cracker811

Poštovani, ovršenik i ovrhovoditelj imaju pravo dobiti informacije (u bilo kojoj poslovnici FINA-e) u vezi zahtjeva za izravnu naplatu. LP

Nestala su pitanja na TitanPadu1 - 1. Građansko i trgovačko pravo! Neka netko tko ima friško spremljeno tamo nazad uploada pitanja!

Poštovana, mogu Vam navesti neka prava u sustavu socijalne skrbi koja su Vašem ocu na raspolaganju pa ukoliko ih još niste iskoristili, možda Vam budu od koristi. Naime, prava u sustavu socijalne skrbi su prava na novčane pomoći i potpore i prava na socijalne usluge koja se ostvaruju u centru za socijalnu skrb prema adresi prebivališta korisnika. Prava koja se pružaju u sustavu socijalne skrbi prema čl. 30. Zakona o socijalnoj skrbi, NN 33/12 (u daljnjem tekstu: ZSS) su pomoć za uzdržavanje, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, jednokratna pomoć, potpore za obrazovanje, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja, inkluzivni dodatak te socijalne usluge. Zahtjev za ostvarivanje prava može podnijeti sam korisnik ili član njegove obitelji, a podnosi se pismenim putem ili osobno, dolaskom korisnika u Prijemni ured centra za socijalnu skrb gdje ujedno može dobiti sve informacije o vrstama pomoći te načinu i uvjetima za njihovo ostvarivanje. O tim pravima odlučuje centar za socijalnu skrb ili nadležno tijelo u jedinici lokalne ili područne (regionalne) jedinice i Grada Zagreba. Prema čl. 27. ZSS, korisnik socijalne skrbi može između ostalog biti samac, članovi obitelji ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodima od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način te druge osobe kojima je zbog siromaštva ili nepovoljnih osobnih i obiteljskih prilika potrebna pomoć u cilju otklanjanju rizika za socijalnu isključenost. Što se konkretno pomoći za uzdržavanje tiče, prema čl. 31. ZSS pravo na pomoć za uzdržavanje priznaje se između ostalog samcu ili obitelji koji nemaju sredstava za uzdržavanje u visini utvrđenoj u čl. 33. ZSS, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom ili prihodima od imovine ili na drugi način. Prihodima se smatraju sva financijska i materijalna sredstva koja samac ili obitelj ostvari na osnovi rada, mirovine, prihoda od imovine ili na drugi način. Konkretno u brojkama, iznos pomoći za uzdržavanje iznosi za (čl. 33. st. 1. ZSS): 1. samca - 120% osnovice (600,00 kn) 2. obitelj - za odraslu osobu 80% osnovice (400,00 kn) Navedeni iznosi pomoći mogu se povećati (čl. 33. st. 2. ZSS) ukoliko je korisnik u konkretnom slučaju: - potpuno radno nesposobna odrasla osoba koja živi sama - za 50% osnovice (850,00 kn) - potpuno radno nesposobna odrasla osoba koja živi u obitelji - za 30% osnovice (550,00 kn) Pomoć za uzdržavanje se isplaćuje svaki mjesec na temelju rješenja centra za socijalnu skrb. Potrebno je napomenuti da na temelju čl. 37. ZSS, pravo na pomoć za uzdržavanje nema samac niti član obitelji koji može sam sebe uzdržavati ili ne želi tražiti uzdržavanje od osobe koja ga je dužna uzdržavati na temelju propisa o obiteljskim odnosima, osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da zakonski obveznik uzdržavanja nije u mogućnosti davati uzdržavanje, ne želi ostvariti uzdržavanje na temelju sklopljenog ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, a nije pokrenuo postupak za raskid tog ugovora, ili može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi, ako ima u vlasništvu registrirano osobno vozilo (osim ako centar za socijalnu skrb utvrdi da se vozilo koristi za potrebe prijevoza člana obitelji-korisnika prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobne invalidnine propisane ovim Zakonom, većeg broja djece, starije teško pokretne osobe ili za zadovoljenje neke druge osnovne životne potrebe), ili ima u vlasništvu ili suvlasništvu stan, kuću ili drugi objekt koji ne služi njemu ili članu obitelji za podmirenje osnovnih stambenih potreba, te ako je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva prodao, darovao ili se odrekao prava na nasljeđivanje nekretnine i druge imovine, ako je time mogao ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba u vrijeme podnošenja zahtjeva u smislu ovoga Zakona. Također, prema čl. 38. ZSS, smatra se osoba može sama sebe uzdržavati i stoga nema pravo na pomoć za uzdržavanje ako prihode može ostvariti prodajom imovine ili davanjem u zakup ili najam imovine koja ne služi njoj niti članovima njezine obitelji za podmirenje osnovnih životnih potreba te ako nije uredno prijavljena nadležnoj službi za zapošljavanje ili ako je u razdoblju od šest mjeseci prije pokretanja postupka odbila ponuđeno zaposlenje, odnosno ako ima prilike makar privremenim, sezonskim, povremenim i sličnim poslovima ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba ili ostvariti druge prihode (čl. 39. ZSS). Kao druga mogućnost se pruža novčana pomoć za podmirenje troškova stanovanja, propisana čl. 49. ZSS, a odobrava se samcu ili obitelji ako se plaćanje tih troškova ne osigurava po drugoj osnovi. Naime, troškovi stanovanja se odnose na najamninu, komunalne naknade, električnu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju i druge troškove stanovanja u skladu s posebnim propisima. Novčanu pomoć za troškove stanovanje odobrava jedinica lokalne samouprave, a visina pomoći može se odobriti do iznosa polovice sredstava potrebnih za uzdržavanje samca (300,00 kn) ili obitelji (200,00 kn) prema Zakonu o socijalnoj skrbi (čl. 33. st. 1. ZSS). Pomoć se ostvaruje u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, na adresi Nova cesta 1, 10 000 Zagreb. Prema čl. 50. i 51. ZSS, pomoć za podmirenje troškova stanovanja može se odobriti samcu ili obitelji ako mjesečni prihod samca ili obitelji u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti, ne prelazi visinu iznosa pomoći za uzdržavanje utvrđenih prema čl. 33. ZSS (600,00kn za samca, tj. 400,00 kn za odraslu osobu koja živi s obitelji) ili ako ne koriste stan koji je po svojim obilježjima iznad obilježja potrebnih za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba samca ili obitelji (u tom smislu, na temelju čl. 38. st. 2. ZSS, smatra se da zadovoljava osnovne stambene potrebe stan ili kuća veličine 35 m2 korisne površine za jednu osobu, a za osobe s invaliditetom 20% veći (41 m2), uvećane za 10 m2 za svaku daljnju osobu u kućanstvu, s mogućim odstupanjem od 10 m2). Samac ili članovi kućanstva koji imaju u vlasništvu ili suvlasništvu kuću ili stan koji im ne služi za podmirenje osnovnih stambenih potreba, poslovni prostor ili kuću za odmor, nemaju pravo na pomoć za stanovanje. Jednokratna pomoć je na temelju čl. 55. ZSS novčana pomoć (ukoliko se ne koristi namjenski, odnosno kada postoji velika vjerojatnost da tu pomoć korisnik neće koristiti namjenski) ili pomoć u naravi (u slučajevima kada se utvrdi da je to povoljnije za korisnika) koju centar za socijalnu skrb (a može ju osigurati i jedinica lokalne samouprave u slučajevima propisanim općim aktom te jedinice) priznaje samcu ili obitelji koji zbog trenutačnih materijalnih teškoća nisu u mogućnosti podmiriti neke osnovne životne potrebe, a koje su nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i sl., a može se iznimno priznati i zbog nabavke osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabavke neophodne odjeće i obuće ako ne postoji mogućnost da se nabavka neophodnih predmeta u kućanstvu i odjeće i obuće osigura u suradnji s humanitarnim organizacijama. Jednokratna pomoć priznaje se do iznosa koji je vezan uz potrebu za koju se odobrava, a ukupni iznos priznatih jednokratnih pomoći ne može godišnje iznositi više od pet osnovica za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi (2,500.00 kn). Ukoliko neka osoba snosi troškove pogreba korisnika pomoći za uzdržavanje, prema čl. 58. ZSS joj se odobrava bez prethodne suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi jednokratna pomoć u visini određenoj čl. 56. ZSS. Prema čl. 59. ZSS, uz zahtjev za ostvarivanje prava na jednokratnu pomoć, korisnik je dužan navesti za koju namjenu treba pomoć i koliko sredstava je potrebno da tu potrebu podmiri. Također je dužan dostaviti potrebne dokaze o konkretnoj životnoj potrebi zbog koje traži pomoć. Nadam se da ćete nešto od navedenog moći iskoristiti. Detaljno Vam je navedeno kako bi dobili sve relevantne podatke, no trebate li još nešto, slobodno se opet obratite ovdje. Bolnica ne može zadržati zbog ovisnosti o alkoholizmu osobu u nedogled. Pogotovo ukoliko je to protivno njegovoj volji. Shvaćam da Vam treba neka ustanova koja bi se brinula o njemu, ali jedna od opcija je i oduzimanje poslovne sposobnosti ukoliko bi njegov liječnik to potvrdio (uz konačnu odluku suda, naravno). Tada bi Vaš otac trebao skrbnika. Ipak, to je zadnja opcija i jedino u slučaju da uistinu nije sposoban! Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobi koja zbog nekih uzroka nije sposobna brinuti se o svojim potrebama, pravima ili interesima ili ugrožava prava i interese drugih. Zdravstvene ustanove su dužne na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po službenoj dužnosti dostaviti podatke o tim uzrocima koji bi mogli biti temelj za lišenje poslovne sposobnosti. Mjesna nadležnost centra za socijalnu skrb u poslovima skrbništva određuje se prema prebivalištu odnosno boravištu osobe koju treba staviti pod skrbništvo ili joj treba imenovati posebnog skrbnika. Postupak za stavljanje pod skrbništvo i imenovanje skrbnika pokreće po službenoj dužnosti mjesno nadležni centar za socijalnu skrb. Sud o tome odlučuje u izvanparničnom postupku, a prije donošenja odluke pribavit će mišljenje liječnika vještaka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak i o utjecaju tog stanja na njenu sposobnost zaštite svih ili pojedinih osobnih potreba, prava i interesa odnosno ugrožavanja prava i interesa drugih osoba.

Student servis na stranicama SC-a u pisanom obliku navodi: Za studenta/icu koji/a preko ovlaštenih posrednika u tijeku godine ostvari primitak veći od 11.000,00 kuna, roditelj ili druga osoba nema pravo na uvećanje osobnog odbitka kao poreznu olakšicu. http://www.sczg.unizg.hr/student-servis/zarade/ Meni su u SC-u na šalteru usmeno odgovorili do 50.000,00 kuna. Ne znam je li došlo do zabune ili se to odnosi na ukupnu zaradu koju student može preko studentskog ugovora i ugovora o djelu ostvariti. Najbolje otići osobno do njih ili nazvati: 01/4593-658, 01/4593-666 (ovo je za zagrebački SC)

Postoje 2 načina razvoda braka: 1.) Sporazumni ZAHTJEV za razvod braka (oba bračna druga podnose) 2.) TUŽBA za razvod braka (1 bračni drug podnosi) Za zahtjev/tužbu za razvod braka su stvarno nadležni OPĆINSKI SUDOVI, a mjesna nadležnost određuje se prema pravilima o općoj mjesnoj nadležnosti (u pravilu PREBIVALIŠTE TUŽENIKA). To možete podnijeti sami ili preko odvjetnika. Visina sudske pristojbe je (ako se nije ništa u međuvremenu mijenjalo) 200 kuna, a cijenu odvjetničkih usluga za sastavljanje tužbe ili zahtjeva možete pogledati na stranici Hrvatske odvjetničke komore (http://www.hok-cba.hr/Default.aspx?sec=41). Postupak posredovanja je obvezan ukoliko imate dijete. Bračni drug nema pravo na tužbu za razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili dok njihovo dijete ne navrši godinu dana života. Detaljnije, razvod braka uređuje Obiteljski zakon (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11) Što se samog sadržaja tužbe/zahtjeva za razvod tiče, potrebno je navesti u desni gornji ugao sud (naziv, adresa), a u lijevi ispod tužitelja i tuženika (naziv, adresa). Ispod toga predmet (sporazumni zahtjev za razvod braka / tužba za razvod braka). Tada navedete kada ste sklopili brak, ispod toga navedete dokaz koji se uz ovaj sporazumni zahtjev/tužbu prilaže (uvid u izvadak iz matice vjenčanih). Potrebno je navesti imate li zajedničke djece i dokaz (ukoliko ima djece, pred centrom za socijalnu skrb je prethodno potrebno provesti postupak posredovanja – i sve navesti o tome te ukoliko se dogovorite sa suprug/om kod koga će dijete/djeca živjeti, to navesti u zahtjevu). Nadalje razlog zašto se traži razvod braka i dokaz te na kraju prijedlog sudu da donese presudu kojom se brak razvodi.

moja greška - očito krivo protumačena odredba

Poštovani, ako suvlasnici do određenog mjeseca 2013. godine (u roku godine dana otkad je novi Zakon o vlasništvu stupio na snagu) ne osiguraju upravljenje nekretninom, jedinice lokalne samouprave određuju prinudnog upravitelja (fizičku ili pravnu osobu koja obavlja poslove uprave tom nekretninom). To područje detaljnije uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Ispravite me ako griješim, ali kaznu su vam dali na temelju ove odluke: http://www1.zagreb.hr/slglasnik.nsf/VPD/C312689CF676FD51C12578CD004B15C1?OpenDocument&19 Vjerujem kako možete poništiti kaznu jer ako imate valjanu godišnju kartu, a niste ju istaknuli na vidljivom mjestu, prema ovoj Odluci nije navedena nikakva sankcija. Ne znam kako je to točno određeno u Ludbregu pa se zato ograđujem od svog mišljenja. Malo gledam u vašem glasilu kako je to uređeno: http://www.glasila.hr/Glasila/SVVZ/SVVZ1810.pdf Probajte ih tražiti da se pozovu na određeni članak. Onda ćemo vidjeti imate li obavezu platiti ili se ipak može nešto riješiti prigovorom ili žalbom.

To je rizik, uspjeh nije zagarantiran. Kako kolega Ude savjetuje, probajte sami procijenit isplati li vam se ulaziti u postupak. Sve ovisi koliko imate vremena i novaca. Što se tiče osnovanosti tužbenog zahtjeva, odluka je na sudu ali stavite sve pluseve i minuseve na papir. Ja vam samo pomažem oko procedure u slučaju da se odlučite na ulaganje tužbe. Za slučaj da imate ispunjene uvjete za to, mogu vam savjetovati i da uzmete 'besplatnog odvjetnika' Evo par informacija o tome pa vidite imate li možda pravo: Stranka ima pravo na besplatnu pravnu pomoć prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći (NN 62/08, 44/11, 81/11) (u daljnjem tekstu: ZBPP) ukoliko ispunjava uvjete za sve pretpostavke. Potrebno je ispuniti i obrazac koji se predaje u jedinici lokalne samouprave (Ured državne uprave). Besplatna sekundarna pravna pomoć (čl. 4. st. 3. i 4. ZBPP) obuhvaća pravni savjet, sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, zastupanje u sudskim postupcima, pravnu pomoć u mirnom rješavaju spora te oslobađanje od plaćanja sudskih pristojbi i oslobađanje od plaćanja troškova sudskog postupka. Sekundarna pravna pomoć se prema čl. 5.a st. 2. ZBPP ostvaruje pod uvjetom da je riječ o složenijem postupku, da podnositelj zahtjeva nema sposobnosti sam se zastupati, da zahtjev koji podnositelj postavlja nije očito neosnovan ili neostvariv, da su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi angažiranje moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva te da nije riječ o obijesnom parničenju (odnosno da očekivanja ponositelja zahtjeva nisu očito nerazmjerna sa stvarnom situacijom, da nema zlouporabe prava te da njegova očekivanja nisu u očitoj suprotnosti s konačnim mogućim ishodom ili principima poštenja i morala). Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu ili izravno ovlaštenim udrugama, sindikatima, pravnim klinikama i uredima državne uprave. Potrebno je pribaviti potvrdu porezne uprave o visini dohotka podnositelja zahtjeva i članova kućanstva (detaljnije o tome na koga se odnosi je navedeno u čl. 3. ZBPP) te njihove izjave o imovini (čl. 16.st. 4. ZBPP) ili stranka može priložiti prilikom podnošenja zahtjeva uredu njegovu pisanu izričitu suglasnost i suglasnost članova njegova kućanstva o dopuštanju uvida u sve podatke o imovini i dohotku. U izračun se ne uzimaju dohodak i primici po osnovi nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti (čl. 26. st.1. ZBPP). Korisnik je dužan prema čl. 5.b st. 3. ZBPP već u tužbi priložiti rješenje o odobravanju korištenja sekundarne pravne pomoći, rješenje o oslobođenju od plaćanja troškova sudskog postupka ili rješenje o oslobađanju od plaćanja sudskih pristojbi ili naznačiti da je takav zahtjev podnesen i to opravdati podnošenjem rješenja o odobravanju korištenja sekundarne pravne pomoći ili rješenja o oslobađanju plaćanja sudskih troškova ili pristojbi u roku 45 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Poštovani, na osnovi Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11) prema čl. 1095. koji uređuje naknadu štete u slučaju tjelesne ozljede ili narušenja zdravlja, imali bi pravo pokrenuti postupak za naknadu troškova liječenja i drugih troškova s tim u vezi te na zaradu ako je izgubljena zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Ukoliko ste zbog nesposobnosti za rad izgubili zaradu ili su vam trajno povećane potrebe ili vam je mogućnost daljnjeg razvijanja umanjena, odgovorna osoba bi vam bila dužna plaćati određenu novčanu rentu i naknadu za štetu.

Presuda bi se trebala na ročištu objaviti. Postoji i mogućnost da se ona objavi na oglasnoj ploči suda ako stranka nije na ročištu tada bila prisutna pa se u tim slučajevima umjesto slanja poštom može i tako postupiti. Smatra se da ste ju istekom 8 dana od stavljanja na oglasnu ploču dobili. Provjerite to za svaki slučaj.

Određivanje upravitelja i osnivanje pričuve su dužnosti svih suvlasnika. Pričuva je propisana u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Stavit ću Vam i link sa službene stranice da si možete pogledati: http://zakon.hr/z/241/Zakon-o-vlasni%C5%A1tvu-i-drugim-stvarnim-pravima Dakle, nije istina da pričuvu i upravitelja nitko nema kao kako Vas susjedi uvjeravaju. Ovo što Vi navodite da zgrada ima oko 60 stanova, teško da će se ljudi složiti oko određenih izdataka potrebnih za popravak zgrade i stoga je potrebno postaviti upravitelja i uplaćivati pričuvu. Svrha pričuve je da se zgrada redovno održava te se poboljša kvaliteta života u njoj tim novcem. Suvlasnici mogu sami odrediti visinu pričuve (na temelju odluke većine suvlasničkih dijelova), al naravno unutar zakonskih okvira ili to na zahtjev može odrediti i sud. Otvara se račun samo za tu svrhu i u njega suvlasnici mjesečno uplaćuju sredstva zajedničke pričuve. Sve to Vam je regulirano u članku 85., 90. i 380. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Da li je sutkinja dala razlog zašto ne želi pročitati donesenu presudu? Ili je možda na tom ročištu dala odgodu donošenja presude? Postoji mogućnost da se u složenijim predmetima može tražiti odgoda, ali je rok 15 dana od zaključenja glavne rasprave, no ta odgoda mora bit određena na zadnjem ročištu (prilikom zaključenja glavne rasprave). Inače se izreka presude uvijek (bez obzira čak je li javnost bila isključena s rasprave) čita javno, tj. usmeno objavljuje (jedino sud može odredit da se za čitanje obrazloženja isključi javnost ako postoje opravdani razlozi). Od tog dana (dana donošenja, objave) se presuda pismeno izrađuje i otprema u roku 30 dana (uz mogućnost produženja za još 30 dana). Stoga provjeravam pa Vas molim da specificirate je li sutkinja rekla baš prilikom zaključenja glavne rasprave da je odluka donesena, ali ne želi javno pročitati izreku presude ili se možda kojim slučajem radi o gore navedenom

Da li Vas je zaštitar možda upozorio da je tamo opasno prolaziti, da možda potencijalno zagađujete izvor ili nešto slično? Navodite da ste bili kod potoka, ali izvan ograđenog posjeda tvornice? Jer u svakom slučaju, ako ste bili van ograde, ne smije Vam nitko ništa. Niste ušli ni na čiji posjed. Slobodno je kretati se okolo Jedino napominjem, ako je postojao neki znak upozorenja, tu je malo drukčija priča, ali se ne tiče Jane konkretno. Pošto tražite konkretno uporište u zakonu, članak 191. i 224. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Vam uređuju nužni prolaz i definiraju ga kao služnost puta, osnovanu od strane suda, ako do neke određene nekretnine nema apsolutno nikakve ili nema neke prikladne veze s javnim putom (tipa, imate svoje zemljište koje nema direktnu vezu s javnim putem nego ste prisiljeni proći kroz susjedovo zemljište jer nemate sposobnost lebdenja). Dakle, to znači da možete prolaziti tim putem jedino ako se do njega ne bi moglo nikako drukčije doći. Mada, tu postoji ograničenje da se nikad ne može osnovati nužni prolaz u korist određene osobe niti općeg dobra. Ali zato Vas pitam jeste li bili izvan ograde? To znači da se do potoka može doći i slobodno prolaziti uza nj bez da se stupi na tuđu zemlju. Ipak, evo jedan primjer koji je bio prošle godine aktualan baš za pitanje koje se tiče slobodnog prolaza javnim dobrom: http://www.istarski.hr/node/4022

Bolje Vam je ne kalkulirati. Kolega ima pravo, mislim da nema nigdje točno zapisan kao uvjet neki određeni broj voćkica po površini (mada možda griješim, ali po Zakonu se nije dalo iščitati). Moja je preporuka posjetiti nadležni Ured državne uprave u Vašoj županiji (ili upravno tijelo Grada Zagreba). U Službi za gospodarstvo se izdaje Rješenje o prenamjeni. Pitajte sve upravnog referenta tamo, oni trebaju znati kad već izdaju rješenje. Nakon dobivene uprabne dozvole se u gruntovnici obavlja prenamjena zemljišta i upis objekta na Vaš zahtjev. Nije isto iz koje kulture se vrši prenamjena u koju. Na primjer, ako je u katastru livada, ne treba promjena katastarske kulture za oranicu (samo napišete koju kulturu sadite), ali ako prijavljujete voćnjak, onda treba. Geodet mora izdati elaborat i izaći na teren da se uvjeri da je to voćnjak (njega zanima samo da li su tamo posađene voćke – jedino ako nisu, normalno je da nećete dobiti prenamjenu). U odsjeku za poljoprivredu odlučuju o tržišnoj cijeni poljoprivrednog zemljišta na području gdje se zemljište nalazi na temelju podataka nadležne porezne uprave (to je ako se ne varam cca 500 kn, čak negdje i do 1 000kn). Tog biste se mogli osloboditi ako ste branitelj iz Domovinskog rata ili član obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja.

Imate rok 3 godine od nastale štete da tražite naknadu za nju. Sudskim putem, naravno. Šef radnika vam očito ne želi više dobrovoljno pomoći pa je jedini ishod tužba, sudskim putem. Ovo nije slučaj 'joj, dogodilo se'. Naveli ste: 'radnici kod susjeda su ostatak od unutrašnje boje izlili na krov i ta je boja prešla preko žlijeba i cijeli auto zabjelila' - to je krajnja nepažnja i oni na osnovi Zakona o obveznim odnosima moraju odgovarati. Oni se toga mogu osloboditi jedino da dokažu da je boja prolivena i stigla na vaš auto bez njihove krivnje (npr. negdje ste nepropisno parkirali). Čim vam je njihov poslodavac prihvatio sanirati štetu, priznao je krivicu pa to nije sporno. Jedini je problem što taj popravak nije kvalitetno izveden. Odgovoran vam je poslodavac tih radnika (jedino ako ste sigurni da su vam to radnici namjerno učinili, mogli biste direktno od njih tražit popravak štete). Što se tiče opasne stvari koju je kolega spomenuo, to se tiče slučaja kad vas npr. ugrize pas jer je on u sudskoj praksi okarakteriziran kao opasna stvar. Boja se ne bi mogla podvesti pod ovaj pojam. Da preciziram na kraju, po Zakonu o obveznim odnosima, na temelju članka 1085. koji uređuje popravljanje imovinske štete, oni su vam dužni ili popraviti boju na autu (povrat u prijašnje stanje, i to kvalitetno bez mrlja) ili vam isplatiti naknadu štete da si vi sami to popravite ili ako je nemoguć popravak, da dobijete novac u obliku satisfakcije (naknade).

Probajte ispočetka: trebate podnijeti zahtjev nadležnom područnom uredu za katastar. Zahtjevu treba priložiti rješenje o nasljeđivanju. Temeljem Vašeg zahtjeva nadležni područni ured za katastar donosi rješenje u upravnom postupku kojim mijenja stanje podataka u katastru. Općenito, stanje katastarskih podataka, kada je riječ o zahtjevima stranaka, mijenja se samo na temelju konačnog rješenja donijetog u upravnom postupku. Što se legalizacije tiče, evo ukratko: morate prvo kontaktirati ovlaštenog arhitekta, geodeta ili inženjera građevine (ili ured koji pokriva sve navedene struke) koji izlazi na teren i vrši mjerenja pa na osnovi njih sastavlja dokumentaciju s arhitektonskim i geodetskim snimkama te konačnu izjavu statičara. Potom predajete zahtjev za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju u Odjel za graditeljstvo lokalne ili regionalne samouprave (uz što se plaća upravna pristojba od cca. 70kn). Na kraju svog postupka, morate platiti Naknadu i dobiti Rješenje o izvedenom stanju.

Što piše u obrazloženju presude?

Naravno da imate pravo na prigovor. Kako petpetica kaže, navedite dokaze.. U prigovoru objasnite svoju situaciju, zašto Vam je vozilo neophodno svaki dan (posao, djeca, bolesna baka,..) i slično - potkrijepite to dokazima i pratite samo da to pošaljete u zakonskom roku.

Nažalost ne. Pravo na povlastice (mirovinu, udžbenike i sl.) imaju samo djeca poginulog, točnije maloljetnici, odnosno punoljetnici dokle god se školuju.

Može. Svatko može sam procijeniti nekretninu: pojedinac, odvjetnik pa čak i vi. No, to nema dokaznu snagu kao kad to naprave procjenitelj ili porezna uprava. Ne znam planirate li konkretno sklopiti kupoprodajni ugovor, ugovor o darovanju ili što slično.. Naravno, ukoliko bi nekretnina bila previsoko ili prenisko vrijednosno određena, porezna odmah intervenira pošto izlazi na teren. Vjerujem da Vam zbog financija nije u planu uzimati stručnog procjenitelja ako baš ne morate.. Upoznajte se malo s tržištem.. Kako se kreću cijene - ne znam je li riječ o samom zemljištu ili kući, stanu, ali je bitno da imate odvjetnika kojemu vjerujete ako Vi niste u toku s tržišnim cijenama nekretnina. Bitna je i lokacija, imate li sve potrebne dozvole. Dobar odvjetnik se baš ne bi trebao dovesti u situaciju da Vas zezne javno, sve crno na bijelom. Stoga, oprez no imajte na umu da je to svakako legalno, pitanje je jedino koliko će Vam reći da nekretnina vrijedi - to je sad pitanje hoće li taj odvjetnik dati ispravan odgovor.

Da vidim shvaćam li dobro slučaj: na vašem motornom vozilu su radnici napravili štetu tuđim predmetom? To područje Vam inače uređuje Zakon o obveznim odnosima, u čl. 1061/čl. 1072. Pitam za činjenice jer nije isto što je konkretno taj tuđi predmet koji Vam je nanio štetu na autu - je li to drugo vozilo, neka opasna stvar, i sl..? Inače bi trebao njihov poslodavac odgovarati. Jedino ako su zaposlenici namjerno prouzročili štetu, tada odgovaraju oni izravno, bez krivnje njihovog poslodavca. No, ako je šteta prouzrokovana njihovim službenim motornim vozilom (tu spada primjerice i prokolica koja je s njime povezana), za tu štetu je onda odgovoran vlasnik tog vozila pa tužbu dižete protiv njega.

To pitanje uređuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Možete si malo prošvrljat po internetu i nać članak 82., on govori o promjeni stanja kao u Vašem slučaju. Dakle, ako ta antena zadire u Vaš prostor (kažete da je ispred Vašeg balkona), potrebna mu je Vaša suglasnost za to. To nije nešto što se samo tako podrazumijeva kao dopušteno. Što se tiče zadiranja u Vaš zračni prostor što njegov odvjetnik navodi, mora se prije osnovati služnost da bi on imao pravo držati svoje uređaje na Vašem dijelu zgrade ili u Vašem zračnom prostoru i time Vam daje neku naknadu. Pored Vašeg pristanka, isto tako mora biti projektom predviđeno postavljanje klime na vanjskoj fasadi – potrebna je suglasnost zbog mijenjanja izgleda fasade, suglasnost za montiranje vanjske jedinice na pročelje zgrade. Ima li to Vaš susjed? Ako sam ne ukloni klimu, Grad mu je uklanja na njegov trošak. E sad, to bi po zakonu tako trebalo biti. Hoće li i kada, nitko danas ne može garantirat. Vi ste iz Omiša? Vidim na internetu uvjete za Vaše područje – ograničenje je da antena ne smije biti preko 70cm uvis

Porezna obavezno izlazi na teren nakon kupoprodaje nekretnine - tu nema možda hoće, možda neće. Jasno da bi Vaš iznos čak i u eurima bio premal, sad ovisi u kakvom je stanju kuća, ali ipak. Mnogi ljudi kalkuliraju s cijenom - kako bi platili što manji porez državi, stave u ugovor nižu cijenu, ali ipak razumnu kako porezna ne bi intervenirala nakon što utvrdi nesrazmjer s obzirom na zadane standarde. Ipak, pošto Vam je to prva nekretnina i na nju se ne računa porez (ako ćete živjeti u njoj i time riješiti svoje stambeno pitanje te sa svojih 29m2 ne prelazite zadanu kvadraturu), postoji mogućnost da porezna neće izlaziti na teren. Rizik je, ali ne znam dosad ni za jedan slučaj osobno gdje su išli u procjenu kad se nije uzimao porez. Time njima, tj. državi ni iz džepa ni u džep.

To uređuje Zakon o zemljišnim knjigama. Morate uknjižiti zemlju (a kuća joj prirasta kao nekretnina) i obavezno provjeriti njeno stanje u zemljišnim knjigama (tko je zadnji upisani vlasnik). Ako zemljišnoknjižno stanje nije sređeno (potreban je Vaš pravni prednik – on mora biti upisan kako bi se dokazalo prodrijetlo vlasništva), tada morate dokazivati neprekinuti niz tih izvanknjižnih stjecanja (predak), sve do Vas. Od dokumentacije za uknjižbu prava vlasništva u gruntovnicu trebaju: 1. ugovor o kupoprodaji ili darovanju, rješenje o nasljeđivanju,... 2. prijedlog za uknjižbu, 3. osobna iskaznica, ili putovnica ili domovnica (ne starija od 30 dana) 4. i platiti sudsku pristojbu (cijena se može kretati od 50kn do 250 kn, ovisno o Vašoj pravnoj osnovi – kupoprodaja, darovanje, nasljeđivanje,..)