djeljiv objekat problem

[skandaluzija]

osoba X zivi sa roditeljima 25 godina u kuci koju odrzava i skrbi za iste . nema novaca za odvjetnika. ne zeli prodaju svog dijela.

osoba y  zivi van HR, ne javlja se nikome 30 godina, ali stize na vrijeme za pokretanje nasljedstva putem odvjetnika. zeli sve prodati.

kuca je djeljiva. vjestaci iscrtali podjelu i cijenik.

osoba y nudi  isplatu osobi x , samo da napusti objekt i da ga proda.

kakva su sanse osobe x da ostane u svom dijelu objekta ako odbije prijem novca? 

 

 

[Matrix]

prije 9 sati , skandaluzija je napisao:

kuca je djeljiva. vjestaci iscrtali podjelu i cijenik

Ako se objekat može fizički podijeliti tako da svaki zasebni dio može predstavljati samostalnu uporabnu jedinicu,onda nevidim zapreku fizičkoj diobi.

Naime,  odredbama čl.50.  st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da će sud djeljive stvari podijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Međutim, ako geometrijska dioba nekretnine nije moguća bez da se znatno umanji njezina vrijednost, sud će odrediti civilnu diobu nekretnine odnosno odlučiti da se nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli suvlasnicima razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. Odluku o civilnoj diobi sud donosi nakon dobivenog negativnog nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke o mogućnosti geometrijske diobe nekretnine. 

[skandaluzija]

nasljedna nekretnina je etazirana od gradjevnog vjestaka. ima prizemlje i kat. 

osoba 1 zeli ostati u bilo kojem dijelu nekretnine i ne zeli prodavati svoj dio. 

osoba 2 ne zeli uopce zivjeti u kuci samo je prodati, i nudi isplatu i predlaze civilnu diobu.

pitanje: kakva je praksa sudova? moze li se prisiliti osoba 1 na iseljenje i civilnu diobu. 

http://prntscr.com/ihollh

 

evo ako moze pomoci objesnjenju

[Matrix]

prije 10 sati , skandaluzija je napisao:

kakva je praksa sudova? moze li se prisiliti osoba 1 na iseljenje i civilnu diobu

ukoliko do takvog scenarija dođe,ostaje vam mogućnost isticanja prigovora miješanja javne vlasti u pravo na dom,sukladno čl.8 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl.34 Ustava RH.

Članak 8. Konvencije:

1. Svatko ima pravo na poštovanje svoga ... doma...

2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih."

Članak 34 Ustava RH

""Dom je nepovrediv""

 

Naime,prema pravnom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama broj U-III-5917/2013 od 23. svibnja 2014. godine, U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010. godine, U-III-405/2008 od 21. veljače 2012. godine te U-III-1422/2006 od 6. lipnja 2012. godine, koje je istovjetno pravnom shvaćanju izraženom u presudama Europskog suda za ljudska prava izraženom u predmetima B. protiv Hrvatske (presuda, 29. svibnja 2012. godine – zahtjev br. 42150/09), O. protiv Hrvatske (presuda, 21. lipnja 2011. godine: zahtjev broj 48833/07) ,a koje odluke Evropskog suda imaju pravnu snagu odredaba Ustava RH,;

-"dom“ je autonoman pojam i ocjena o tome predstavlja li određeni prostor dom zaštićen člankom 8. st. 1. Konvencije ovisi o činjeničnim okolnostima, posebice o postojanju dostatnih i trajnih veza s tim prostorom, te zaštita prava na dom ne ovisi o zakonitosti posjeda na temelju domaćeg prava, jer se svakoj osobi, ukoliko tijekom postupka istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštivanje doma mjerom prodaje i prisilnog iseljenja ili samo iseljenja, mora omogućiti ocjena razmjernosti i razumnosti takove mjere.

Što će reči da u konkretnom slučaju sama činjenica što bi drugi suvlasnik po domaćem pravu,odnosno po odredbama ZV imao uporište za civilnu diobu,to ga još uvijek ne ovlašćuje  da  zahtijeva javnu prodaju i faktički vaše iseljenje, jer je potrebno raspraviti pitanje je li konkretna nekretnina u kojoj Vi stanujete zajedno sa obitelji predstavlja „dom“ zaštićen člankom 8. st. 1. Konvencije i čl.34 Ustava RH, i jeli civilna dioba/prodaja razmjerna legitimnom cilju koji se time ostvaruje,odnosno da li je prodaja i faktički iseljenje nužna mjera za ostvarenje legitimnog cilja drugog suvlasnika,a koji teret dokazivanja je upravo na njemu i on je taj koji u tom slučaju treba navesti činjenice i predložiti dokaze na okolnosti razmjernosti i nužnosti civilne diobe , tj. koja se svrha ima ostvariti prodajom nekretnine, a koja je tako važna da je zbog nje prijeko potrebno ostaviti vas i obitelj bez smještaja.

Naravno,ovo navedeno vrijedi ukoliko konkretna nekretnina doista predstavlja vaš dom.

Ustavni sud RH je svoja stajališta o ustavnim i konvencijskim jamstvima zaštite prava na dom u smislu članka 34. Ustava izrazio u Odlukama;

-U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010., objavljenoj u "Narodnim novinama" broj 12od 28. siječnja 2011., točke 9. do 11.4.,

-U-III-405/2008 od 21. veljače2012., objavljenoj u "Narodnim novinama" broj 38 od 30. ožujka 2012.,točke 20. do 25.3.,

-U-III-1422/2006 od 6. lipnja 2012. objavljenoj u"Narodnim novinama" broj 68 od 26. lipnja 2012., točke 10. do 13.,

-U-III-2184/2009 od 13. studenoga 2014.,-

U-III-2073/2010 od 4. ožujka2010., točka 13.

Europski sud za ljudska prava dao je tumačenje sadržaja prava na dom u nizu hrvatskih predmeta, primjerice ;

-Bjedov protiv Hrvatske (presuda, 29.svibnja 2012., zahtjev br. 42150/09, § 57),

-Orlić protiv Hrvatske (presuda,21. lipnja 2011., zahtjev br. 48833/07),

-Paulić protiv Hrvatske (presuda, 22.listopada 2009., zahtjev br. 3572/06),

-Lemo i dr. protiv Hrvatske (presuda,10. srpnja 2014., zahtjevi br. 3925/10 i dr.),

-Brezec protiv Hrvatske(presuda, 18. srpnja 2013., zahtjev br. 7177/10),

-Škrtić protiv Hrvatske(presuda, 5. prosinca 2013., zahtjev br. 64982/12) 

[skandaluzija]

, Matrix je napisao:

Ako se objekat može fizički podijeliti tako da svaki zasebni dio može predstavljati samostalnu uporabnu jedinicu,onda nevidim zapreku fizičkoj diobi.

Naime,  odredbama čl.50.  st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da će sud djeljive stvari podijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Međutim, ako geometrijska dioba nekretnine nije moguća bez da se znatno umanji njezina vrijednost, sud će odrediti civilnu diobu nekretnine odnosno odlučiti da se nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli suvlasnicima razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. Odluku o civilnoj diobi sud donosi nakon dobivenog negativnog nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke o mogućnosti geometrijske diobe nekretnine. 

vec sam rekla da je strucno podjeljen i procijenjen. kakva je praksa ili zakon da onaj ko zivi u objektu i ostane u njemu bez selidbe. 

moram i ovo pokazati, moliiiim  molim savjet  kako dalje.  i hvala na svemu do sada. 

http://prntscr.com/iio9m1  

 

 

http://prntscr.com/iio9m1  

[Matrix]

prije 14 sati , skandaluzija je napisao:

. kakva je praksa ili zakon da onaj ko zivi u objektu i ostane u njemu bez selidbe. 

stvar je jasna,neče sud izmišljati toplu vodu,več na utvrđeno činjenično stanje primjeniti zakonske odredbe.

Rekli ste da je vještak dao mišljenje kako je moguća fizička dioba,ako je tako onda nevidim ništa sporno,u suprotnom isplata ili civilno razvrgnuće.