Ovrha

[Jethro]

Ovrha mu dođe nešto kao pljenidba...

Eh, sad me interesira sljedeće:

U slučaju nekog duga nekoj firmi, može li ona ishodovati ovrhu bez suda (da li je nužno sudsko rješenje za ovrhu)?

Npr, konkretno: Zagrebparkingu sam dužan npr 500 kn, nema me u Hrvatskoj, oni se pojave nakon 3 godine i vele mi da je tih 500 kn naraslo na 10000 kn... Mogu li mi oni plijeniti stvari doma?

Što se plijeni i odakle? Iz koje mase?

Što ako su oni u krivu? Npr zaračunali mi kaznu a ja uredno platio parking, a čovjek koji naplaćuje nije vidio potvrdu? Da li to znači da oni mogu mirne duše napraviti ovrhu, a ja protiv njih onda parnicu voditii?

 

Hvala

 

 

 

[Svilena]

Dakle, u tom slučaju bi ta tvrtka za naplaćivanje parkinga imala račun, odnosno vjerodostojnu ispravu na temelju koje bi pokrenuli ovršni postupak. Takav ovršni postupak (na temelju vjerodostojne isprave-računa) pokreće se kod javnog bilježnika od ove godine. On donosi rješenje o ovrsi koje nakon proteka određenog vremena postaje pravomoćno i ovršno te se na temelju njega mogu naplatiti od vas.

E sad, oni mogu odrediti kako će se naplatiti od vas, ako radite, mogu vam sjesti na plaću, ako ste u mirovini, na mirovinu, mogu na pokretnine u vašem vlasništvu ili nekretnine. Štogod izaberu, ali da je vaše.

Nadalje, ako ste vi recimo taj račun platili, onda vi na njihovo rješenje o ovrsi stavite prigovor da je taj račun plaćen, ali morate naravno imati dokaz, odnosno taj plaćeni račun. U tom slučaju, ili će oni povući ovrhu ili će sud presuditi u vašu korist.

Eto, je l vam jasnije?

Pozdrav!

[Jethro]

Pozdrav,

recimo da mi je jasnije. Jedino me čudi zašto mi odavna nisu sjeli na plaću i jednostavno se počastili. U principu svakome zaposlenom tako mogu sa ovrhom sjesti na plaću i uzeti mu 50 kn. Nitko neće potezati i parničiti se za 50 kn, a ovako moral i slične nepoznanice ostaju nespomenuti od strane suda (kadan iti ne dođe do suda kojem je moral isto tako neznana kategorija).

Tko ima pravo na ovrhu?

Smijem li ja Marku poosuditi 50 kn, potpisati kod javnog bilježnika posudbu, otići kod javnog bilježnika minutu nakon isteka ugovorenog roka i zatražiti ovrhu, sa (eventualno)( dobivenom ovrhom otići mu u firmu i sjesti na plaću?

Odakle se namiruje oštećenik ako ne može sjesti na plaću? Što ako nemam apsolutno ništa, nego sam npr podstanar? Hoće li onda doći na adresu i plijeniti sve na što naiđu bez obzira čije je što?

Hvala na (eventualnom) odgovoru.

 

[anonimno]

Pravo na ovrhu ima onaj ovrhovoditelj koji ima temelj za naplatu, odnosno vjerodostojnu ili ovršnu ispravu.

Smijete Marku posuditi 50 kn, ovjeriti potvrdu kod bilježnika, u kojoj on pristaje da se naplatite iz njegove plaće, npr. pa kad istekne rok za naplatu, pozovete ga da plati, opomenom najbolje, a ako neće, pišete ovrhu. Dobijete rješenje o ovrsi, koje kad postane pravomoćno "sjednete" mu na plaću.

Ako nema plaće, kao što rekoh, može na pokretnine. Ako ste podstanar, sigurno ćete imati nešto od pokretnina (kauč, televizor ili sl.). Ako sudski ovršitelj ništa ne nadje, ovrhovoditelj vas preko suda može pozvati da date prokazni popis imovine u kojem ste dužni navesti što imate (tekući račun. štedne knjižice, auto, tražbinu prema nekom drugom i dalje). Pa će onda, sukladno tome, staviti daljnji prijedlog za predmet ovrhe.

Ako lažete u tom prokaznom popisu, a on sazna (od MUP-a ili banke ili dalje) da ipak nešto imate, može poduzeti kazneni progon protiv vas, stoga se s tim nije za šalliti.

Eto. Još nešto?

Pozdrav!

[Svilena]

Sorry, ne registrirah se.

Pozdrav i za gornji post registrirano!

 

[Jethro]

 

Re: Ovrha

Pravo na ovrhu ima onaj ovrhovoditelj koji ima temelj za naplatu, odnosno vjerodostojnu ili ovršnu ispravu.

Smijete Marku posuditi 50 kn, ovjeriti potvrdu kod bilježnika, u kojoj on pristaje da se naplatite iz njegove plaće, npr. pa kad istekne rok za naplatu, pozovete ga da plati, opomenom najbolje, a ako neće, pišete ovrhu. Dobijete rješenje o ovrsi, koje kad postane pravomoćno "sjednete" mu na plaću.

Ako nema plaće, kao što rekoh, može na pokretnine. Ako ste podstanar, sigurno ćete imati nešto od pokretnina (kauč, televizor ili sl.). Ako sudski ovršitelj ništa ne nadje, ovrhovoditelj vas preko suda može pozvati da date prokazni popis imovine u kojem ste dužni navesti što imate (tekući račun. štedne knjižice, auto, tražbinu prema nekom drugom i dalje). Pa će onda, sukladno tome, staviti daljnji prijedlog za predmet ovrhe.

Ako lažete u tom prokaznom popisu, a on sazna (od MUP-a ili banke ili dalje) da ipak nešto imate, može poduzeti kazneni progon protiv vas, stoga se s tim nije za šalliti.

Eto. Još nešto?

Pozdrav!

 

 

ovo je pokrenulo cijelu fisiju u mojoj glavi pa pitam sljedeće: gorenavedena procedura mi se čini pre elegantnom za realizaciju, sigurno postoji negdje neka kvaka. tako bi i ovi zelenaši koji posuđuju novce i kod javnog bilježnika ovjere posudbu (naravno, posude 100 u ugovoru navedu 1000) mogli putem ovrhe sjesti na nekretninu, prethodno stavljajući plombu u gruntovnicu, pa opet to kod njih ne ide tako, pitam se zašto. sad (se još) pitam:

da li ovršni postupak treba prrethodno definirati? oNI mi uzmu npr televizori. da li će ga prodati na dražbi i ako izlicitiraju veću sumu vratiti mi razliku novca?

ako to nije tako, onda mi mogu uzeti za dug od 50 lipa - stan. da li je to negdje definirano? tko je relevantan da odredi realnu vrijednost nečega?

što ako ima ja ponudim svoju sliku koju cijenim jako puno?

da li je to ičim regulirano?

 

hvala

 

 

[Svilena]

Čujte, što se tiče zelenaša, ne bih znala kako oni operiraju, ali recimo znam za jedan slučaj da se odmah uknjiže na nekretninu kao vlasnici, što je dalje bilo ne znam, pa ne bih u to ni ulazila.

Kako mislite definirati ovršni postupak? Ako je ovrha na pokretninama, sudski ovršitelj popiše pokretnine u vašem vlasništvu pa one idu na dražbu. Ukoliko na prvoj dražbi ne bude kupaca, ovrhovoditelj mora predložiti provodjenje druge. Ako ni na drugoj ne bude, ovrha se obustavlja. Ako prodaju za cijenu koja je viša od onoga što ovrhovoditelj traži, razlika se predaje vama kao ovršeniku, da.

A tko je relevantan za 50 lipa, to vam ne bih znala reći. Mislim da vas nitko ne bi ni tužio za 50 lipa... Uglavnom su to veći iznosi, ali recimo ima slučajeva da se i za sto kuna provodi ovrha na pokretninama. Na ovrhovoditelju je da predloži, na ovršeniku da stavi prigovor, a na sudu da odredi.

Pozdrav!