Jump to content

ZAMP i DJ-ing


NinaSky

Preporučene objave

Srdačan pozdrav,

 

surađujem s različitim udrugama za mlade te prikupljam potrebne informacije u svrhu njihovog informiranja.

 

Zanimaju me odgovori na ova pitanja:

 

1. Koji je propisan način izlaska iz sustava ZAMP-a za nekog inozemnog autora?

 

2. Kakva je pozicija nekomercijalnih, underground DJ-a koji ne primaju naknadu za svoj nastup (ne veću od ZAMP-ovih jednokratnih nameta) te vrte muziku volonterski odnosno za putni trošak i isključivo s ciljem educiranja i promoviranja kulturološko-socioloških vrijednosti sadržanih u pojedinom subkulturnom pravcu (npr. multikukturalnost, tolerancija, ženska prava i sl.)?

Diljem svijeta autori takve nekomercijalne, underground glazbe sami daju da se njihova glazba downloada, sami potiču njezinu distribuciju promovirajući se putem različitih socijalnih mreža (myspace, facebook i sl.).

 

3. Iz gore navedenih primjera očito je da se ovaj ZAMP-ov zakon ne može odnositi jednako na sve DJ-e - npr. komercijalne; s honorarima 1500kn plus putni trošak po nastupu, i nekomercijalne; koji vrte rjeđe te samo za putni trošak i sretni su ako im ostane 150kn u džepu - koje onda idu ZAMP-u??

Nemam ništa protiv da komercijalni DJ-i plaćaju ZAMP-u, međutim smatram da se ovim nametima ubija nekomercijalna glazbena scena te se time takvim DJ-ima krši pravo na izražavanje i slobodu govora. U tom slučaju, glazba nije ništa drugo nego medij, kao govor, pa nitko nikom ne naplaćuje to što nekog citira dok drži govor (ili npr. predavanje koje naplati).

 

4. Po kojoj osnovi inspekcija ima pravo zaplijeniti cde i opremu (cd plejere, miksetu i sl.) ako je pri kupnji istih dio novca otišao ZAMP-u? Ispisivanje kazne da, ali zaplijena??

Nekomercijalni DJ-i koji godišnje ni približno ne zarade iznos ZAMP-ovog nameta, ne rade to zbog novca i sigurno nisu kupili opremu od svojih DJ honorara!

 

Molim vas stoga da mi objasnite kakva je pozicija takvih DJ-a? Znači onih koji obavljaju volonterski rad u kulturi promovirajući nekomercijalnu glazbu dobivenu od samih autora, a koja prvenstveno ima edukativnu, kulturološku i sociološku ulogu. Zabraniti im rad jer time ne zaradjuju pa ne mogu plaćati ZAMP-u?

 

ZAMP nema koristi od nekomercijalnih DJ-a, ali smatram da su na lokalnoj razini takvi DJ-i itekako društveno korisni. Budući da sam po struci psiholog, znam koliko je glazba moćan medij prijenosa pozitivnih vrijednosti među ljudima jer su tada opušteniji, otvoreniji i spremniji prihvatiti novo i različito.

 

Puno hvala na oddgovorima...

 

PS.

Što je s narodnom glazbom (ciganskom, revolucionarnom i sl.) koja nema poznatog autora?

 

Što je s autorima pod Creative Commons etiketom?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 1 godina kasnije...
  • 3 tjedna kasnije...

Poštovane,

 

pitanje je opširno, ali pokušat ću Vam odgovoriti što je sažetije moguće.

 

1. Koji je propisan način izlaska iz sustava ZAMP-a za nekog inozemnog autora?

 

 

Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima pod zaštitom su svi autori i sva autorska djela osim onih za koje se autor pismeno očituje suprotno. Sustav kolektivne zaštite, a DJ-ing, reproduciranje i ''puštanje'' glazbe na javnom mjestu spada u taj segment zaštite autorskih prava, ne radi razliku među autorima tako da ista odredba vrijedi i za domaće i za strane autore. Oprez je svakako nužan jer istupanje i sustava kolektivne zaštite nije nešto što bi išlo u prilog autorima, pa takvih slučajeva u praksi gotovo i nema.

 

2. Kakva je pozicija nekomercijalnih, underground DJ-a...

 

Pitanje naknade za obavljeni posao nije predmet interesa. Predmet interesa je sadržaj koji DJ koristi, a tu se radi o autorskim djelima. Iskorištavanje autorskog djela od pred korisnika stavlja niz ograničenja koja se moraju poštivati i nije dozvoljeno bez odobrenja autora ili nositelja autorskog prava bez obzira da li je DJ plaćen ili nastupa volonterski. Istina je da mnogi autori svoju glazbu promoviraju na spomenute načine, davanjem na download ili putem neke web stranice ili servisa, ali to ne znači da su time prestala važiti zakonski utvrđena pravila svakog daljnjeg iskorištavanja. Promocija je jedno, pa bila ona u startu putem legalnog besplatnog downloada, a kasnije iskorištavanje je nešto sasvim drugo.

 

Odgovor na treće pitanje dijelom je u odgovoru na drugo. Sloboda govora i izražavanja ne može se poistovjećivati sa korištenjem glazbe. Istina je da se glazbom mogu prenijeti i prenose stavovi i poruke, izražavaju osjećaji i stanja, ali glazba je i dalje glazba, autorsko djelo je i dalje autorsko djelo. Citiranje u ovom slučaju ne bi bilo definicija koju bismo mogli primjeniti na DJ set u nekom noćnom klubu.

 

CITATI

Članak 90. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima

-Dopušteno je doslovno navođenje ulomaka autorskog djela (citata) koje je na zakonit način postalo pristupačno javnosti, radi znanstvenog istraživanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom koja se želi postići i u skladu s dobrim običajima, time da se mora naznačiti izvor i ime autora.

 

 

4. Zapljena opreme korištene za počinjenje djela, a govorimo o kaznenom djelu nedozvoljene uporabe autorskog djela (stavak 230. i 231. KZ) je predviđena zakonom.

 

Citiram:

(6) Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela ili su nastali počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka oduzet će se i uništiti.

 

Zakon o autorskom pravu u čl. 185.a odnosi se na..

 

PRIVREMENE MJERE ZA OSIGURANJE DOKAZA

(1) Na zahtjev nositelja prava iz ovoga Zakona koji učini vjerojatnim da mu je pravo povrijeđeno ili da prijeti opasnost od povrede, sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.

(2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud može osobito odrediti:

– izradu detaljnog opisa robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona, uz ili bez uzimanja primjeraka,

– oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona,

– oduzimanje materijala i sredstava što su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje pravo iz ovoga Zakona, te dokumentacije koja se na to odnosi.

 

 

 

NEZAŠTIĆENE TVOREVINE

Članak 8.

 

(3) Narodne književne i umjetničke tvorevine u izvornom obliku nisu predmetom autorskog prava, ali se za njihovo priopćavanje javnosti plaća naknada kao za priopćavanje javnosti zaštićenih autorskih djela. Naknada se koristi za poticanje odgovarajućeg umjetničkog i kulturnog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi i kulturne raznolikosti u odgovarajućem umjetničkom i kulturnom području sukladno članku 167.a stavku 1. ovoga Zakona.

 

 

Nadam se da sam barem dijelom uspio odgovoriti na neke dvojbe iz vašeg upita. Tema je široka i dalo bi se o njoj pisati i puno puno više.

 

 

LP :-)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija