mogu li traziti isplaćivanje plaće u gotovini

[jadran1]

Dakle smijem li to,naime prijeti mi obustava plaće od strane banke i to kompletne plaće,a da to izbjegnem zelio bih da mi poslodavac da plaću u gotovini,no ne zelim ništa protuzakonito.Dal je to moguće i bi li poslodavac snosio odgovornost da banka to sazna?Zanimaju me te kombinacije.Molim da odgovore samo upućeni.

[mimin]

sve zavisi gdje radiš.ugostitelji mogu svojim zaposlenicima na ruke dati

[cigo1]

jadran1 je napisao:

Dakle smijem li to,naime prijeti mi obustava plaće od strane banke i to kompletne plaće,a da to izbjegnem zelio bih da mi poslodavac da plaću u gotovini,no ne zelim ništa protuzakonito.Dal je to moguće i bi li poslodavac snosio odgovornost da banka to sazna?Zanimaju me te kombinacije.Molim da odgovore samo upućeni.

 

jadran,

Poslodavac ti može isplatiti plaću u gotovini. No poslodavac mora poštivati Propise zakona o platnom prometu i to:

(čl. 18. st. 1. Zakona o platnom prometu u zemlji - Nar.

nov., br. 117/01. i čl. 5. Odluke o uvjetima i načinu

plaćanja gotovim novcem - Nar. nov., br. 36/02.). Ako

poslije toga isplaćuje plaću može je isplatiti na tekući

račun radnika ili će podignuti novac u blagajni i isplatiti

u gotovini iz blagajne. Bitno je da postoji vidljiv novčani

tijek preko žiro-računa.

Prema tomu, poslodavci najčešće iz internih ustrojstvenih

razloga odlučuju o načinu isplate plaća. Hoće li prihvatiti

zahtjeve nekih zaposlenika i napraviti iznimku i isplaćivati

plaću u gotovom novcu, to je stvar njihova sporazuma ili

radno-pravnog odnosa sa zaposlenicima. Ne postoji propis

koji bi unaprijed određivao da se neto plaća mora isključivo

isplaćivati putem banke.

Poslodavac je obvetzan i ustegnuti ti dio plaće ako do njega stigne ovrhabanke na plaću ali samo u jednoj trečini iznosa plaće. Dakle iako će ti plaću isplatiti u kešu mora ti ustegnuti 1/3 primanja.

[plumica]

sve stoji kaj je cigo rekel. Banci nemreš pobeć ni pod razno.Ak neide milom ide silom tj. ovrhom ( zabranom) koji se mora iskazati i ustegnuti kod obračuna plaće. Ak poslodavac slučajno ima s bankom potpisan ugovor o isplati plaća za te i te djelatnike , na njihove te i te račune, onda mislim da ga i banka može šerafit za nepoštivanje ugovora.

[anamih]

Poslodavac je dužan postupiti po ovršnoj ispravi ako je dostavljena na propisani način, originalna i ne znam što još iz ovršnog zakona, to nema veze s ugovorima s bankom, ta obveza proizlazi iz ovršnog zakona.

[plumica]

anamih je napisao:

Poslodavac je dužan postupiti po ovršnoj ispravi ako je dostavljena na propisani način, originalna i ne znam što još iz ovršnog zakona, to nema veze s ugovorima s bankom, ta obveza proizlazi iz ovršnog zakona.

 

Krivo se izrazih.

Mislila sam da u slučaju da poslodavac ne dobije, ili dok ne dobije ovršnu ispravu, a ima s bankom ugovorenu isplatu, da ga onda u tom slučaji možda banka može šerafit.

 

Btw, kaj kad radnik potpiše izjavu kod bilježnika o zabrani na plaću( zbog otplate kredita), a taj iznos mu prelazi 1/3.Međutim više mu odgovara da mu se odmah usteže od plaće nego da razliku do pune rate mora nakon isplate plaće plaćet sam, inače ne plaća redovito rate? I kak banke onda odobre otplate s ratom iznad 1/3, ako kod odobravanja treže zadnje tri isplatne liste IP obrazac za tekuću i prethodnu godinu, izjavu poslodavca o prosjećnoj neto plaći, da li ima drugih zabrana....? Kaj oni iz tog ne vide da je to prešlo 1/3? Odužih, ali pitanje je kaj napraviti u tom slučaju? Da li tražiti od radnika da potpiše jjoš nekakvu dodatnu izjavu poslodavcu da je svjestan da mu se usteže više od 1/3, ali da je suglasan s tim?

[djurdja007]

Poštovana,

banka Vam može za kredit uzeti i više od 1/3 plaće ako ste Vi potpisali da se s tim slažete.Pretpostavljam da ste to potpisali zato što imate relativno malu plaću i u protivnom Vam kredit ne bi bio odobran.

 

U slučaju da Vam poslodavac ne radi obustavu plaće bez obzira da li dobivate plaću na račun ili u gotovini , a Vi ne podmirujete isti, banka može blokirati žiro račun Vašeg poslodavca u cijelokupnom iznosu kredita. Zato što je poslodavac dužan Vama ustegnuti od plaće i taj iznos uplatiti kreditnoj instituciji.

[Augenblick]

Djurdja, niste u pravu:

 

Iz OZ-a:

 

Zapljena po pristanku ovršenika

 

Članak 178.

 

(1) Dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (članak 149.). Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke.

(...)

 

Ograničenje ovrhe

 

Članak 149.

 

(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od 1/2 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 prosječne mjesečne isplaćene neto-plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

(2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini 1/2 neto-plaće ovršenika.

(3) Prosječna neto plaća u smislu stavka 1. ovoga članka je prosječan iznos mjesečne neto-plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u narednoj godini.

(...)