jedan sud (ŽS) a dva spora

[310BrRp]

Na dva različita općinska suda pokrenuti postupci o istome događaju, ali svaka strana ima svoje tumačenje. Osoba A tuži osobu B da mu vrati novce a osoba B tuži osobu da hoće još novaca po jednom drugom detalju ali sam događaj je isti.

I, sada su obje na presude na županijskom sudu. Od njih je jedna postala pravomoćna.

Druga će biti potpuno suprotna.

Dakle, u drugom postupku je isti događaj potpuno drugačije prvostupanjski presudio.

Kako dobiti jedinstveni stav suda?

[KronicnaStranka]

Događaj je možda isti, ali su tužbeni zahtjevi različiti pa se ne radi o istom predmetu spora, a očigledno je da ni nadležnost sudova zbog toga nije bila ista.

 

Zato se presude se uopće ne moraju isključivati iako se odnose na isti događaj.

 

Ako bi odluka jedne presude isključivala drugu, onda bi to bilo moguće jedino ako je odluka u jednom postupku prethodno pitanje u drugom.

 

U takvom slučaju može se tražiti ponavljanje onog postupka u kojem je konačna odluka donesena na temelju odluke o prethodnom pitanju koju je donio taj sud. Prema Zakonu o parničnom postupku dolazile bi u obzir neke od ovih odredbi.

 

5. Ponavljanje postupka

 

Član 421.

Postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke ponoviti:

...

7) ako stranka stekne mogućnost da upotrijebi pravomoćnu odluku suda koja je ranije među istim strankama donesena o istom zahtjevu;

8) ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili na odluci kakva drugog organa, a ta odluka bude pravomoćno preinačena, ukinuta odnosno poništena;

9) ako je nadležno tijelo naknadno pravomoćno riješilo prethodno pitanje (članak 12. stavci 1. i 2.) na kojemu se temelji odluka suda,

10) ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem postupku.

....

 

Tu još treba uzeti u obzir neka dodatna ograničenja i rokove - pogledajte ZPP.

 

Ako bi se radilo o istoj pravnoj stvari (što bi vjerojatno značilo da jedan od sudova nije postupao u skladu sa svojom nadležnošću), mogla bi se podnijeti i izvanredna revizija.

 

Ova dva pravna sredstva se ne isključuju:

 

Član 429.

Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se može izjaviti i revizija, smatrat će se da je stranka izjavila reviziju.

Ako stranka izjavi reviziju iz razloga iz člana 354. stavka 2. točke 9. ovog zakona i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz člana 421. ovog zakona, sud će prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do završetka postupka po reviziji.

...

 

No, u čl. 429 se radi o tako egzotičnoj pravnoj situaciji da sam uvjeren da bi se prosječan sudac dobro počeškao po glavi prije nego li bi primijenio taj članak, posebno zato što reviziju može podnijeti samo odvjetnik ili osoba s pravosudnim ispitom, a za prijedlog za ponavljanje nema takvog ograničenja.

[Matrix]

310BrRp

da li ste takvu cinjenicu isticali u tijeku postupka.

[310BrRp]

Da, tijekom oba postupka i jedna i druga strana su dostavljale u spis preslike svjedočenja ili presuda drugoga suda, ukoliko bi im odgovarale. Dakle, oba suda su upoznata za dva postupka. Zaista, pravno, ne radi se o istoj pravnoj osnovi. Iste su osobe i događaj te svjedočenja. Međutim, sudovi se nisu previše osvrtali jedan na drugi. Činjenica jest da jedan sud presuđuje i u obrazloženju iznosi u potpunosti suprotne zaključke od presude drugoga suda. Dakle, dva suda o istome događaju, na osnovu iskaza istih svjedoka, imaju potpuno suprotne zaključke i shodno tome i presude.

[KronicnaStranka]

Ovo nije moguće komentirati bez detaljnog uvida u presude. Ako nije isto pravno pitanje onda se ne može reći da su presude suprotne čak i ako su u obrazloženju sudovi iznijeli suprotne zaključke.

 

Da se radi o suprotnim presudama, dolazila bi u obzir izvanredna revizija, a možda čak i ako su sudovi odlučivali o istom prethodnom pitanju, ali s obzirom na različite tužbene zahtjeve. Naime, Vrhovni sud bi i odluke o prethodnom pitanju možda mogao interpretirati kao različite sudske odluke.

 

Također, dolazi u obzir i ustavna tužba jer Ustavni sud pri ocjeni poštivanja načela vladavine prava i jednakosti pred zakonom nije vezan time da se mora raditi o jednakom pravnom pitanju u obje presude.

 

Reviziju odnosno ustavnu tužbu bi morao pripremiti dobar pravni stručnjak uz detaljni uvid u presude.