivrednicima isplacuje poticaje odjednom i unaprijed.

 

 

[anonimno]

Pa nije vam Vlada kao ugovorna strana promjenila Zakon. Elementarna logika. Sabor je....

 

Tesko da bi to palo na sudu. U kojem zakonu ste nasli nacine promjene istoga? Ja niti u jednom. Prema tome, nema nikakve mogucnosti da se zastitite od promjene zakona.

 

Sad zasto se zakon primjenjuje retroaktivno je druga prica, manje pravna, vise politicka.

[anonimno]

Dakle ni Vi ni ja nismo pravnici. S obzirom da ovu raspravu vodimo na portalu udruge pravnika lijepo bi molio da se ukljuce i clanovi udruge, da pokusamo raspaviti koliko malo i dostatno je pravnog u predmetnom slucaju. Koliko je politickog ja ne bi raspravljo.

 

Vjerujem da poticana stambena stednja nije ni prva, a niti posljednja drzavna mjera potpore rjesavanja problema s kojima se gradani susrecu u svakodnevnom zivotu.

 

Istina da je Hrvatski sabor, naravno na prijedlog Vlade RH, izmjenio Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.

 

No, jesu li Vlada RH u prijedlogu, a Hrvatski sabor pri donošenju, trebali uzeti u obzir ugovore i prethodno preuzete obveze pa sukladno tomu osigurati sredstva za provedbu zakljucenih ugovora u ugovorenoj dinamici ili ne?

 

Pitanje retrogradnog tretiranja zakljucenih ugovora prema odredbama Zakon, nakon izmjena i slicno, drzim važnim ne politcikim, vec prije svega pravnim pitanjima koje, promisljamo li zajedno o vladavini prava i povjerenju građana u institucije države, valja raspraviti.

 

Ali bez pripadnika pravne profesije, tesko jer politicka alternativa, barem meni, nije prihvatljiva.

 

 

[anonimno]

Zastupnici su većinom glasova donijeli Zakon po hitnom postupku, čiji je predlagatelj Vlada RH.

Izmjenama i dopunama Zakona uvode se ili mijenjaju tri ključna pitanja: uvodi se mogućnost međufinanciranja;

uvodi se mogućnost prijenosa stambene, štednje između stambenih štedionica te se smanjuju poticaji sa 25 na 15%

na osnovicu od 5000.00 kuna

 

U ime Kluba zastupnika HNS/PGS-a govorila je Alenka Košiša Čičin-Šain (HNS/PGS). Naglasila je da bi stambena

štednja prvenstveno trebala biti namjenska i da nije najvažnije kolika su poticajna sredstva, već da je važno da

država odredi korektive da se ta sredstva namjenski troše. Košiša Čičin-Šain je rekla da se ovom Izmjenom i dopunom

Zakona o stambenoj štednji i poticaju stambene štednje omogućuje stambenim štedionicama odobravanje kredita

za međufinanciranje i građanima, a ne kako je do sada bilo regulirano samo jedinicama lokalne samouprave. Istaknula

je još da ovaj Prijedlog djeluje kao da je došao od samih štedionica. Očekivani efekti Prijedloga zakona su odobravanje

većeg broja kredita i zarađivanje novca dodatnim transakcijama. Ono što je povoljno za građane jest da će kredit za stan moći realizirati odmah jer se za ovakav oblik štednje uglavnom ljudi odlučuju u cilju rješavanja stambenih

poteškoća. Klub zastupnika HNS/PGS-a podržat će ovaj Prijedlog zakona.

 

U ime Kluba zastupnika SDP-a govorio je Slavko Linić (SDP). Pozitivna strana ovog Prijedloga je mogućnost

da štediše ranije koriste svoja sredstva. Klub zastupnika SDP to podržava, rekao je Slavko Linić. Klub zastupnika SDP-a

nije zadovoljan s Prijedlogom u kojem se smanjuju poticaji sa 25% na 15%. Slavko Linić je postavio pitanje; što je

s onima koji su u prošloj godini počeli štedjeti? Smatra da bi primjena Zakona trebala biti od iduće godine. SDP

neće prihvatiti ovaj Prijedlog zakona zbog smanjenja poticaja.

 

 

Slijedeći u raspravi govorio je Luka Roić (HSS) u ime Kluba zastupnika HSS-a. U ovom Zakonu se radi o uštedi

na najvitalnijem dijelu hrvatskog pučanstva, na mladima i smatram da je to pogrešan pristup, rekao je Linić. Hrvatska

bi trebala iskazivati puno veću brigu za mlade. Ali stvarno smanjenje poticaja sa 25% na 15%, te primjenjivanje

Zakona od ove godine ne možemo prihvatiti. To je nekorektno i to je izvjesna retroaktivnost Zakona koja nije prihvatljiva,

naglasio je Roić .Klub zastupnika HSS-a neće podržati Prijedlog ovog zakona, zaključio je Luka Roić.

 

U nastavku rasprave govorio je Zvonimir Mršić (SDP). Rekao je da je neprihvatljivo smanjivanje poticaja za

”mlade obitelji”. Poticaji neće biti samo smanjeni u budućnosti, nego i za one koji su do danas uplatili stambenu za

2005. godinu, odnosno koji će uplatiti do kraja ove godine. To nije korektno, u periodu kada traje određena financijska

godina mijenjati pravila po kojima je ta financijska godina započela, rekao je Mršić. Zvonimir Mršić je uložio

amandman da se za uplate u 2005. godini ostavi poticaj onakav kakav je bio utrenutku kada su ti ljudi sklapali ugovor

sa stambenom štedionicom. Puno će veće uštede biti ukoliko će država obavitiveću kontrolu nad onim kako se ta

sredstva troše nego da smanjujemo poticaje sa 25% na 15%, istaknuo je Mršić. Državni proračun ima dovoljno prostora

na kojima može uštedjeti 20 ili 30 milijuna kojima može uštedjeti 20 ili 30 milijuna kuna, a poticaje treba ostaviti na

25%, zaključio je. Za riječ u raspravi javio se zastupnik Nenad Stazić (SDP). Izrazio je negodovanje za Vladin Prijedlog zakona. Smatra da je ovakva vrsta uštede na mladima nelogična. Važno je da država potakne ljude da brinu o sebi, rekao

je Stazić. Zaključio je riječima da je u interesu javnog dobra da Vlada povuče ovaj Prijedlog. Ovime je zaključena

rasprava.