Jump to content

Dioba između pokojnih bračnih drugova


marijan61

Preporučene objave

Iza mog pokojnog oca održana je ostavinska rasprava,gdje su zakonski nasljednici(bratisestra) upućeni da ustanu tužbom protiv mene i moje maloljetne djece kao oporućnih nasljednika,radi utvrđenja opsega imovine moje majke s osnove bračne tečevine.Majka je umrla 8 godina prije tate i sud je na ostavinskoj raspravi donio pravomoćno rješenje da se ostavina neće raspravljati jer je uvidom u zemljišne knjige utvrđeno da ne posjeduje nepokretnu imovinu.Po podnijetoj Tužbi na utvrđenje da u ostavinu ne ulazi ½ nekretnine kuće, ½ grobnog mjesta i ½ iznosa na deviznoj štednoj knjižici ,sud je nakon tri godine i osam mjeseci donio presudu kojom je utvrđeno da su 2/3 od utužene ½ bračna tečevina pok. Majke (15god.), dok su sa ostalim tužbenim zahtjevima odbijeni,kao i sa zahtjevom da se izvrši upis u zemljišne knjige. Isto tako prihvačena je i odluka tužitelja po kojoj je tuženicima naloženo da tužiteljima isplate 20.483,50 kuna iz razloga 50 postotnog uspjeha u sporu. Postotak uspjeha u sporu naznačen je na Troškovniku kojeg su tužitelji priložili u spis predmeta.Na početku rasprave djecu i mene je branio odvjetnik kog sam ja opunomoćio,kao i moja supruga za zastupanje djece.Iz razloga što nas nije izvješćivao o zakazanim raspravama i što u spis nije priložio dokaze,otkazali smo mu punomoć.Nakon dvije održane rasprave (treći po redu uređujući sudac,četvrti je donio presudu) obranu djece preuzima posebni skrbnik,koji se u odgovoru na tužbu ne očituje o svim tužbenim zahtjevima, a odluku o tuižbenim zahtjevima prepušta sudu.Znakovito je to da se odlukom suda prekoračio tužbeni zahtjev na način da je odlučeno da se tužitelji odbiju sa zahtjevom utvrđenja bračne tečevine na deviznoj štednoj knjižici, iz razloga što je utvrđeno da na njoj nema Maraka koje je otac za života potrošio, a da se nije odlučilo o deviznoj štednoj knjižici istog broja koja je prijavljena u ostavinskom postupku i prije glavne rasprave uložena u spis na kojoj se nalaze CAD koje je pokojni otac dobio od braće iz Canade a koja je otvorena tri godine nakon majćine smrti.Temeljem navedenog zatražio sam od suda prekid rasprave i da se spis uputi Općinskom državnom odvjetništvu zbog sumnje u poćinjenje kaznenih djela između ostalog i krivotvorenja devizne štedne knjižice koja je poništena i na osnovu koje je sud odlučio ,a ima isti broj kao i knjižica koja je prijavljena u ostavinskom postupku. Mislim da je odlukom suda povrijeđen i Članak 354 točka 9 Z.P.P.-a iz razloga što je u utvrđene 2/3od utužene ½ ušla i čestica 662/7 koju je pokojna majka kao punomoćenik vlasnika (tate) potpisanom Nagodbom 1974 god. ustupila Fondu stambeno komunalnih djelatnosti,za izgradnju ceste te se vodi postupak za isplatom pravićne naknade.Nadalje u ovom postupku se je tri puta utvrđivala V.P.S. gdje je naposlijetku iz pisanog otpravka koji sam dobio vidljivo da je utvrđena i na osnovi 6.000 DEM kojih nema,nikada nam nije dato Rješenje o plačanju sudskih pristojbi,tužitelji su dva puta prepravljali umanjivali tužbeni zahtjev,maloljetni tuženici su dva puta davali odgovor na tužbu a nisu izdvojena ni moja ulaganja u predmetnu nekretninu kao poštenog posjednika više od 20 god. makar je sud i donio rješenje da se to mora učinit, kao ni davanja braće pok.vlasnika u predmetnu nekretninu inaće stranih državljana.

Protekom tri godine Županijskom sudu podnio sam Zahtjev za suđenje u razumnom roku.Šest mjeseci kasnije dobivam presudu Općinskog suda a dvadesetak dana nakon toga i rješenje Županijskog suda gdje se prihvača moj podnijeti zahtjev i dosuđuje mi se 3.500 kuna zbog povrede mojih prava i nalaže se Općinskom sudu donošenje odluke u roku 6 mjeseci.Nakon uložene žalbe Vrhovnom sudu,kojom sam tražio dosuđivanje daljnjeg iznosa pravićne naknade zbog bitnih povreda odredba parničnog postupka iz članka 354.stavka1. točaka 6.,8.,9.,10.,11.,12.ZPP-a,da mi se dostavi pisani otpravak presude (nije mi dostavljen više od mjesec dana)i da se spis dostavi Općinskom državnom odvjetništvu zbog opravdane sumnje u počinjenje kaznenih djela,od VSRH sam u predmetu Broj:Gžzp 232/09-2 dobio slijedeće rješenje “Žalba predlagatelja odbija se kao neosnovana”,te je u obrazloženju ukratko iznijeto slijedeće”Ispitajući prvostupanjsko rješenje ovaj sud nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredba parničnog postupkaiz članka 354.stavka 2.točaka 2.,4.,8.,9.i 11.ZPP-a na koje,temeljem odredbe iz članka 365.stavka 2.ZPP-a,drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti,kao niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354.stavka 1.točaka 6.,8.,9.,10 i 11 ZPP-a na koje žalitelj ukazuje u žalbi.” “Prema mišljenju ovog suda,sud prvog stupnja pogrešno primjenio materijalno pravo kad je zahtjev predlagatelja prihvatio kao osnovan.” “U odnosu na žalbeni navod kojim st traži nalaganje Općinskom sudu u Rijeci da mu dostavi prvostupanjsku presudu u predmetu posl.br.P-2408/05,odnosno dostava predmeta Općinskom državnom odvjetništvu,žalitelju je za ukazati da je,u smislu odredbe članka 27.ZS-a,predmet postupka povodom zahtjeva za zaštitu ustavnog prava na suđenje u razumnom roku,u slučaju da sudski postupak u kojem se odlučuje o pravima ili obvezama stranaka dugo traje,utvrditi takvu povredu,sprječiti daljnju povredu tog prava određivanjem roka u kojem je nadležni sud dužan donijeti odluku I odrediti primjerenu novčanu naknadu predlagatelju.U skladu s tim,navedene radnje koje predlagatelj traži od suda,ne mogu biti predmetom ovog postupka povodom zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.”

Na osnovi gore iznesenog,a iz razloga što će braća pok. ostavitelja zaštitu svojih prava i interesa kao umješaći u postupku pokušati ostvariti putem Ambasade Canade kad u mjesecu svibnju dođu u Hrvatsku jer nedozvoljavaju da se vrijednosti koje su poklanjali pok.bratu prepisuju na moju pok.majku a posredno preko nje na zakonske nasljednike koji su nas tužili,stoga Vas zamoljavam da mi odgovarajući na postavljena pitanja,ukažete na Ustavne odredbe na koje se mogu pozvat pri podnošenju Ustavne tužbe radi zaštite interesa svoje djece i sebe.

1.Mogu li uz mene u Ustavnoj tužbi biti navedena i moja djeca?

2.Jesu li djeci povrjeđena Ustavna prava,kad za njih nitko nije podnio zahtjev za suđenje u razumnom roku te im nije ni dosuđena primjerena naknada?

3.Dali je VSRH ispravno odlućio kad nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka,a moje traženje da se spis ustupi ODO i da mi se dostavi pisani otpravak presude,nemože biti predmet ovog postupka?

4.Koje odredbe materijalnog prava je sud prvog stupnja pogrešno primjenio kad je moj podnijeti zahtjev prihvatio kao osnovan? Zahtjev sam podnio protekom tri godine,kad se još nije ni naziralo donošenje odluke! Dali je takvo mišljenje VSRH usmjereno u pravcu deskreditiranja prava djece?

5Jesu li povrijeđena naša Ustavna prava iz razloga što nam nije nikada obrazloženo zašto smo tuženi,tim više što sa tužiteljima nikada nismo bili u sukobu činjenica(priznali smo da su nekretninu skupa gradili i otac i majka),nego samo u primjeni prava(nismo u mogučnosti vršiti diobu između pok.oca i majke,a pogotovo ne djeca između pok.bake koju nisu ni poznavali i djeda)

6.Zašto donijeto rješenje Vrhovnog suda nije objavljeno na njegovoj web stranici?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nije mi jasno kako brat i sestra mogubiti zakonski nasljednici ako ostavitelj ima djecu.

osobu koja umre nasljeđuju njeni zakonski nasljednivi a to su djeca i bračni partner(ako je živ).

ako je umrla osoba neoženjena i nema djece tada su nasljednici roditelji umrle osube a roditelje nasljeđuju njihova djeca (brat,sestra umrle osobe )

 

ako si dobro objasnio situaciju tada si prevaren.

od strane strica itetke ako sam ja dobro skužio

a i od suda .

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zahvaljujem anonimnom forumašu koji se upustio u raspravljanje u ovom predmetu!Odmah da napomenem da ste krivo razumjeli činjenice koje sam iznio u opisu vođenja postupka.

1.Moji brat i sestra su kao i ja zakonski nasljednici našeg pok.oca.

2.Oni su podnijeli tužbu protiv mene i moje djece kao oporučnih nasljednika ne radi nepriznavanja oporuke,nego iz razloga utvrđenja opsega ostavinske imovine naše pok. majke. Tužbom su zatražili, da sud utvrdi da je ½ svih opisanih nekretnina majčina s osnove braćne tečevine,te da se izvrši upis vlasništva te ½ u zemljišne knjige

3. Sud je donio odluku kako sam opisao ,bez da je izdvojio moja ulaganja u predmetnu nekretninu(poštenog posjednika više od 20 god.),kao i novčanih darova mom pok.ocu od njegove braće inaće državljana Canade.

4.Iz razloga što sam jedino ja podnio zahtjev za suđenje u razumnom roku te mi je i dosuđeno 3.500,00 kuna pravićne naknade,postavlja se pitanje što je sa mojom djecom,zar ona nemaju ista Ustavna prava kao i svi ostali,a to pogotovo nakon rješenja VSRH donijetog na moju uloženu žalbu.Stoga Vas još jednom molim da mi odgovorite imam li pravo podnijeti Ustavnu tužbu osm sebe i na djecino ime i to pozivajući se na članak 14.stavak 2. Ustava ili članak29.stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, tim više sto je u parničnom postupku došlo do bitnih povreda parničnog postupka iz članka 354.stavka 1. točke 9 (na ostavinskoj raspravi iza pok.majke je donijeto pravomoćno sudsko rješenje, i z.k. čestica je nagodbom sa sudskom težinom ustupljena Gradu.) te nam nikada nije dato rješenie o plačanju ili neplačanju sudskih pristojbi. Žalba na tako donijetu presudu je izjavljena i u postupku rješavanja je pred Županijskim sudom.

Nadam se da sam podrobno objasnio cjelu situaciju, te Vas molim da mi pokušate odgovorit na postavljena pitanja! Vjerujem da forumaši koji pročitaju ovu problematiku i vide postupanje suda, neće trćati po rodilištima i tužiti djecu da bi rješavali imovinska stanja iza pok. ostavitelja.

Sada još samo da objasnim! Prihvačanjem tužbe i upisom nekretnine na 15god. Pok. majku, tužitelji zahtjevom za naknadno pronađenu imovinu kao zakonski nasljednici dobivaju daleko više, nego što imaju sada kao pravo na nužni dio.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani !

 

Vi ste trebali prije ostavinske rasprave tražiti da ostavinski sud iz ostavinske mase izdvoji Vaša ulaganja8koja ste trebali dokazati tu spadaju ona ulaganja kojima se povećava vrijednost imetka ,a ne ulaganja za redovno održavanje ) . U toku postupka zainteresirani mogu tražiti da se izdvoji dio koji predstavlja majčinu bračnu stečevinu .

Među mrtvima nema diobe , već je potrebno pokrenuti ostavinski postupak ,jer imovina ostavitelja časom smrti prelazi na nasljednike .

 

 

 

 

Pozdrav !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Hvala Vam na odgovoru!ali vidim da niste u bitnom shvatili iznijete činjenice prilikom otvaranja ove teme.Zatražio sam izdvajanje svojeg ulaganja u predmetnu nekretninu,te je i u parničnom postupku sud o tome donio rješenje.Četvrti sudac koji je donio presudu utvrdio je velićinu suvlasništva moje pok.majke s osnove bračne tečevine,a da pritom nije prihvatio rješenje koje je donio treći sudac tj. nije izdvojio moja ulaganja kao ni ulaganja braće pok. oca inaće stranih državljana,koja su inaće bila dar mom pok. ocu a dar ne ulazi u bračnu tečevinu.Sada vidite da se ipak može vršiti dioba između pok.bračnih drugova, i to na naćin da se tuže dijeca koja o tome nemaju nikakva saznanja i još bi trebali platit trošak parnićnog postupka,makar imaju određenog posebnog skrbnika.Samim tim Sud je povrijedio i članak 154.a ZPP-a.Zamoljavam Vas da mi pokušate odgovorit na postavljena pitanja iznijeta prilikom otvaranja ove teme?

Poveznicu s ovom temom možete naći još i na Pravnom forumu Obrazac Ustavne tužbe temeljem članka 63.Ustavnog zakona.

Hvala!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani forumaši!

Odgovor na postavljena pitanja ne nalazim u navedenim člancima Zakona o nasljeđivanju iz slijedećih razloga:

1. Zahtjev za izdvajanjuem mojih ulaganja temeljem članka 75.Zakona o nasljeđivanju nisam podnio,jer to nije učinio moj odvjetnik koji me zastupao u ostavinskoj raspravi,ali to neumanjuje činjenicu,da moja osobna ulaganja mogu ući u suvlasnički dio moje pok. majke s osnove bračne tečevine.Tu činjenicu je sud svojim rješenjem utvrdio,ali u donesenoj presudi nije sproveo (članak 164. Zakona o vlasništvu...) Ovakvim postupanjem suda povrijeđeno je moje pravo zajamćeno člankom 29.Ustava (pravićno suđenje). A neizjašnjavanjem o naravi i razlozima tužbe, kao i dokazima pribavljenim na nezakonit način (priznanje tužitelja o otuđenju dokaza iznijeto u zapisniku) i stavci tog članka Ustava.

2. Novćani dar za izgradnju kuće pok. oca,također ne predstavlja braqčnu tečevinu pok.majke (članak 278.stavak 2. Obiteljskog zakona), te je samim utvrđenjem da i taj dio dara predstavlja bračnu tečevinu pok. majke u dosuđenom djelu, povrijeđen članak 26.Ustava, tim više što ni braća pok. oca nisu bili ni pozvani da pred sudom štite svoje interese kao umješaći (članak 206.ZPP-a) Također kao umješać u sporu nije sudjelovao ni predstavnik Grada, kome je 1974.god. ustupljena z.k. čestica za izgradnju ceste, te se vodi postupak za isplatom pravićne naknade (povrijeđen članak 354. točka 9. ZPP-a).

3. Iz razloga što je meni i dijeci dosuđeno plačanje troška parničnog postupka, a ujedno nikad nam nije dato rješenje o plačanju sudskih pristojbi, smatram da je povrijeđen članak 62. i članak 51. Ustava.

Sve iznijeto je kratki sažetak Ustavne tužbe koju ću podnijeti, te stoga zamoljavam da mi se ukaže na sve moguće griješke koje bi poćinio pozivajući se na povredu navedenih članka Ustava.

Zahvaljujem!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

Poštovani!

Izvješćujem Vas da je moj predmet Dioba između pok.braćnih drugova otpremljen sa Županijskog suda u Rijeci na Županijski sud u Virovitici,odakle se vratio sa Presudom i Rješenjem.

Presudom je odbačena moja žalba djelom kao nedopuštena a dje4lom odbijena kao neosnovana za mene i moju djecu za koju je žalbu podnio posebni skrbnik.Žalba je odbačena kao nedopuštena u djelu gdje sam osporavao presudu zbog bitne povrede parnićnog postupka iz čl.354.st.2.točke12(prekoračenje tužbenog zahtjeva) iz razloga što se presudom odlučilo o nećem drugom,a ne o onom što je obuhvaćeno tužbenim zahtjevom(konkretno tužitelji su odbijeni sa utvrđenjem ½ udjela pok.majke na deviznomračunu na kom su se nekad nalazile DEM,dok se nije odlućilo o deviznom računu na kom se nalaze CAD,koji je prijavljen u ostavinskom postupku i radi kojeg su tužitelji upućeni da ustanu sa tužbom) iz razloga što su tužitelji odbijeni sa tim djelom tužbenog zahtjeva.

Navode u mojoj žalbi da sud nikada nije odlučio o mom prijedlogu izvođenja dokaza saslušanjem tužitelja,odbačeni su s obrazloženjem da sam pred četvrtim sucem u ovom predmetu izjavio da nemam daljnjih dokaznih prijedloga(što sam mogao drugo reći kad se suci nikada nisu ni pismeno ni usmeno oćitovali o mojim prijedlozima iznijetim u podnescima i na raspravama)Moja tvrdnja da je došlo do bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz čl.354.st.2.točke9. u svezi čestice 662/7 i pravomoćnog sudskog rješenja o obustavi ostavinskog postupka iza naše pok.majke,odbačeno je uz obrazloženje,da sam tvrdio da je čestica 662/7 vlasništvo treće osobe(što nije toćno,jer je česticu moja majka kao punomoćenik vlasnika(moj otac)ustupila Fondu stamb.komun.djelatnosti(te se time i suglasila da sporna nekretnina pripada iskljućivo vlasniku)te bi se daljnjim utvrđenjem suda da je to i njezin dio suvlasništva koji bi prešao na zakonske nasljednike,napravila ništavnost pravomoćne nagodbe,te samim tim i nemogučnost isplate pravićne naknade za oduzeto zemljište jer zakonski nasljednici nisu ništa potpisali.)U djelu u kom sam se žalio na pravomoćno donijeto rješenje suda o obustavi ostavinskog postupka iza naše pok.majke,sud je odbijanje žalbe obrazložio na naćin da iako su tužitelji dobili poziv za ostavinsku raspravu na koju se nisu odazvali i opravdali svoj izostanak,da nisu dobili rješenje o obustavi postupka te opravdava podnošenje tužbe protiv mene i djece.Navodi u žalbi koje sam izjavio da sud nije poštivao svoje donijeto rješenje po kom se mora građevinskim vještačenjem utvrditi moja uložena imovina u nekretninu,kako bi se ona izdvojila i nebi bila predmet ovog raspravljanja,odbijeno je uz obrazloženje»žaliteljeva ulaganja se svode na održavanje nekretnine(makar sam puno toga i izgradio),što nema utjecaja na izmjenu stvarnopravnih odnosa,već jedino može biti osnovom za obveznopravni zahtjev» (nije obrazloženo gdje da ga podnesem,dali na ostavinskoj raspravi iza pok. oca,ili nakon što mi moja imovina bude oduzeta i prijenjeta na utvrđeni dio pok.majke s osnove braćne tečevine,u naknadno sazvanom ostavinskom postupku iza pok.majke) Ima još puno stvari, i za sve znam kako ću podnijeti Reviziju Vrhovnom sudu,ali Vas molim za pomoć kako se ponijeti prema slijedećem?

Sud je utvrdio da mlljt. Djecu zastupa posebni skrbnik imenovan rješenjem Centra za socijalnu skrb-Rijeka,ali je odbio moj žalbeni navod uz obrazloženje «Pogrešno žalitelj smatra da je prvostupanjski sud odlučujući o parničnim troškovima trebao primjeniti odredbu čl.154.a ZPP-a, budući da u ovom postupku kao stranka nije nastupao državni odvjetnik ili koje drugo državno tijelo» Parnićno nesposobnu stranku u postupku zastupa parnićno sposobna stranka!(posebni skrbnik) Moje pitanje glasi! Dali je Centar za socijalnu skrb državno tijelo?

Te pošto u dokumentima Centra za socijalnu skrb stoji natpis Republika Hrvatska, dali je Republika Hrvatska država? Stoga Vas ujedno molim da mi odgovorite kako ovo pitanje prezentirat u Reviziji Vrhovnom sudu.?

Pozdrav?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 mjesec kasnije...

Poštovani!

Zamoljavam Vas da mi odgovorite dali odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su-IV-1195/09-4 od 5.studenog 2009.godine,kojom je moj predmet ustupljen sa Županijskog suda u Rijeci na Županijski sud u Virovitici, mora biti objavljena na stranicama suda tj.kako da do nje dođem jer je nikad nisam vidio niti imao saznanja o njoj, dok nisam dobio presudu Županijskog suda u Virovitici Gž-913/09-2 koju također nemogu naći na stranicama suda u Virovitici. Također ni Rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Gžzp 232/09-2 od 16.studenog 2009.godine, protiv kojeg sam podignuo Ustavnu tužbu U-III Vs/601/2010 nemogu pronaći na stranicama Vrhovnog suda Više o Ustavnoj tužbi koga interesira na Pravnom forumu – Obrazac Ustavne tužbe članak 63

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija