Promjena iskaza

[andrej2]

Pozdrav, imam ovakvu situaciju pa me zanima strucno misljenje. Naime imam svjedoka koji je dao svoj iskaz i na temelju samo tog iskaza podignuta je optuznica, te donesena presuda. Trenutno zalba je vec predana ustavnom sudu, a svjedok mi se predomislio u vezi iskaza. U tom smislu da zapravo svjedok nije nista lagao nego je izostavio dio iskaza koji zapravo mijenja puno. Sad sam se raspitivao oko toga sto bi se desilo da svjedok da tu novu, dopunjenu izjavu te sam dobio infomaciju da je moguce pokretanje izvanrednog pravnog lijeka te je moguca obnova postupka. Zanima me u tom slucaju obnove postupka dali navedeni svjedok podlijeze nekim pravnim posljedicama, odnosno znam da postoji kazneno djelo davanja laznog iskaza no zanima me dali se ovo kvalificira kao takvo. Hvala

[G-man]

Naime imam svjedoka koji je dao svoj iskaz i na temelju samo tog iskaza podignuta je optuznica, te donesena presuda.

 

Pa nije baš tako. Niti bi si ozbiljan zamjenik državnog odvjetnika niti ozbiljan sudac tako nešto dozvolio - da optužnicu ili presudu donese isključivo na temelju iskaza jednog svjedoka. Prije će biti da je ovaj iskaz bio "jezičac na vagi" u korist vašeg optuženja odnosno osude, dakle postoji još nešto od dokaza pored iskaza tog svjedoka.

 

Napisano zanemarite ukoliko se radi o, primjerice kaznenom djelu prijetnje ili nekom drugom "subjektivnom" kaznenom djelu, gdje u pravilu i nemate drugih dokaza doli iskaza oštećenog.

 

Trenutno zalba je vec predana ustavnom sudu, a svjedok mi se predomislio u vezi iskaza.

 

Znači, postupak je pravomoćno okončan?

 

U tom smislu da zapravo svjedok nije nista lagao nego je izostavio dio iskaza koji zapravo mijenja puno.

 

Prema stajalištu sudske prakse - kazneno djelo davanja lažnog iskaza iz čl. 305. KZ-a može se počiniti i nečinjenjem, tj. prešućivanjem (izostavljanjem) činjenica.

 

Sad sam se raspitivao oko toga sto bi se desilo da svjedok da tu novu, dopunjenu izjavu te sam dobio infomaciju da je moguce pokretanje izvanrednog pravnog lijeka te je moguca obnova postupka.

 

Izvanredni pravni lijek obnove kaznenog postupka u korist osuđenika iz čl. 501. ZKP-a, po osnovi koju vi spominjete, dolazi u obzir isključivo ukoliko postoji pravomoćna osuda navedenog svjedoka upravo za kazneno djelo davanja lažnog iskaza - čl. 501. st. 1. t. 1. i st. 2. istog članka ZKP-a. Izjava koju bi on dao u smislu kojeg vi spominjete, mogla bi vama poslužiti za kaznenu prijavu protiv njega i kasniji kazneni postupak.

 

Možete vi i sad protiv njega podnijeti kaznenu prijavu za citirano kazneno djelo, ali je pitanje hoće li se isto uspjeti dokazati (bez njegova priznanja nemoguća misija).

 

Zanima me u tom slucaju obnove postupka dali navedeni svjedok podlijeze nekim pravnim posljedicama, odnosno znam da postoji kazneno djelo davanja laznog iskaza no zanima me dali se ovo kvalificira kao takvo.

 

Odgovoreno u prethodnom pasusu.

 

Andrej - da rasčistimo neke stvari (bez zamjere), ali ako ste vi sklopili neki "deal" s njim, to ne bude moglo proći bez opisanih posljedica po njega, a na koje je veliko pitanje bi li on pristao. Da ne spominjem moguće posljedice i po vas.

 

Dečki moji, ne možete baš izigravati sustav, ako sam dobro shvatio vaš post. Ako pak sam krivo shvatio - zanemarite.

[andrej2]

Da postoji još nešto... Prometno vjestacenje koje ne potvrdjuje izjavu svjedoka. I psihijatrijsko vjestacenje koje je mene opisalo kao osobu privremene dusevne neuracunljivosti.

 

Postupak je pravomocno okoncan i sada se zalim ustavnom sudu radi navedenih propusta.

 

Znam da se i sada moze pokrenuti postupak ali stvar je troskova koji mi time predstoje. I ne radi se muljanju sustava nego mi je ta osoba nazalost bliska pa ne znam kako da se postavim.

[G-man]

I ne radi se muljanju sustava nego mi je ta osoba nazalost bliska pa ne znam kako da se postavim.

 

Tada zanemarite napisano s moje strane. Mislio sam da se radi o nečem drugom (dogovor vas i dotičnog svjedoka).

 

Kako mislite "bliska"? Je li dovoljna "bliska" da uživa tzv. blagodat nesvjedočenja propisanu čl. 285. ZKP-a - http://www.zakon.hr/z/174/Zakon-o-kaznenom-postupku ? Ako da, je li na to bila upozorena tijekom postupka?

 

Da postoji još nešto... Prometno vjestacenje koje ne potvrdjuje izjavu svjedoka.

 

Znači radi se o kaznenom djelu izazivanja prometne nesreće. Vjerojatno se tu radi o manjem neslaganju, jer ne vjerujem da bi sudac išao kontra vještaka u bitnome, obzirom nalaz i mišljenje vještaka kod takvih kaznenih djela zapravo "presuđuje", koliko god se neki suci ne slagali s takvom konstatacijom.

 

I psihijatrijsko vjestacenje koje je mene opisalo kao osobu privremene dusevne neuracunljivosti.

 

Privremena duševna poremećenost jedan je od indikatora neubrojivosti ili u najmanju ruku bitno smanjene ubrojivosti. S obzirom na osudu, očito je vještak utvrdio potonje?

 

Postupak je pravomocno okoncan i sada se zalim ustavnom sudu radi navedenih propusta.

 

Imajte na umu kako prije podnošenja ustavne tužbe trebate iscrpiti svaki drugi pravni put, dakle i izvanredne pravne lijekove. U protivnom ništa od ustavne tužbe (zasad).

[andrej2]

Mozda i nije vezano za prvotnu temu no da, radi se o izazivanju prometne nesrece. Ali ja sam suvozac! Doticni je izjavio da sam ja u snu dok sam se vozio na suvozacevu mjestu povukao njegov volan i da je on izgubio kontrolu.

 

E sada ovako ja se sjecam sjedanja u auto i onda sljedece ceg se sjecam je izlaska iz auta. Nitko drugi ne moze potvrditi ili opovrgnuti pricu vozaca. Prema izjavi vozaca ja sam povukao volan u desnu stranu, nakon cega je on reagirao i povukao ga nazad u lijevo i tu je doslo do prometne nesrece. Nije bilo drugog auta ili slicno no auto je totalka.

 

Bila su 2 prometna vjestacenja. Oba su utvrdila da je do nezgode doslo do radi djelovanja na upravljacki mehanizam, ali u LIJEVU stranu. Na slikama ocevida ucrtani su tragovi guma i nigdje se ne vidi to navodno povlacenje u desnu stranu.

 

Protiv vozaca nije ni bio optuzni prijedlog. Mislim da se sve obrusilo na mene zbog toga sto sam bio u alkoholiziranom stanju ali vise nije zabranjeno voziti se u tom stanju na suvozacevu mjestu (ili je?). A ta osoba je prijatelj tako da mislim da se ne uklapa u pravilo o nesvjedocenju.

[G-man]

Doticni je izjavio da sam ja u snu dok sam se vozio na suvozacevu mjestu povukao njegov volan i da je on izgubio kontrolu.

 

Imate pravog "prijatelja", nema šta... A i tužiteljstvo si komplicira stvari...

 

OK, recite mi - jesu li izuzeti otisci prstiju sa volana iz čega se vidi jeste li vi ili niste dirali volan?

 

Inače, očito sud nije prihvatio ovu tezu o poduzimanju radnje u snu, jer u toj situaciji na vašoj strani kao počinitelja nedostaje prvi strukturni element kaznenog djela - radnja.

 

Nije bilo drugog auta ili slicno no auto je totalka.

 

Recite jel prijatelju ili kome drugome (ne i vama) nanesena teška tjelesna ozljeda nesrećom? Ako nije, kolika je šteta na autu u novčanom iznosu? I kada je postupak pravomoćno okončan?

 

Na slikama ocevida ucrtani su tragovi guma i nigdje se ne vidi to navodno povlacenje u desnu stranu.

 

I ne mora se vidjeti, ako je počeo kočiti tek kada je potegnuo volan u lijevo, kako on to tvrdi.

 

A ta osoba je prijatelj tako da mislim da se ne uklapa u pravilo o nesvjedocenju.

 

Tako je - ne uklapa se. Ali da vas je usosio - jeste.

[andrej2]

Bio je prijedlog da se cijeli auto uzme kao dokazni materijal - sud je to odbio pa tako nema nikakvih otisaka, a auto je u starom zeljezu.

 

Sto se tice radnje u snu. To je po izjavi svjedoka - vozaca. Ja o tome ne mogu govoriti buduci da se ne sjecam toga. A u obrazlozenju presude sutkinja je rekla da ja kao okrivljeni niti nisam negirao radnju. Sad ja vidim gdje sam mozda pogrijesio, ali kako da negiram nesto sto se ne sjecam. Ako se necega ne sjecam ne mogu niti negirati niti potvrditi (bar je meni tako logicno).

 

Uz mene na suvozacevu sjedalu na stražnjem sjedistu bile su jos 3 osobe od koje je 1 zadobila teske tjelesne ozljede. Sto se tice auta nikakav odstetni zahtjev nije podnesen tako da ne znam, a postupak je okoncan ove godine u lipnju mislim.

 

Postoje tragovi guma na cesti. I na tom dijelu gdje je svjedok rekao da sam mu povukao volan nema tragova zanosenja u desno. Nego prije kriticne tocke pravac kretanja je potpuno ravan (po tragovima na cesti), a nakon kriticne tocke krece zanosenje u lijevo.

 

No sto mene najvise muci i na cemu vidim najvecu sansu za prihvacanje ustavne tuzbe je u iskazu psihijatrijskog vjestaka. Dakle on je mene jasno kvalificirao kao privremeno neuracunljivu osobu (tempore criminis) i da nisam bio u stanju upravljati svojim postupcima. Kako sutkinja moze samo tako odbaciti to vjestacenje. Ako se sud ne slaze s ovom izjavom zar ne bi trebao naloziti jos jedno vjestacenje kao sto je ucinio s prometom? Mislim da sud kao nestrucna osoba ne moze samo tako odbacivati nalaze a pod objasnjenjem sutkinja je navela da to "nije životno, jer bi onda osobe u snu stalno radile opasne stvari".

[G-man]

Bio je prijedlog da se cijeli auto uzme kao dokazni materijal - sud je to odbio pa tako nema nikakvih otisaka, a auto je u starom zeljezu.

 

Ako je već sud odlučio prihvatiti ovakvu varijantu optužbe (koja po mom mišljenju nije trebala ići) kako ju je državno odvjetništvo postavilo, onda je sa svoje strane trebao učiniti sve da se razjasni jeste li vi ili niste dirali volan. A to se moglo saznati uzimanjem otisaka prstiju sa volana. No, ako ste vi odnosno vaš branitelj predlagali takav dokazni prijedlog, a sutkinja ga je odbila, isto je trebala i obrazložiti.

 

Da shvatite relevantnost gore napisanog, navest ću vam jedan primjer. Radilo se o dva dečka u automobilu - vozač i suvozač, oba pijani "ko letve", prebrza vožnja, zanošenje automobila i pregaženje mlade djevojke od nekih 20-ak godina, uz prevrtanje automobila i totalka. Nakon nesreće, optužen je bio vlasnik automobila koji se branio na način da je vozio ovaj drugi. Naravno, ovaj drugi se ničeg ne sjeća. Na kraju sud po službenoj dužnosti (postupak je vođen po starom ZKP-u) odlučuje prekinuti "cirkus", i nalaže uzimanje otisaka prstiju sa volana. A kad tamo - otisci i jednog i drugog. I što je drugo vijeće moglo napraviti negoli osloboditi. "Ubojica" se izvukao. Ovako je trebalo i ovdje postupiti i sve bi bilo jasno.

 

Sto se tice radnje u snu. To je po izjavi svjedoka - vozaca.

 

Radnja u snu nije radnja u smislu radnje kaznenog djela (jer se nalazi izvan volje počinitelja). U teoriji postoji tzv. prethodna radnja (npr. majka koja u snu "zalegne" te uguši dijete koje je stavila kraj sebe da spava), ali o tome se ne radi u ovom slučaju. Zato sam napomenuo kako je to sigurno otpalo, budući onda ne bi mogla biti donesena osuđujuća presuda.

 

Ja o tome ne mogu govoriti buduci da se ne sjecam toga. A u obrazlozenju presude sutkinja je rekla da ja kao okrivljeni niti nisam negirao radnju. Sad ja vidim gdje sam mozda pogrijesio, ali kako da negiram nesto sto se ne sjecam. Ako se necega ne sjecam ne mogu niti negirati niti potvrditi (bar je meni tako logicno).

 

Logično.

 

Uz mene na suvozacevu sjedalu na stražnjem sjedistu bile su jos 3 osobe od koje je 1 zadobila teske tjelesne ozljede.

 

U redu, znači teška tjelesna ozljeda je bio odlučujući faktor (tzv. objektivni uvjet kažnjivosti). A inače, kako su iskazivale te tri osobe u postupku? Jesu li možda one potvrdile priču vozača?

 

Sto se tice auta nikakav odstetni zahtjev nije podnesen tako da ne znam, a postupak je okoncan ove godine u lipnju mislim.

 

Imovinska šteta velikih razmjera je drugi objektivni uvjet kažnjivosti kod ovog kaznenog djela. Pitanje sam vam postavio jer je Kazneni odjel VSRH na sjednici 27.12.2012. ovaj uvjet digao na iznos preko 600.000,00 kuna (do tada je bio preko 300.000,00 kuna), pa sam mislio da ukoliko se radilo o tom uvjetu kažnjivosti, da bi možda imali šansu u "podizanju" iznosa. Ali kako ste i sami rekli, radi se o teškoj tjelesnoj ozljedi kao uvjetu kažnjivosti, tako da zaboravite na ovo.

 

Postoje tragovi guma na cesti. I na tom dijelu gdje je svjedok rekao da sam mu povukao volan nema tragova zanosenja u desno. Nego prije kriticne tocke pravac kretanja je potpuno ravan (po tragovima na cesti), a nakon kriticne tocke krece zanosenje u lijevo.

 

Ovo je li-la. Zato su očito i bila provedena dva vještačenja. U pravilu se to ne radi, jer tada treba pomiriti ta dva vještaka, a ako ne uspijete u tome, onda morate naložiti tzv. nadvještačenje. Bespotrebno kompliciranje predmeta. Ali kakav predmet, takav i postupak.

 

No sto mene najvise muci i na cemu vidim najvecu sansu za prihvacanje ustavne tuzbe je u iskazu psihijatrijskog vjestaka. Dakle on je mene jasno kvalificirao kao privremeno neuracunljivu osobu (tempore criminis) i da nisam bio u stanju upravljati svojim postupcima. Kako sutkinja moze samo tako odbaciti to vjestacenje. Ako se sud ne slaze s ovom izjavom zar ne bi trebao naloziti jos jedno vjestacenje kao sto je ucinio s prometom? Mislim da sud kao nestrucna osoba ne moze samo tako odbacivati nalaze a pod objasnjenjem sutkinja je navela da to "nije životno, jer bi onda osobe u snu stalno radile opasne stvari".

 

Kao što sam napomenuo u prijašnjem postu - privremena duševna poremećenost može biti indikator neubrojivosti ili bitno smanjene ubrojivosti. U vašem slučaju, obzirom se radi o osuđujućoj presudi, očito je sutkinja, a i sam vještak tu činjenicu cijenio kao indikator bitno smanjene ubrojivosti. I moram reći da su s tog aspekta u pravu. Prema našoj sudskoj praksi, akutna opitost iznimno rijetko indicira neubrojivost, dok s druge strane u pravilu indicira bitno smanjenu ubrojivost (pod uvjetom da nije bila samoskrivljena, a u vašem slučaju definitivno nije bila).

 

Međutim, ukoliko se vještak decidirano izjasnio kako je akutna opitost koja je rezultirala vašom privremenom duševnom poremećenošću u potpunosti isključila vašu ubrojivost, tada je zapravo sutkinja išla kontra vještaka, a to nema šanse da je uspjela kvalitetno obrazložiti, jer to se ni ne može, budući sudac ne disponira potrebnim medicinskim znanjem glede istog. Uostalom, to bi svakako utvrdio i Županijski sud u povodu žalbe.

 

Tako da nisam optimist, na temelju ovog što ste prezentirali. Ali da je bilo propusta u postupku, od samog starta - bilo je. Praktički ispada da vas je "osudila" alkoholiziranost i amnezija. I naravno - ne smijemo zaboraviti "prijatelja". Ako nije problem, možete li napisati kakvu ste sankciju dobili?

[andrej2]

Evo ovako, dakle sve osobe koje su bile u autu osim vozaca su spavale. Nitko nije potvrdio pricu vozaca, kao sto sam rekao, na temelju samo 1 iskaza sastavljena je optuznica prema meni. Meni je to apsurdno, zar nije vozac odgovoran za stanje u autu? Kao sto ste naveli u svom primjeru - nakon prometne nesrece vozac je bio optuzen pa se branio tako i tako. Mislim da je i u mom slucaju trebalo biti tako, neka vozac bude optuzen pa neka on dokazuje svoju nevinost, a ne ovako samo reci "nisam ja - on je" i rijesit si probleme...

 

Ujutro cu pogledati detaljno pa da mogu i citirati sta je sutkinja napisala. Kazna je bila 120 sati drustvenog rada, ali mi predstoje odstetni zahtjevi od osoba iz automobila...

 

I jos nesto. Nisam to ranije spomenuo, no odvjetnik i ja smo od pocetka trazili objasnjenja zasto do nesrece uopce doslo. Ako ja nisam kriv sto se onda dogodilo... Vjerovali smo da je mozda prevelika brzina u pitanju. Angazirana su 2 vjestaka - 1 s nase strane i 1 sa strane tuzilastva. Nas vjestak je izracunao da se vozilo kretalo 95kmh a drugi vjestak navodi tu brzinu 78kmh (ogranicenje je na dijelu gdje se dogodila nesreca 70kmh). No sada je sutkinja po meni napravila jos jedan propust. Ona navodi kako brzina kretanja automobila uopce nije bitna u ovom predmetu. Kako brzina nije jedan od odlucujucih faktora jer primjerice voziti 95kmh u nocnim uvijetima pri skliskom kolniku (pise da je bio takav u polic. ocevidu) nije isto kao i voziti u savrsenim uvjetima. Tih 70kmh se odnosi na savrsene uvjete, a u drugim situacijama vozac je duzan prilagoditi brzinu uvjetima na cesti (barem koliko ja znam).

[G-man]

Kazna je bila 120 sati drustvenog rada, ali mi predstoje odstetni zahtjevi od osoba iz automobila...

 

I kazna na neki način, "potvrđuje" sumnju je li ispravno presuđeno ili ne.

 

I jos nesto. Nisam to ranije spomenuo, no odvjetnik i ja smo od pocetka trazili objasnjenja zasto do nesrece uopce doslo. Ako ja nisam kriv sto se onda dogodilo... Vjerovali smo da je mozda prevelika brzina u pitanju. Angazirana su 2 vjestaka - 1 s nase strane i 1 sa strane tuzilastva. Nas vjestak je izracunao da se vozilo kretalo 95kmh a drugi vjestak navodi tu brzinu 78kmh (ogranicenje je na dijelu gdje se dogodila nesreca 70kmh). No sada je sutkinja po meni napravila jos jedan propust. Ona navodi kako brzina kretanja automobila uopce nije bitna u ovom predmetu. Kako brzina nije jedan od odlucujucih faktora jer primjerice voziti 95kmh u nocnim uvijetima pri skliskom kolniku (pise da je bio takav u polic. ocevidu) nije isto kao i voziti u savrsenim uvjetima. Tih 70kmh se odnosi na savrsene uvjete, a u drugim situacijama vozac je duzan prilagoditi brzinu uvjetima na cesti (barem koliko ja znam).

 

Ovo što tvrdite je točno. Ali... S obzirom su utvrdili kako ste baš vi uzrokovali nesreću, prema teoriji objektivnog uračunavanja (teorija uzročnosti) brzina vožnje vozača je irelevantna. Pravno gledajući.

[andrej2]

Da ali kako sud moze utvrditi moju krivnju na temelju samo 1 iskaza, buduci da prometna vjestacenja ne potvrdjuju taj iskaz.

 

A evo citat iz prihijatrijskog vjestacenja: "bunovnost kao psiholoski fenomen dovodi do pomucenja svijesti tako da je svijest rasplinuta. U tom momentu radi se o stanju privremene dusevne poremecenosti. Mogu reci da je sam cin koji je predmet ovog kaznenog djela dominantno instiktivno-impulzivan u trenutku budjenja kao u stanju bunovnosti on ne mozeadekvatko percipirati situaciju, povezati sve cimbenike u kojima se nalazi tako da ne moze donijeti adekvatan zakljucak. Sto se tice upravljanja voljom ona je dominantno pod utjecajem instiktivnih reakcija tako da zakljucno mogu reci da okrivljeni nije mogao upravljati svojom voljom."

 

A evo i obrazlozenja sutkinje po tom pitanju: "Situacija u kojoj se okrivljenik nasao u trenutku pocinjenja djela nije zivotna, jer se svi svakodnevno budimo iz sna, a sto je notorno, pri tome vecina ljudi ne radi nepromisljene, ishitrene u odredjenim situacijama i opasne pokrete vec nakon budjena normalno nastavljaju funkcionirati bez bilokakvih stetnih posljedica"

 

Da situacija bude malo jasna svjedok je izjavio da sam se ja u jednom trenutku naglo probudio i njega omeo pri cemu je doslo do nesrece. Sud je usvojio to kao cinjenicu i prema tome smo morali sastavljati obranu.

[G-man]

A evo citat iz prihijatrijskog vjestacenja: "bunovnost kao psiholoski fenomen dovodi do pomucenja svijesti tako da je svijest rasplinuta. U tom momentu radi se o stanju privremene dusevne poremecenosti. Mogu reci da je sam cin koji je predmet ovog kaznenog djela dominantno instiktivno-impulzivan u trenutku budjenja kao u stanju bunovnosti on ne mozeadekvatko percipirati situaciju, povezati sve cimbenike u kojima se nalazi tako da ne moze donijeti adekvatan zakljucak. Sto se tice upravljanja voljom ona je dominantno pod utjecajem instiktivnih reakcija tako da zakljucno mogu reci da okrivljeni nije mogao upravljati svojom voljom."

 

Ovo sad baca sasvim drugo svjetlo na slučaj. Dakle, nije problem bila akutna opitost već tzv. bunilo iza sna. Po ovom dijelu nalaza i mišljenja vještaka, ispada kako je on u potpunosti isključio vašu ubrojivost tempore criminis.

 

Ali dajte pogledajte nalaz i mišljenje vještaka jako dobro - na kraju tog nalaza i mišljenja mora stajati njegov zaključak, koji glasi otprilike ovako : "Slijedom provedenog vještačenja, valorizirajući sve okolnosti počinjenja djela, zaključujem kako je ubrojivost optuženika tempore criminis bila u potpunosti isključena/bitno smanjena/smanjena/u potpunosti očuvana."

 

I mala napomena - obzirom ste vi bili u alkoholiziranom stanju, navedenu činjenicu vještak je također morao uzeti u obzir i cijeniti je prilikom utvrđivanja "kvalitete" vaše (ne)ubrojivosti. Ovo iz razloga jer je navedena činjenica izuzetno bitna i imala direktan utjecaj na vaše ponašanje i mogućnost kontrole istog.

 

A evo i obrazlozenja sutkinje po tom pitanju: "Situacija u kojoj se okrivljenik nasao u trenutku pocinjenja djela nije zivotna, jer se svi svakodnevno budimo iz sna, a sto je notorno, pri tome vecina ljudi ne radi nepromisljene, ishitrene u odredjenim situacijama i opasne pokrete vec nakon budjena normalno nastavljaju funkcionirati bez bilokakvih stetnih posljedica"

 

Teško je ovo prokomentirati bez potpunog nalaza i mišljenja vještaka.

[andrej2]

Evo ovako ovo sto je napisano i jeste kraj tog nalaza, nakraju je i napisano: "zakljucno mogu reci da okrivljeni nije mogao upravljati svojom voljom". Prije toga vjestak objasnjava pojmove bunovnost itd... A vjestak i je uzeo u obzir moju alkoholiziranost. Rekao je da u mom slucaju bunovnost produzena zbog alkoholiziranosti. Znaci u mom slucaju bunovnost traje duze nego kod drugih ljudi

[G-man]

"zakljucno mogu reci da okrivljeni nije mogao upravljati svojom voljom".

 

Po ovome bi ispalo da je vještak u potpunosti isključio vašu ubrojivost.

 

Ako je tome doista tako, onda jedini način na koji ste mogli biti osuđeni (po mom mišljenju) jeste putem instituta actio libera in causa - samoskrivljena neubrojivost. Ali komplicirati si predmet do te mjere, meni je nezamislivo.

[andrej2]

Samoskrivljena neubrojivost... Dali to znaci da sam ja sam sebe doveo u stanje neubrojivosti pa sam kriv za tu "predradnju"

 

I sto se tice ustavne tuzbe koliko je to dobra osnova za nju?

[G-man]

Samoskrivljena neubrojivost... Dali to znaci da sam ja sam sebe doveo u stanje neubrojivosti pa sam kriv za tu "predradnju"

 

Upravo to.

 

I sto se tice ustavne tuzbe koliko je to dobra osnova za nju?

 

Vi ćete ustavnu tužbu najvjerojatnije koncipirati po povredi čl. 29. Ustava RH i čl. 6. Konvencije. Po mom mišljenju, najbolja vam je šansa (ovo govorim na temelju toga što ste prezentirali, dakle bez uvida u sam spis) - ovaj postupak suda gdje je odbijen vaš dokazni prijedlog koji se tiče automobila (volana). Ali i to samo ukoliko je taj vaš dokazni prijedlog zabilježen u sudskom spisu, te rješenjem suda odbijen kao, pretpostavljam - nevažan.

 

Također, ukazati na eventualno odstupanje zaključaka suda od nalaza i mišljenja provedenih vještačenja, primarno psihijatrijskog. Jasno, ukoliko ima odstupanja.

 

Konačno - ići na povredu načela in dubio pro reo (čl. 3. st. 2. ZKP-a) - "Dvojbu o postojanju činjenica koje tvore obilježja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena kaznenog zakona sud rješava presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika." Navedeno treba povezati sa čl. 455. st. 1. ZKP-a - "Presudu kojom se optuženik proglašava krivim sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen."

 

Naravno, ne trebam vam govoriti kako vam ustavnu tužbu treba sastaviti odvjetnik. I ponavljam - prije njena podnošenja potrebno je iskoristiti i izvanredne pravne lijekove (čl. 62. st. 2. UZUSRH-a).

[andrej2]

Uredu, puno hvala istrazit cu sve.