cl 277 st 2 ZOO-konformna metoda

[MASTER]

imam tuzbu na platez po ugovrenoj kamati po ugovoru o depozitu doo c/a stedno kreditna sluzba (po starom zakonu o SKS i SKZ), jamac je bonitetni dd.

 

ugovrena je redovna kamata konfomanom metodom mjesecno.

 

da li netko posjeduje sudsku praksu u kojoj je proglasna nistavom konforomna metoda za obracuna kamate po ugovoru o depozitu?

 

imali netko sudsku praksu da je sud usvojio tuzbeni zahtejv za platez kamata po konfomnoj metodi za redovne kamate.

 

pretpostavlja se sukob vjerodostojnog tumacenja zakona o zateznoj kamati prema ugovorenoj redovnoj kamati i metodi!?

[Dman]

Zanimivljivo, da je i kod vas frka oko konformne metode. Isto imamo probleme u Sloveniji.

[MASTER]

Problem je nastupio po mojim saznanjima kada je ZABA morala platiti 165 mil RETAGu a racunato je konformnom metodom. Nakon toga Sabor RH donosi cuveno Vjerodostojno tumacenje Zakona o zateznoj kamati i nastaje proskripcija konformne metode koja svoj vrhunac dozivaljava u Zakonu o kamatama.

 

Naime sukus je da su smjernice EU a za iskazivanje efektivne kamatne stope direktno vezane na konfomnu metodu.

 

Pa ako se racuna neto novcani tijek za kamate racunato konfornom ili proporocionalnom metodom a uplate su npr jednake ili vece od duznog iznosa kamata pa se dakle umanjuje i glavnica nema razlike u metodi.

 

naime proporcionalna metoda pogoduje duzniku jer nakon prve godine na 100 kn mora platiti 15 kuna kamata, a isto tako i nakon druge godine.

 

dakle ako bi duznik platio nakon dvije godine 30 kn preostala bi mu jednaka obveza za platiti kao da je platio nakon prve godine 15 kn a nakon druge ponovno 15 kn. u ovako prihvacenom sustavu obracuna zatezne kamate duznik zapravo uopce nema interesa placati dug osim ako mu je muka placati zateznu kamatu.

 

kad bi se ista stvar racunala konformnom metodom onda bi duznik morao platiti nakon dvije godine 32,25 kn kamata.

 

rjecnikom efektivne kamatne stope stopa zatezne kamate racunata proporicionalnom metodom u prvoj godini je 15%, dok u drugoj godini iznosi 13,04%, a u trecoj 10,34%, u cetvrtoj iznosi samo oko 9,375%

 

Dakle svatko tko se malo razumije u vodjenje sudskog postupka koji neminovno traje 5 godina u parnici i jos najmanje 1 godinu do pocetka ovrhe imati ce i te kakav interes odugovlaciti s postupkom.

 

ovdje bi se moglo postaviti i objektivne naknade stete protiv RH radi dugotrajnosti postupka. dakle sadasnja primjena proporcionalne metode je nakaradna, obezvrijedjuje novac te potkopava temelje pravicnosti.

 

kamatu je izmislio kapitalizam a pozivanje nasih saborskih i vladinih duznosnika na tekovine rimskog prava (nota bene robovlasnicki sustav) predstavlja klasicni primjer zlostavljanja od strane vladajuce elite prema pojedincima.

 

Dman je napisao:

Zanimivljivo, da je i kod vas frka oko konformne metode. Isto imamo probleme u Sloveniji.

[Bobic]

Ukoliko ste u (sudskom) sporu nastojite angažirati sudskog vještaka radi izračuna (zatezne) kamate. Praksa je za posljednjih petnaest godina "šarena" ali čini mi se da sada vještaci uglavnom ne uvećavaju osnovicu obračuna kamate po isteku perioda za koji je kamata utvrđena. Time se konformni obračun izjednačava sa proporcionalnim osim za onaj dio perioda koji je kraći od perioda za koji je kamata utvrđena (npr. kraće od 1 godine).

 

[MASTER]

Dakle bit ovog mojeg spora je sljedeca

 

Ugovorena kamatna stopa na depozit bila je visa nego zakonska zatezna kamata. Prema odredbi cl 277 st 2 ZOO ista tece i nakon dospjeca kao zatezna kamata. Za obracun redovne kamate ugovorena je konformna metoda na stvarno stanje depozita po mjesecnoj stopi. Zakon o zateznoj kamati (96) izrjekom kaze da se do godine dana racuna konformnom metodom. Vjerodostojno tumacenje Zakona o zateznoj kamati daje smjernicu da se u dvojbi nakon proteka godine dana kamata treba racunati proporionalnom metodom.

 

Sudska praksa kaze:

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

Broj: Rev 333/01-2

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Borisa Guttmanna, kao predsjednika vijeća, te Vlatke Potočnjak-Radej, Ivana Mikšića, Marijana Ramušćaka i Petra Milasa, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. S. iz K., zastupan po punomoćniku J. S. iz K., protiv tuženika: Lj. b., O. b. Z., radi isplate, odlučujući o reviziji tužene izjavljene protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Zagrebu od 3. prosinca 1991. godine, br. Gž 9157/91, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu od 21. siječnja 1991. godine, br. P 4246/87, u sjednici održanoj 31. ožujka 2004. godine,

 

 

p r e s u d i o j e:

 

Revizija se odbija kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tužene i potvrđena prvostupanjska presuda, kojom je suđeno:

 

"I. Tužena Lj. b., O. b. Z., dužna je isplatiti tužitelju J. S. iz K., iznos od 2.501,19 CHF, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 7. srpnja 1987. godine do 6. listopada 1989. godine po stopi koju je plaćala banka na devizne štedne uloge u švicarskim francima oročene bez namjene preko godinu dana, a od 7. listopada 1989. godine pa do isplate, kamate po stopi koju banka plaća na devizne štedne uloge po viđenju u švicarskim francima, kao i naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 15.430,00 dinara, sve to u roku od 15 dana, pod prijetnjom izvršenja."

 

Protiv pravomoćne drugostupanjske presude tužena je pravovremeno izjavila dopuštenu reviziju pozivom na revizijski razlog: pogrešnu primjenu materijalnog prava. Predložila je da obje nižestupanjske presude budu ukinute i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno da obje nižestupanjske presude budu preinačene sukladno navodima u reviziji.

 

Na reviziju nije odgovoreno, niti se državni odvjetnik Republike Hrvatske izjasnio o reviziji.

 

Revizija nije osnovana.

 

Predmet spora je zahtjev tužitelja da se obveže tuženu da mu isplati određenu novčanu svotu na ime dospjelih ugovorenih kamata na namjenski oročena sredstva kod tužene.

 

Ispitujući pobijanu presudu ovaj sud nije našao da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje: ZPP), na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 386. ZPP.

 

Odlučujući o sporu nižestupanjski sudovi su utvrdili:

 

- da je u skladu s ugovorom o namjenskom oročavanju sredstava za individualnu stambenu izgradnju, kojeg su stranke sklopile 30. rujna 1988. godine, tužitelj kod tužene, na razdoblje od 24 godine, oročio iznos od 14.608,62 švicarska franka (CHF),

 

- da se tužena odredbom čl. 2. navedenog Ugovora obvezala tužitelju na oročena novčana sredstva plaćati 6% kamata u valuti, koja je oročena,

 

- da je navedeni Ugovor raskinut s danom 19. ožujka 1987. godine,

 

- da su, temeljem nalaza vještaka računovodstvene struke, ugovorena kamata, temeljem navedenog ugovora, za razdoblje od početka 1984. godine do 19. rujna 1987. godine, narasla na iznos od 2.501,19 CHF.

 

Temeljem izloženih utvrđenja, a primjenom odredbe čl. 262. st. 1. u svezi sa čl. 1042. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 – dalje: ZOO) nižestupanjski sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev u dijelu kako je uvodno navedeno.

 

Tužena u reviziji prigovara samo pravilnosti primjene materijalnog prava glede obračuna kamata za navedeno razdoblje.

 

Suprotno takvom prigovoru, prema prosudbi ovog revizijskog suda, vještak je pravilno izvršio obračun kamata, kada je kamate obračunao metodom koju primjenjuju i banke, tj. godišnjim pripisivanjem kamata glavnici i obračunavanjem kamata na tako uvećanu glavnicu.

 

Budući da se prema izloženom revizija ne pokazuje osnovanom, to je presuđeno kao u izreci (čl. 393. ZPP).

U Zagrebu, 31. ožujka 2004. godine

 

 

Predsjednik vijeća:

Boris Guttmann, v.r.

 

a vjestak racuna drugacije bez da mu je sud dao tocnu uputu. Na prigovor izracuna sudac izjavljuje pa vjestak racuna na temelju zakona i ugovora i zna on kako se racuna kamata.

 

Velika lovica je u igri!!!

[Coprnica]

Po novijem tumačenjima, konformna metoda obračuna je dozvoljena samo do godine dana glede obveza nastalih od 1996. godine (Zakon o zakonskim zateznim kamatama).

 

Stranke naime mogu ugovoriti visinu stope ugovone kamate (čl. 399. ZOO-a), ali i u tom poledu postoje ograničenja - do kojeg iznosa.

 

Nadalje, nije dozvoljeno da se obračunava kamata na kamatu, osim kreditnih poslova banaka i drugih bankarskih organizacija!

 

Kako niste rekli kolika je stopa ugovrene kamate - koja je kod tih štedno kreditnih službi znala biti previsoka, ne može vam se konkretno ništa reći.

 

[MASTER]

Mi smo kao deponent (doo) polozili depozit u SKS doo sa ugovorenom kamatnom stopom od 2,99% pm u travnju 1998 konfomnom metodom. Dospjece je bilo u srpnju 1998 godine. Ugovor nije produzen.

 

Kao dokaz da kamata nije previsoka prilozili smo na spis ugovore sa raznim bankama u razdoblju 01/98-01/99 iz kojih je vidljivo da smo mi placali kamatu u prosjeku od 24% g do 3,5% mjesecno. Dapace imamo ponudu te iste SKS iz srpnja i listoapda 98 godine u kojem nam nude produljenje depozita pod istim uvjetima.

 

Do sada nismo nasli primjer sudske prakse koja bi proglasila izracun kamate konformnom metodom nistavom.

 

Ima prakse koja govori da kako ZZK nije odredio kako se racuna kamata poslije razdoblja od godine dana, pa se stoga racuna proporcionalnom metodom.

 

Medjutim kad postoji ugovorna odredba misljenja smo da vjestak ne bi mogao racunati "po svom" vec bi trebao dobiti decidiranu uputu suda kako racunati kamatu po ugovoru o depozitu. Obzirom to predstavlja pravno pitanje koje mora rjesiti sud.

 

Kaj se tice depozita imamo jos nekoliko primjera navedene sudske prakse koja govori na nacin da po isteku obracunskog razdoblja kamatu treba pripisati glavnici i to iz razloga sto je prema cl 1036 ZOO na sredstva u depozitu (dakle i glavica i kamata) placa se kamata kako je ugovorena.

 

(1) Na temelju ugovora o novčanom depozitu banka otvara račun u korist i na teret kojeg upisuje sva potraživanja i dugovanja koja proizađu iz poslova s deponentom ili za njegov račun s trećim.

(2) Ne upisuju se u račun ona potraživanja odnosno dugovanja za koje se ugovorne strane dogovore da ih isključe.

 

Nije rijec o zajmu ili kreditu, vec o depozitu. I nije rijec o zateznoj kamati iz Zakona o zateznoj kamati vec o zateznoj kamati po cl 277/2 ZOO u visini redovne kamatne stope.