prava socijalno ugrozenih i skrbnistvo nad roditeljima

[Ksenija Sirotić]

Poštovani! Ovako imam oca 59 godiste koji je trenutno smjesten na Rabu u psihijatrijskoj bolnci. Na ljecenju je od alkoholizma vec 9 mjeseci. Doktori kazu da nemoze bit otpusten bez 24 satne skrbi. Socijalni radnici mislim da ne rade svoj posao i da ih nije briga. Trebao bi bit smjesten u neku ustanovu i navodno su poslali molbe ali nema mjesta. On nema stanarsko pravo u stanu u kojem je živio,stan bez struje i vode.... Bolje da je na cesti nego u tom stanu. U ministarstvu zdravstva kazu da ja i moja sestra moramo njemu placat dom. Mi za to nemamo mogucnosti nikakve. On je psihicki bolesnik i ako ga stave na cestu prepisalu su mu smrtnu presudu. Kome se obratit kakva prava on ima. Kakva prava mi imamo? Mi nezelimo bit njegovi skrbnici niti to mozemo? Mozda nisam na pravom forumu ali nemam izlaza.

[cracker811]

Poštovana,

mogu Vam navesti neka prava u sustavu socijalne skrbi koja su Vašem ocu na raspolaganju pa ukoliko ih još niste iskoristili, možda Vam budu od koristi.

 

Naime, prava u sustavu socijalne skrbi su prava na novčane pomoći i potpore i prava na socijalne usluge koja se ostvaruju u centru za socijalnu skrb prema adresi prebivališta korisnika.

Prava koja se pružaju u sustavu socijalne skrbi prema čl. 30. Zakona o socijalnoj skrbi, NN 33/12 (u daljnjem tekstu: ZSS) su pomoć za uzdržavanje, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, jednokratna pomoć, potpore za obrazovanje, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja, inkluzivni dodatak te socijalne usluge.

 

Zahtjev za ostvarivanje prava može podnijeti sam korisnik ili član njegove obitelji, a podnosi se pismenim putem ili osobno, dolaskom korisnika u Prijemni ured centra za socijalnu skrb gdje ujedno može dobiti sve informacije o vrstama pomoći te načinu i uvjetima za njihovo ostvarivanje.

O tim pravima odlučuje centar za socijalnu skrb ili nadležno tijelo u jedinici lokalne ili područne (regionalne) jedinice i Grada Zagreba.

Prema čl. 27. ZSS, korisnik socijalne skrbi može između ostalog biti samac, članovi obitelji ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodima od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način te druge osobe kojima je zbog siromaštva ili nepovoljnih osobnih i obiteljskih prilika potrebna pomoć u cilju otklanjanju rizika za socijalnu isključenost.

 

 

• Što se konkretno pomoći za uzdržavanje tiče, prema čl. 31. ZSS pravo na pomoć za uzdržavanje priznaje se između ostalog samcu ili obitelji koji nemaju sredstava za uzdržavanje u visini utvrđenoj u čl. 33. ZSS, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom ili prihodima od imovine ili na drugi način. Prihodima se smatraju sva financijska i materijalna sredstva koja samac ili obitelj ostvari na osnovi rada, mirovine, prihoda od imovine ili na drugi način.
  

 

Konkretno u brojkama, iznos pomoći za uzdržavanje iznosi za (čl. 33. st. 1. ZSS):

1. samca - 120% osnovice (600,00 kn)

2. obitelj - za odraslu osobu 80% osnovice (400,00 kn)

Navedeni iznosi pomoći mogu se povećati (čl. 33. st. 2. ZSS) ukoliko je korisnik u konkretnom slučaju:

- potpuno radno nesposobna odrasla osoba koja živi sama - za 50% osnovice (850,00 kn)

- potpuno radno nesposobna odrasla osoba koja živi u obitelji - za 30% osnovice (550,00 kn)

 

Pomoć za uzdržavanje se isplaćuje svaki mjesec na temelju rješenja centra za socijalnu skrb.

 

Potrebno je napomenuti da na temelju čl. 37. ZSS, pravo na pomoć za uzdržavanje nema samac niti član obitelji koji može sam sebe uzdržavati ili ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je dužna uzdržavati na temelju propisa o obiteljskim odnosima, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da zakonski obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti davati uzdržavanje, ne želi ostvariti uzdržavanje na temelju sklopljenog ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, a nije pokrenuo postupak za raskid tog ugovora, ili može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi, ako ima u vlasništvu registrirano osobno vozilo (osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da se vozilo koristi za potrebe prijevoza člana obitelji-korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobne invalidnine propisane ovim Zakonom, većeg broja djece, starije teško pokretne osobe ili za zadovoljenje neke druge osnovne životne potrebe), ili ima u vlasništvu ili suvlasništvu stan, kuću ili drugi objekt koji ne služi njemu ili članu obitelji za podmirenje osnovnih stambenih potreba, te ako je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva prodao, darovao ili se odrekao prava na nasljeđivanje nekretnine i druge imovine, ako je time mogao ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba u vrijeme podnošenja zahtjeva u smislu ovoga Zakona.

 

Također, prema čl. 38. ZSS, smatra se osoba može sama sebe uzdržavati i stoga nema pravo na pomoć za uzdržavanje ako prihode može ostvariti prodajom imovine ili davanjem u zakup ili najam imovine koja ne služi njoj niti članovima njezine obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba te ako nije uredno prijavljena nadležnoj službi za zapošljavanje ili ako je u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka odbila ponuđeno zaposlenje, odnosno ako ima prilike makar privremenim, sezonskim, povremenim i sličnim poslovima ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba ili ostvariti druge prihode (čl. 39. ZSS).

 

 

• Kao druga mogućnost se pruža novčana pomoć za podmirenje troškova stanovanja, propisana čl. 49. ZSS, a odobrava se samcu ili obitelji ako se plaćanje tih troškova ne osigurava po drugoj osnovi. Naime, troškovi stanovanja se odnose na najamninu, komunalne naknade, električnu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju i druge troškove stanovanja u skladu s posebnim propisima.
  

 

Novčanu pomoć za troškove stanovanje odobrava jedinica lokalne samouprave, a visina pomoći može se odobriti do iznosa polovice sredstava potrebnih za uzdržavanje samca (300,00 kn) ili obitelji (200,00 kn) prema Zakonu o socijalnoj skrbi (čl. 33. st. 1. ZSS). Pomoć se ostvaruje u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, na adresi Nova cesta 1, 10 000 Zagreb.

 

Prema čl. 50. i 51. ZSS, pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji ako mjesečni prihod samca ili obitelji u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti, ne prelazi visinu iznosa pomoći za uzdržavanje utvrđenih prema čl. 33. ZSS (600,00kn za samca, tj. 400,00 kn za odraslu osobu koja živi s obitelji) ili ako ne koriste stan koji je po svojim obilježjima iznad obilježja potrebnih za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba samca ili obitelji (u tom smislu, na temelju čl. 38. st. 2. ZSS, smatra se da zadovoljava osnovne stambene potrebe stan ili kuća veličine 35 m² korisne površine za jednu osobu, a za osobe s invaliditetom 20% veći (41 m²), uvećane za 10 m² za svaku daljnju osobu u kućanstvu, s mogućim odstupanjem od 10 m²). Samac ili članovi kućanstva koji imaju u vlasništvu ili suvlasništvu kuću ili stan koji im ne služi za podmirenje osnovnih stambenih potreba, poslovni prostor ili kuću za odmor, nemaju pravo na pomoć za stanovanje.

 

 

• Jednokratna pomoć je na temelju čl. 55. ZSS novčana pomoć (ukoliko se ne koristi namjenski, odnosno kada postoji velika vjerojatnost da tu pomoć korisnik neće koristiti namjenski) ili pomoć u naravi (u slučajevima kada se utvrdi da je to povoljnije za korisnika) koju centar za socijalnu skrb (a može ju osigurati i jedinica lokalne samouprave u slučajevima propisanim općim aktom te jedinice) priznaje samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti neke osnovne životne potrebe, a koje su nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i sl., a može se iznimno priznati i zbog nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabavke neophodne odjeće i obuće ako ne postoji mogućnost da se nabavka neophodnih predmeta u kućanstvu i odjeće i obuće osigura u suradnji s humanitarnim organizacijama.
  

 

Jednokratna pomoć priznaje se do iznosa koji je vezan uz potrebu za koju se odobrava, a ukupni iznos priznatih jednokratnih pomoći ne može godišnje iznositi više od pet osnovica za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi (2,500.00 kn).

 

Ukoliko neka osoba snosi troškove pogreba korisnika pomoći za uzdržavanje, prema čl. 58. ZSS joj se odobrava bez prethodne suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jednokratna pomoć u visini određenoj čl. 56. ZSS.

 

Prema čl. 59. ZSS, uz zahtjev za ostvarivanje prava na jednokratnu pomoć, korisnik je dužan navesti za koju namjenu treba pomoć i koliko sredstava je potrebno da tu potrebu podmiri. Također je dužan dostaviti potrebne dokaze o konkretnoj životnoj potrebi zbog koje traži pomoć.

 

---

Nadam se da ćete nešto od navedenog moći iskoristiti. Detaljno Vam je navedeno kako bi dobili sve relevantne podatke, no trebate li još nešto, slobodno se opet obratite ovdje.

Bolnica ne može zadržati zbog ovisnosti o alkoholizmu osobu u nedogled. Pogotovo ukoliko je to protivno njegovoj volji. Shvaćam da Vam treba neka ustanova koja bi se brinula o njemu, ali jedna od opcija je i oduzimanje poslovne sposobnosti ukoliko bi njegov liječnik to potvrdio (uz konačnu odluku suda, naravno). Tada bi Vaš otac trebao skrbnika.

 

Ipak, to je zadnja opcija i jedino u slučaju da uistinu nije sposoban! Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobi koja zbog nekih uzroka nije sposobna brinuti se o svojim potrebama, pravima ili interesima ili ugrožava prava i interese drugih. Zdravstvene ustanove su dužne na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po službenoj dužnosti dostaviti podatke o tim uzrocima koji bi mogli biti temelj za lišenje poslovne sposobnosti.

 

Mjesna nadležnost centra za socijalnu skrb u poslovima skrbništva određuje se prema prebivalištu odnosno boravištu osobe koju treba staviti pod skrbništvo ili joj treba imenovati posebnog skrbnika. Postupak za stavljanje pod skrbništvo i imenovanje skrbnika pokreće po službenoj dužnosti mjesno nadležni centar za socijalnu skrb.

 

Sud o tome odlučuje u izvanparničnom postupku, a prije donošenja odluke pribavit će mišljenje liječnika vještaka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak i o utjecaju tog stanja na njenu sposobnost zaštite svih ili pojedinih osobnih potreba, prava i interesa odnosno ugrožavanja prava i interesa drugih osoba.