fiducija svezanih ruku

[starina]

Vrlo neobična situacija!

 

Financijska ogranizacija (nebitno - banka ili škz) daje kredit od 100.000 eur na rok od jedne godine i kao osiguranje povrata kredita uzima nekretninu u fiducijarno vlasništvo.

 

Korisnik kredita kredita godinu dana nije ništa otplaćivao, ali nakon isteka godine dana vrati odjednom 100.000 eur i ugovorenu kamatu od 22.000 eur.

 

Financi nisu zadovoljni i obaviještavaju ga da treba vratiti (pored plaćenog) još 70.000 eur, jer su oni tako obračunali kamatu, te istovremeno aktiviraju prijenos nekretnine u punopravno vlasništvo.

 

Korisnik kredita NEMA PRAVNE MOGUĆNOSTI u sudskom postupku utvrditi da li je obračun kamata financa točan ili ne i da li je dug vraćen ili ne!

 

Zna li tko kakvu mogućnost?

 

[GaiusI]

Nikako nije moguće da za 1 godinu kamata iznosi 70000 eur-a, jer bi to iznosilo 70 % godišnje. Zakonom je propisana najveća dozvoljena zatezna kamata koja iznosi 15 % godišnje.

 

Međutim, pitanje je što piše u ugovoru o kreditu.

Naime, moguće je da nekim vrlo sitnim slovima negdje u ugovoru budu spomenuti tzv. penali za slučaj kašnjenja otplaćivanja kredita.

 

Treba prvo dobro proučiti ugovor jer se bojim da je upravo jedna takova stavka "sakrivena" u tekstu ugovora a na temelju koje je izračunat dodatni dug od 70000 eur-a. To je u stvari jedino moguće objašnjenje njihove tražbine te osnove za ovrhu, odnosno prijenosa fiducijarnog vlasništva u svoje vlasništvo.

 

Ukoliko nigdje u ugovoru ne stoji "ugovorna kazna" za nepravovremeno otplaćivanje kredita, ukoliko se nigdje ne spominju posebni uvjeti za slučaj kašnjenja sa otplatom kredita, tada treba još pogledati i opće uvjete kreditiranja kod te ustanove, jer je vrlo lako moguće da to piše u općim uvjetima a koji su sastavni dio ugovora konkretnog kredita.

 

Teško je vjerovati da bi se takva ustanova "zeznula" na kreditu koji bi vrlo lako mogao biti protumačen kao lihvarski ili zelenaški. To bi značilo kraj te ustanove (banka, škz, ...). Znači, negdje postoje ti sitni detalji kojima je to propisano.

 

Ukoliko ne nađete tih detalja nigdje u ugovoru ili općim uvjetima, onda možete na sudu dokazati da su vam pogrešno obračunate kamate jednostavnom primjenom zakona koji propisuje najvišu dozvoljenu zateznu kamatu od 15 % te zahtijevati povrat u prijašnje stanje, odnosno, tužbom za stecanje bez osnove ili nekim drugim rješenjem ... to će najbolje odvjetnici znati.

 

Međutim, bojim se da to nije slučaj, radi se o pozamašnom kreditu, te sigurno postoji negdje njihovo "osiguranje" za takovo postupanje ...

 

Želim Vam puno sreće u (ne)pronalaženju spomenutih detalja, ali bojim se da ćete teško tu nešto napraviti.

[starina]

Da, to i jeste problem. Logično je da kamata NE MOŽE biti obračunata u tolikom iznosu, ali ne postoji mogućnost - barem meni nije poznato - da u sudskom postupku dokažem da je obračun kamate nezakonit.

 

Sudski postupak je moguće pokrenuti tek kada se financi naplate, ali onda je već prošla "baka sa kolačima", nekretnina prenesena u fiducijarno vlasništvo itd..., pa ti onda dokazuj kroz 2-3 godine da su financi stekli više nego su smjeli.

 

 

[GaiusI]

... ali, da li ste provjerili "penale" ili ugovorne kazne ? To nema veze sa kamatama. Sigurno postoji neki detalj zbog kojeg je to obračunato ... provjerite još jednom.

 

Jer, ako ste u pravu da tih detalja nema, tada ih možete tužiti za lihvarski ugovor. Ali, mislim da nisu toliko glupi da naprave takvu grešku.

 

Sve dobro pregledajte još jednom. Sigurno ima nešto o slučaju kašnjenja sa uplatama ... i to je pravni odgovor na njihov zahtjev.

[anonimno]

što se mješam-pitanje za gaiusla- zar nije ilil ili -koliko se ja sječam - ili se ugovaraju penali ili kamata -ne može i penali i kamata?

[GaiusI]

Ugovor je uvijek ugovor te ukoliko ne sadrzi odredbe protivne zakonima, ugovor je vazeci.

 

Ne postoji niti jedna odredba u zakonima, ili je barem ja nisam nasao, koja bi sprijecavala strane koje potpisuju ugovor da odredbe ugovora budu stetne za stranu koja ne ispunjava obaveze.

 

Drugim rijecima, u takvom ugovoru mogu biti ugovorene zakonske zatezne kamate, ali mogu biti i ugovorene ugovorne kazne ili tzv. "penali" (to se posebno rado primjenjuje kod gradjevinskih radova u velikim poslovima, imate tih slucajeva u dnevnim novinama barem jednom u svaka dva mjeseca najmanje).

 

Zakonska zatezna kamata je zakonom propisani instrument kojim se osigurava vjerovniku zastita kapitala.

 

Ugovorna kazna je instrument kojim se osigurava i jednoj i drugoj strani da se pridrzavaju odredbi ugovora, jer ukoliko jedna od strana ne izvrsava odredbe ugovora, dakle, cini stetu drugoj strani te zbog toga ona trpi, te se stoga obavezuju na placanje ugovorne kazne ili "penala" ili se koristi neka druga terminologija, a sa ciljem da strana koja trpi stetu zbog neipunjavanja ugovora, bude namirena ugovornom kaznom.

 

U osnovi, to je dvostruko osiguranje za ispunjenje obaveza prema ugovoru.

 

Najveci problem je u tome sto mnogi ne shvacaju moc ugovorne kazne pred sudom. Kakav je ugovor potpisan, takvog se mora postovati, a nije nistavan jer se ne protivi niti jednoj odredbi niti jednog zakona.

 

Ugovorna kazna ili "penali" nisu kamate te nema osnova za tuzbu po "lihvarskom" ili "zelenaskom" ugovoru.

 

Tko je potpisao takav ugovor a da nije detaljno procitao ugovor, ima problem, i to veliki, jer je zakon u tom slucaju na strani vjerovnika (ili strane koja potrazuje ugovornu kaznu).

 

Bilo bi mi jako drago kada bi postojalo rjesenja protiv takvog ugovora ako bih bio ja taj koji bi morao platiti ugovornu kaznu.

 

Tko zna, mozda netko ima rjesenje ?

 

Za sada, lijepi pozdrav, B.

[GaiusI]

Prijepis iz PoslovnogForuma.hr, citat :

 

Ugovorna kazna i naknada štete

 

Vjerovnik ima pravo zahtijevati ugovornu kaznu i kad njezin iznos premaša visinu štete koju je pretrpio, a i kad nije pretrpio nikakvu štetu. Ako je šteta koju je vjerovnik pretrpio veća od iznosa ugovorne kazne, on ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete.

 

Zakonom određena naknada i ugovorna kazna

 

Ako je za neispunjenje obveze ili za slučaj zakašnjenja s ispunjenjem zakonom određena visina naknade pod nazivom penala, ugovorne kazne, naknade ili pod kojim drugim nazivom, a ugovorne strane su pored toga ugovorile kaznu, vjerovnik nema pravo zahtijevati ujedno ugovorenu kaznu i naknadu određenu zakonom, izuzev ako je to samim zakonom dopušteno.

 

 

 

> Opširnije > Zakon o obveznim odnosima

 

kraj citata

[anonimno]

hvala na odgovoru-ova koja se umješala-skužila sam da sam pomješala nešto

[anonimno]

ugovorna kazna moguća je isključivo za nenovčane obveze, što ovdje nije slučaj

[GaiusI]

... jer osoba koje je postavila pitanje nikako da detaljno procita sklopljeni ugovor i sve sto ide s njim. Nadalje, osoba koje postavila pitanje nije bas previse jasno obrazlozila namjenu kredita, kao niti bitne elemente ugovora o kreditu.

 

S obzirom da je moguce da je kreditom trebalo izvrsiti nesto sto nije ucinjeno, proizlazi da postoji mogucnost da se radilo o nekoj dodatnoj obavezi (nenovcanoj) zbog koje je uslijedio zahtjev za isplatu dodatnih 70000 eura. Naime, to je jedino logicno objasnjenje do trenutka dok nam osoba koja je postavila pitanje ne dade konkretnije detalje iz tog ugovora o kreditu.

 

U suprotnom, ta osoba koje postavila pitanje, ako je ona korisnik takovog kredita, ima sve elemente za osnovanu tuzbu temeljem lihvarskog ugovora.

 

Tu nesto debelo ne stima, a dok ne dobijemo svi skupa detaljniji uvid u cinjenicno stanje (ugovor, obaveze, odnosi, namjena kredita), dotle je rasprava o toj cinjenici - gubljenje vremena.

 

Niti Vi niti ja ne znamo tocan sadrzaj ugovora kao niti elemente ugovora, pa je moj prijedlog da svi zajedno pricekamo dok osoba koja je postavila pitanje ne odgovori potrebnim detaljima.

 

Lijedpi pozdrav, B.

[starina]

Nema tu posebne mudrosti.

 

Korisnik je dobio kredit od 100.000,00 eur na rok povrata od jedne godine uz ugovorenu kamatu od 22.000,00 eur za tu godinu, a povrat kredita u mjesečnim ratama.

 

Korisnik NE OTPLAĆUJE KREDIT u mjesečnim ratama, nego kredit vrati u cijelosti nakon isteka 1 godine i isplati 122.000,00 eur.

 

Nema nikakvih sitnih odredbi ugovora, niti bilo čega sličnoga.

 

Međutim, nakon 1,5 godine od dana kada je platio 122.000,00 eur, ŠKZ mu šalje obračun kamata za koje je nemoguće utvrditi kako i na koji način su obračunate i tvrde da je dužan još 70.000,00 eur, jer kredit nije otplaćivao u ratama.

 

Problem je u tome što ne postoji sudska zaštita - tužba - radi utvrđenja da je obračun netočan, nezakonit i sl., a prije nego traženi iznos platite.

 

ŠKZ tvrdi da je dug takav, te pokreće ovrhu (temeljem solemnizirane javnobilježničke isprave) kod javnoga bilježnika, a radi prijenosa punopravnog vlasništva nekretnine koju su uzeli u fiduciju.

 

Kako osporiti obračuna kamata - tužba na utvrđenje ne ide. Što dalje?

 

 

[GaiusI]

Dakle, ako sam dobro shvatio :

 

1. korisnik pozajmljuje 100 000 eura s ugov. kamatom 22 % godišnje

 

2. korisnik se obavezuje nakon godine dana vratiti 122 000 eura sto on i cini

 

3. U MEDJUVREMENU PROLAZI 1,5 GOD. ? Tocno ?

 

Tuzbom se morate pozvati ne na pogresan obracun kamata nego na cinjenicu da je kredit otplacen uredno i na vrijeme a necijom greskom je obracunata dodatna kamata i zatezna kamata (ugovorena Ugovorom i zatezna prema zakonu u slucaju neispunjenja obaveza); ako uzmete kalkulator u ruke vidjet cete da je to tocno to :

 

SKZ je jednostavno u obracunu previdjela cinjenicu da je kredit isplacen, te je temeljem te greske napravljen obracun kamata na iznos od 122 000 eur-a po ugov. stopi od 22 % te je primijenjenja zatezna kamata od 15 % godisnje sto sa rokom kasnjenja obracuna od 18 mjeseci iznosi gotovo tocno 70 000 eur-a, dakle, zbog nepotpunog i netocno utvrdjenog cinjenicnog stanja te greske u obracunu kamata na kredit koji je isplacen treba tuzbom zahtijevati obustavu procesa i povrat nekretnine jer je ocito da se radi o omasci s obzirom da je kredit isplacen te nema nikakove osnove za dodatni obracun kamata.

 

Uzmite odvjetnika pod hitno i odmah napravite tuzbu sa prijedlogom sudu da se postupak obustavi jer je obracunata kamata na kredit koji je vec vracen sa kamatom, ne radi se o pogresnom obracunu kamate nego o obracunu koji nije niti trebao biti izvrsen jer je kredit - vracen !

 

Tko je tu lud ? Odgovor : obracunski sektor u SKZ koji je pritisnuo neki krivi gumb.

 

Samo, mislim da to prvenstveno i najbrze morate rijesiti sa tim sitim SKZ-om kod kojeg je bio taj kredit osim ako isti vise ne postoji ...

[starina]

Da, dobro ste shvatili.

 

Ima samo jedan problemčić. Nije moguće postaviti tužbeni zahtjev.

 

Na utvrđenje da je obračun kamata nevaljan - nažalost ne ide - odbijeno prvo i drugost i na vs - kažu nije moguće utvrđivanje činjeničnog stanja.

 

Išao na utvrđenje da je kredit vraćen i da je pravni posao ispunjen - sud opet isto (vidi gore).

 

Fingirao da je kredit preplaćen, pa tražio povrat dijela novca - prvost. sud bio prelijen da bilo što shvati, odbio, sada pod žalbom.

 

Općenito, kod fiducije ima gadnih problema (zahvaljujući jednom našem veleuvaženom i prepametnom) koji naprosto vape za ukidanjem takve gluposti.

 

Bilo je slučajeva gdje je dužnik ostao u dugu 1.000 - 2.000 eur/kn svejedno, pa da fiducijarni vlasnik krene u prisilnu prodaju.

 

Međutim, to sve nije ništa spram ovakvih situacija kada financi (škz u pravilu) obračunaju kamatu po svom i deru do jaja.

 

Na stranu činjenica (OVO JE UPOZORENJE ZA SVE DUŽNIKE I JAMCE) da takve financijske nakaze (škz) vrlo često naplaćuju PUNI DUG od svih jamaca i glavnog dužnika ISTOVREMENO, ili samo od jamaca, a da jamci pojma nemaju da svi otplaćuju isti dug (dužnik je kod takvih slučajeva obično nedostupan).

 

Financi su toliko bahati da jamcima ne dozvoljavaju uvid u stanje kredita.

 

Dakle, opće srr.....!

[anonimno]

... HNB ili drugu instituciju ? Nadleznu inspekciju (o SKZ-ima ne znam tko su im nadredjene financijske kontrole, to bi bila divna stvar za financijsku policiju !).

 

Naime, sve SKZ imaju svog "nadredjenog" kojeg moraju postivati i igrati njegova pravila, to malo ljudi zna. Ne postuju li ta pravila (odredjuje ih HNB), gube posao.

 

To sa sudom mi nije jasno, taman da me zivog oderete. Tu toliko toga ne stima da to i slijepac moze vidjet.

 

Pokusajte sa slijedecim instancama (kontaktirajte, zovite, otidjite tamo ...) :

 

1. financijska kontrola (porezna uprava) sa konkretnim predmetnim slucajem

 

2. tuzba po tom kreditu nije moguca, da, ali je moguca tuzba za stjecanje bez osnove (ali se ne pozivate vise na taj nesretni obracun kamata)

 

3. pronaci ljude u HNB-u ili nadredejenom ministarstvu

 

4. Ministar Kirin se hvali da ce svima takovima poput tog SKZ-a stati na rep. Pa dajte se javite covjeku, vjerujemo u njega i neka ispuni dato obecanje

 

5. Imate barem 70000 razloga da napravite prethodna 4 koraka, a ja vjerujem da ovdje ima ljudi pametnijih od mene koji ce se jos neceg dosjetiti, i to pod hitno ...

 

6. Sve mi se cini da tu ima elemenata KZ-a, pokusajte se obratiti drzavnom odvjetniku, otidjite kd njega na razgovor, ponesite sve sto imate, vidite, mozda on ima kakvo rjesenje

 

7. Prijavite policiji SKZ za gospodarski kriminal, obratite se krim-inspektoru, ako naidjete na covjeka

koji bar malo zna racunati, na konju ste

 

8. Mislim da biste trebali kontaktirati sa Xsarom, ona je meni puno pomogla, mislim da tu ima puno elemenata koje mozete s njom razmijeniti (direktnije, van javnosti, pm-om ili slicno) ...

 

Sretno !

 

GaiusI, pozdrav, B.

[anonimno]

Udrite ih stjecanjem bez osnove

[starina]

Ma jesam, ali ide po onoj narodnoj "crkni magarče dok trava naraste", a nekretnina u međuvremenu odeeeee!, pa ti dokazuj što je bilo kad je bilo.

 

Problem je u našem parničnom postupku.

 

Usput, stjecanje bez osnove ne ide.