Upis vlasništva nakon 40 godina korištenja ?

[Nukleus]

Da li osoba koja je 40 godina koristi kuću i zemljište oko nje ima pravo podnesti upis na navedenu nekretninu jer je ista "Općenarodna imovina". Da li postoji kakvo pravo na temelju kojega se nakon određenog vremena prebivanja može upisati na nju.

[anonimno]

premalo podataka za pravilan odgovor.

Ako misliš na stjecanje vlasništva dosjelošću onda moraš tužiti da bi dobio ispravu valjanu za upis.

Međutim, mislim da u tvom slučaju nema toga jer se na imovini koja je u društv. vlasništvu (općenarodna) nije moglo stjecati pravo vlasništva dosjelošću.

Daj malo više podataka da bi mogli dati valjan odgovor.

[anonimno]

Potpuno se slažem - ako se misli na stjecanje dosjelošću, odlukom Ustavnog suda, dosjelost na društvenom vlasništvu počinje teći tek od 1991. g.,

tako da (još uvijek) nema uvjeta za stjecanje dosjelošću.

Dakle, pravo vlasništva bi trebalo dokazati nekom drugom (eventualno postojećom) ispravom.

[Nukleus]

Što je to dosjelost? Mislim na to da je moj otac na adresu te nekretnine prijavljen već 40-ak godina i živio je tamo i koristio kuću i zemlju (i dan danas tamo živi njegova majka, moja baka); pa mislim da li se mi imamo pravo uknjižiti na to s obzirom da smo dosta dugo korisnici (to je nekad bila lugarnica jer mi je pokojni djed bio lugar i tako tu dospio)?

[anonimno]

Točnu definiciju dosjelosti možete naći u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - NN 91/96 www.nn.hr (a rekao bih i na forumu - bilo je već nešto tema o tome).

Poanta je da, ukoliko je na predmetnom zemljištu kao vlasništvo upisano "ONI", nemate (za sada) uvjeta za dosjelost, odnosno stjecanje prava vlasništva činjenicom dugogodišnjeg mirnog i nesmetanog posjedovanja i korištenja te nekretnine.

Što se tiče nekih isprava - ugovora/rješenja temeljem kojih je djed stupio u posjed i koristio nekretninu niz godina (a na temelju kojih bi se eventualno mogao temeljiti neki postupak za priznavanje/stjecanje prava vlasništva), moram priznati da nemam nikakvih iskustava - rekao bih da je slučaj (ponešto) specifičan, s obzirom na (raniju) namjenu objekta i djedov posao.

Drugim riječima, trebalo bi ili vidjeti što postoji od papira u tom smislu ... ili dobiti odgovor od nekoga tko je upoznat s načinom kako se u to vrijeme rješavalo pitanje stanova za lugare (te bi li tu bilo ikakve osnove za stjecanje vlasništva).

Možda ne bi bilo loše malo se (načelno i oprezno) raspitati i u Hrvatskim šumama - na koji način oni evnetualno mogu raspolagati bivšim lugarnicama - znam za jedan slučaj ustupanja bivše lugarnice planinarskom društvu, ali ne znam kako je to točno riješeno (vjerojatno ne kao davanje u vlasništvo)

 

Zaključno, rekao bih da bi otežavajuću okolnost za stjecanje prava vlasništva mogla imati i činjenica da su sve šume i šumska zemljišta u dotadašnjem društvenom vlasništvu (odnosno sva koja nisu bila u privatnom vl.), zakonom (iz 1990. g.) postala državno vlasništvo, koje se samo iznimno može otuđiti (a za pretpostaviti je da se predmetna bivša lugarnica nalazi u šumi, odnosno na šumskom zemljištu). O mogućnostima otuđenja tog zemljišta, vidjeti Zakon o šumama (NN 140/05); odnosno:

 

Članak 51.

 

(1) Vlada, odnosno tijelo koje ona ovlasti može pojedine šume i/ili šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske izdvojiti iz šumskogospodarskoga područja i prenijeti pravo vlasništva na drugu osobu, ili osnovati služnost na šumi i šumskom zemljištu radi njihova korištenja u druge namjene u korist druge pravne ili fizičke osobe, ako za to postoji interes Republike Hrvatske.

 

(2) Smatra se da postoji interes Republike Hrvatske ako je šumu ili šumsko zemljište potrebno izdvojiti radi:

– provedbe dokumenta prostornog uređenja, odnosno akta donesenog na temelju tog dokumenta prema posebnome propisu,

– obrane Republike Hrvatske,

– obilježavanja mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata.

 

(3) Interes iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na način i u postupku propisanom za izvlaštenje.

...

 

 

[Nukleus]

Da imate pravo u katastru kao korisnik se navode J.P.Hrvatske šume Zagreb (makar mi je to čudno jer se ustanova dijeli na uprave šuma, a ova nekretnina je na području Uprave šuma Senj). Inače ta lugarnica nije baš u šumi nego odmah uz državnu cestu. Ispod nje je polje koje je nekad (do 70-ih god.) bilo rasadnik. Malo ćemo se raspitati u vezi sa stanovima i pravima u Hrvatskim šumama. No svejedno Vam hvala na odgovoru.