Novi Kazneni zakon i formulacija kaznenog djela prisile prema pravosudnom dužnosniku

[Lakonogi]

Nekad je članak 312. KZ-a (prisila prema pravosudnom dužnosniku) imao nekoliko stavaka, od koji je jedan glasio, otprilike, "tko za vrijeme trajanja postupka javno iznosi mišljenje o tome kako bi pravosudni dužnosnik trebao postupiti" - pred sobom imam pročišćeni tekst KZ-a, u kojem čl. 312. sadrži samo jedan stavak, odnosno inkriminira samo ponašanje kojim počinitelj "silom ili prijetnjom kakvim zlom spriječi pravosudnog dužnosnika..." Može li me neki znalac uputiti u povijest i smisao ove promjene, jer je očito da je jedna inkriminacija brisana? Znači li to da je sada dozvoljeno ono što se u javnosti najčešće naziva "komentiranje nepravomoćnih presuda"? Da li je predmetna inkriminacija samo prebačena na neko drugo mjesto, ili je sasvim brisana iz KZ-a, pa i iz kaznenog zakonodavstva u cjelini?

[G-man]

St. 2. čl. 309. ranijeg KZ-a je izbrisan, a sukus obrazloženja može se svesti na to kako svaka kritika rada pravosuđa ne predstavlja ujedno i prisilu prema pravosudnim dužnosnicima niti se njome ometa rad pravosuđa.

 

Uz navedeno, kao jak argument contra je isticano i ograničenje slobode govora, što je ustavna kategorija (čl. 38. Ustava RH), a na što su posebice ukazivali mediji.

 

Konačno, postoji i praktičan razlog - navedeno djelo (iz stavka 2. ranijeg Kz-a) faktički ni nema nikakve prakse, a bilo je "mali milijun" primjera gdje se moglo procesuirati, ali nije jer je sam pravosudni aparat tako procijenio. I sama zapriječena kazna je bila smiješna (novčana ili do 6 mjeseci zatvora), što je sve dovelo do zaključka kako navedeni modalitet djela nema smisla, te je stoga ukinut.

[Lakonogi]

Zahvaljujem na vrlo kvalitetnom odgovoru.

 

Iznenadio sam se (ugodno) kad sam vidio ove promjene, jer sam uvijek smatrao kako su pravosudni dužnosnici sasvim dovoljno zaštićeni stavkom 1., i kako je sve ostalo ne samo nepotrebno, već ima i negativne posljedice za pravnu sigurnost i razvoj kaznenopravnog sudovanja u cjelini. O slobodi govora, gore spomenutoj, da i ne pričam.

Mislio sam pokrenuti i inicijativu za brisanje tih stavaka, ali eto, izgleda da me je netko preduhitrio.

 

Inače, državno odvjetništvo je prije nekoliko godina protiv mene provodilo predistražne radnje jer sam javno komentirao jedan prvostupanjski postupak, ali nikad kazneni postupak ipak nisu pokrenuli, premda sam ostvario obilježja kaznenog djela sukladno tada važećem KZ-u. Mislim da su samo, budući da su oni (državno odvjetništvo) bili prozvani zbog, po mom mišljenju, pogrešnog postupanja, iskoristili mogućnost da me malo pritisnu i uplaše obavijesnim razgovorom.

 

Pravosudni dužnosnici moraju biti sigurni u svoje odluke i sposobni ih donositi, sukladno propisima i u skladu s namjerom zakonodavca prilikom njihovog donošenja, unatoč mišljenjima sa strane. To nije pritisak, pritisak je ono što je propisano stavkom 1.

Ako netko iznosi gluposti, pravosudni dužnosnik mora biti sposoban ignorirati ga. S druge strane, ako netko, veći znalac od pravosudnog dužnosnika koji postupa (a toga u praksi itekako ima - tu se otvara pitanje kvalitete kadrova) pametno savjetuje, posljedice toga mogu biti samo pozitivne - eventualna korekcija postupanja u pozitivnom smjeru.

Kontra-argument je da pravni stručnjaci mogu dati doprinos razvoju pravne znanosti indirektno, utječući na kreiranje propisa i razvoj prakse pro futuro, ali tu se onda zatvara mogućnost korekcije potencijalno lošeg postupanja pravosudnog dužnosnika u konkretnoj stvari (a toga, ponavljam, itekako ima, zbog nekvalitete kadrova), jer nakon završetka konkretnog postupka, zbog pravila ne bis in idem, nije moguće vršiti korekcije, a to zainteresiranim pojedincima može biti od presudne važnosti.

Uglavnom, pomalo je bizarno da npr. doktor pravnih znanosti ne smije komentirati postupanje nekakvog početnika u pravosuđu, čije postupanje direktno može imati negativne posljedice na nečije interese.

 

Na kraju, da pitam slijedeće: sad izlazimo iz okvira kaznenog prava, ali zanima me da li je ovim izmjenama KZ-a ono o čemu se u javnosti stalno mantra, "komentiranje nepravomoćnih presuda", postalo legalno, ili je nekim drugim propisima, barem načelno, zabranjeno, te možda za posljedicu ima neki drugi oblik odgovornosti, a ne kaznene?

[G-man]

Na kraju, da pitam slijedeće: sad izlazimo iz okvira kaznenog prava, ali zanima me da li je ovim izmjenama KZ-a ono o čemu se u javnosti stalno mantra, "komentiranje nepravomoćnih presuda", postalo legalno, ili je nekim drugim propisima, barem načelno, zabranjeno, te možda za posljedicu ima neki drugi oblik odgovornosti, a ne kaznene?

 

Komentiranje nepravomoćnih sudskih odluka (prema aktualnom KZ-u), ukoliko je u granicama razumnog, realnog i ljudskog (što nažalost u velikom broju slučajeva - nije) - jeste dozvoljeno.

 

Ograničenja naravno postoje - uvijek treba voditi računa da komentiranje samo po sebi ne smije biti takvo da bi se moglo percipirati kao prijetnja prema nekom pravosudnom dužnosniku (u kojem slučaju bi se radilo o već spomenutom kaznenom djelu prisile prema pravosudnom dužnosniku iz čl. 312. KZ-a), ili kao prijetnja prema pretpostavljenom svjedoku/svjedoku/vještaku u postupku (u kojem slučaju bi se radilo o kaznenom djelu sprečavanja dokazivanja iz čl. 306. KZ-a), ili da se komentiranjem neovlašteno otkrije nešto što se saznalo u postupku, a što predstavlja tajnu, ili tijek samog postupka, koji je tajan (u kojem slučaju bi se radilo o kaznenom djelu povrede tajnosti postupka iz čl. 307. KZ-a), ili bi se komentiranjem otkrio identitet ugrožene osobe ili zaštićena svjedoka (u kojem slučaju bi se radilo o kaznenom djelu otkrivanja identiteta ugrožene osobe ili zaštićena svjedoka iz čl. 308. KZ-a). Mislim da nema potrebe dodatno objašnjavati zašto opisani slučajevi nisu i ne smiju nikad biti dozvoljeni.

 

Drugim riječima - komentiranje "hladne glave i hladna srca", gdje se na smiren, trezven i objektivan način daje svoje mišljenje tipa "odluka je takva i takva, ali mišljenja sam kako nije učinjeno ovo i ovo/pogrešno učinjeno ono i ono, krivo ocijenjeno ovo i ovo/nije ocijenjeno ono i ono itd. itd. ...". To je standard, koji je teško doseziv mnogima. Ali čak i kršenje tog standarda, pod uvjetom da niste komentarom iznijeli nešto opisano u prethodnom pasusu - nije kažnjivo. Pa uostalom, pogledajte komentar zamjenice Ravnatelja USKOK-a nakon objave nepravomoćne presude u slučaju Kamioni (bivši ministar Rončević). Predsjednik ŽS-a u ZG je reagirao priopćenjem na taj komentar, ali to je praktički sve što je mogao napraviti. Ionako će zadnju riječ glede merituma imati VSRH i jedini komentar koji će biti važan je onaj koji će biti istaknut njemu.

 

Međutim, također valja naglasiti kako je veoma bitna stavka u cijeloj priči i tko komentira, jer nema istu težinu vaš ili moj komentar (nemojte se uvrijediti ovime), ili pak onaj Predsjednika države ili Vlade (člana Vlade) ili Sabora (zastupnika u Saboru). Jer vi i ja smo, nazvat ću nas "običnim građanima ove zemlje", ali Predsjednik države/Vlade/Sabora nema "luksuz" koji mi imamo, jer oni u svojim istupima itekako moraju balansirati između vlastitih uvjerenja i istupanja kao konkretne ("obične") osobe te značenja i karaktera institucije koju predstavljaju. Pogotovo imajući u vidu ustavnu trodiobu vlasti i potencijalno shvaćanje njihova istupa, pa čak i kada je striktno osobne naravi, kao pokušaja utjecaja na sudbenu vlast i njezinu Ustavom zajamčenu neovisnost. Recentan nam je slučaj Perković, gdje se to doduše pokušalo zakamuflirati opetovano spominjanim i opjevanim "visokim izvorom iz Vlade". Međutim, gorak okus u ustima je svejedno ostao.

 

Ovo što u javnosti, pogotovo među političarima često čujete "ne želim komentirati nepravomoćnu presudu" je zapravo veoma mudro ponašanje s njihove strane, upravo zbog prethodno iznesenog. Doduše, ne rezoniraju svi tako, pa nažalost imamo i ovakve istupe "nedefinirana porijekla".

[sivko]

Ovo što u javnosti, pogotovo među političarima često čujete "ne želim komentirati nepravomoćnu presudu" je zapravo veoma mudro ponašanje s njihove strane, upravo zbog prethodno iznesenog. Doduše, ne rezoniraju svi tako, pa nažalost imamo i ovakve istupe "nedefinirana porijekla".

Neće komentirat je je "njegov" ili se boji da po istome ili sličnom ne dođu i do njega.

[G-man]

Neće komentirat je je "njegov" ili se boji da po istome ili sličnom ne dođu i do njega.

 

Također moguće.