Jump to content

Rehabilitacija nastala u tijeku drugog postupka/sudjenja


GoranP

Preporučene objave

Poštovani, imamo par pitanja u vezi rehabilitacije. Rođak je prije cca 8 godina u isto vrijeme imao par manjih kaznenih djela za koje je dobio 2 uvjetne kazne i 1 manju zatvorsku (sve po 2-3 mjeseci zatvora), a koje su sve završene u 2.8.2016. (zadnja kad je odslužio baš 3 mjeseca zatvora).

1.) Čitajući zakon o rehabilitaciji, tamo piše da za kazne do 1 godinu zatvora rehabilitacija nastaje nakon 3 godine od isteka kazne/uvjetne, odnosno njemu će nastupiti 2.8.2019. Ukoliko ne bude do tada imao nikakvih novih pravomoćnih presuda (u ovih 5 mjeseci), to znači da će mu se za 5 mjeseci automatizmom obrisati sve te presude i nitko mu ih neće moći uzimati kao nešto otegotno, jel tako? Nastupiti će čak i ako u međuvremenu bude osuđen za nešto novo, ali to ne postane pravomoćno? (koliko nam je poznato, ostaje i dalje evidencija na policiji, ali to je posebno)

2.) Ono što nas dodatno zanima jesu nekakvi međuslučajevi. Iz tog razdoblja je imao još jedno djelo, ali za koje mu nije odmah krenuo proces već tek do prošle godine (nakon 7 godina). U spisu kad je krenulo suđenje spominjale su se te 3 osude i navodilo mu se kao otegotna okolnost (osuđivanost), pa mu zbog tog za to 4. djelo ne žele dati uvjetnu. Sudac je na prvom suđenju rekao da je djelo sitnica i da bi mu on dao uvjetnu, ali zbog prethodnih osuđivanosti ne može. Također ga je uputio da ode provjeriti je li nastupila rehabilitacija za ta stara djela (prije nego što krenu sa ročištima). Provjerom u ministarstvu rekli su mu da ništa od tog jer mu rehabilitacija nastupa tek 2.8.2019. Od tada je suđenje krenulo i imao je par sudskih ročišta, no zadnjih godinu dana nije imao niti jedno, te teoretski postoji dobra mogućnost da neće biti novih ročišta do 8. mjeseca.

Zanima nas ako se desi da mu nastupi rehabilitacija ima li pravo u ovom procesu onda tražiti da se iz aktualnog spisa ukloni osuđivanost tj. da se ima pravo smatrati neosuđivanim, pa na temelju toga dobiti samo uvjetnu (kao što mu je sudac rekao prvi put)?

3.) I sad ima još jednu sličnu situaciju. Rođak je navodno u 7. mjesecu 2017. počinio nekakvo novo blago djelo pri čemu je priveden (uhićen) i pušten s napomenom da će slučaj ići "redovnom procedurom" (tada nije nigdje ništa potpisivao niti davao izjave pred kamerama). Od tada nije imao apsolutno nikakvih poziva ni na policiju ni na ništa i smatrao je da je to otpalo. No, prije 3 dana su mu roditelji javili da je bila policija kod njega doma i da su ga trebali radi nekakvog "razgovora". Obzirom da je sve sudske pozive itd. primao uredno, te da nije imao nikakvih novih djela, pretpostavlja da je riječ o tome iz 2017. i da bi trebao doći na ona snimanja pred kamerama (prije nego što krene proces).

Sad je pitanje zar nije taj slučaj trebao "otpast" obzirom da tolko vremena apsolutno nitko nije reagirao? Zar nemaju oni nekakve rokove od kad moraju pokrenuti proces (od uhićenja/otkrivanja), i koliki je on? Znam za one apsolutne zastare (npr. 10 godina zastare za djela za koje se može dobiti zatvora od 1-3 godine), no mene zanima postoje li nekakvi "policijski rokovi"?

Nadalje, ukoliko je riječ o tom djelu iz 2017. i namjeri da se pokrene proces protiv njega, optužnice itd., u kojem djelu procesa još ima šanse da mu u dokumentima stoji "neosuđivan" ako bi pokušavao odugovlačiti proces do ove rehabilitacije u 8. mjesecu? Npr. ako se podigne optužnica (i potvrdi) te u njoj stoji da je više puta osuđivan, a onda u 8. mjesecu mu dođe ova rehabilitacija, hoće li i dalje u spisu ostati ta "osuđivanost" ili će se moći maknuti ili...?

Zahvaljujemo unaprijed na odgovorima i pomoći i isprika radi malo duže teksta. Iz par izvora smo dobili suprotne odgovore, pa nas zanima kakva je točno procedura i mogućnosti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, G-man je napisao:

1. Po mom mišljenju, potrebna je pravomoćna osuda.

Super, znači vrlo vjerojatno će mu kroz par mjeseci stara djela biti trajno izbrisana.

Citiraj

2. Slažem se sa sucem.

Ma zapravo je sudac želio dati uvjetnu i da se to jednostavno završi, no tužitelj se nije složio. Tj. htio je i tužitelj, ali je rekao da ne može radi nadređenih. Pa su ga onda oboje (i sudac i tužitelj) uputili da ode vidjeti to za rehabilitaciju, pa ako je maknuto, da mu daju uvjetnu (no ispalo je da rehabilitacija bude tek za godinu dana).

E sad ne znamo kakva je situacija ako za par mjeseci nastane rehabilitacija, a sudovi (ročišta) se nastave nakon nje? Hoće li moći onda tražiti promjenu u spisu?

Inače, sva ta stara djela su mu dječje gluparije. Tipa, posvađaš se s nekim i neko tebe prvi napadne tj. gađa kamenom, pa ga ti baciš nazad, al pri tome slučajno razbiješ neki prozor i onda neko pozove policiju i ti dobiješ osudu za "oštećivanje tuđe stvari" (primjer izmišljen, ali nešto u takvom stilu).

A suđenja su mu bila smiješna. Osoba A kaže jedno (protiv njega), osoba B kaže sasvim suprotno (u njegovu korist), no nakon toga sud kaže da se svjedočenje osobe B ipak neće prihvatit zato jer je poznanik s okrivljenom, dok će se od osobe A prihvatit (makar je osoba A također poznanik/rod s oštećenim). I tako hrpa nebuloza i kontradiktornosti. Najjače je to što on tada nije imao pojma kako naši sudovi funkcioniraju, tj. smatrao je da ako tužitelj nešto ne dokaže da ništa od tog (kao u američkom pravosuđu), a zapravo kod nas funkcionira totalno obrnuto. Zato i imamo hrpetinu nevino osuđenih ljudi jer se naši sudovi ravnaju po "bolje osudit i 100 nevinih nego da se 1 krivac izvuče".

 

Citiraj

3. DORH ima načelan rok od 6 mjeseci (računajući od upisivanja kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava odnosno pravomoćnosti rješenja o provođenju istrage) da meritorno riješi predmet.

A što je s policijom, koliki rok imaju oni da neki predmet od otkrića procesuiraju državnom odvjetništvu?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Policija mora obavještavati državno odvjetništvo odmah. I raditi u kordinaciji sa njima. Ne funkcionira to tako da policija riješava predmet, pa javi odvjetništvu kad im padne na pamet. Oni obavještavaju državnog odvjetnika o poduzetim radnjama, državni odvjetnik vodi istragu i usmjerava policiju, nalaže istražitelju da u prethodnom postupku poduzima radnje izvida itd. Načelno, policija ne radi samostalno, već u kordinaciji sa odvjetništvom. Po svršetku kriminalističkog istraživanja, odnosno istrage, policija sastavlja kaznenu prijavu i podnosi je odvjetništvu, a oni dalje postupaju u smislu podizanja optužnice i ostalih radnji, a sve u načelnom roku od 6 mj. kojeg je komunicirao Gman. I optužnice nema dok se ne ispitaju svi relevantni svjedoci, okrivljenici i ne prikupe dokazi itd. Kad optužnica bude gotova, ona ide na sud koji ju može odbaciti, vratiti na doradu ili potvrditi. Potvrđivanjem službeno započinje kazneni postupak i može se očekivati poziv na ročište. Sve dok se optužnica ne potvrdi, kazneni postupak nije u tijeku. Također, o svim radnjama suda i odvjetništva okrivljenik se obavještava pismenim putem.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 8 minuta, GoranP je napisao:

E sad ne znamo kakva je situacija ako za par mjeseci nastane rehabilitacija, a sudovi (ročišta) se nastave nakon nje? Hoće li moći onda tražiti promjenu u spisu?

Po meni će moći.

Prije 9 minuta, GoranP je napisao:

A što je s policijom, koliki rok imaju oni da neki predmet od otkrića procesuiraju državnom odvjetništvu?

Policija je dužna to učiniti bez odgode, u onoj fazi u kojoj su prikupljeni podaci dostatni za podnošenje ili kaznene prijave ili posebnog izvješća o događaju.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, atomic95 je napisao:

Policija mora obavještavati državno odvjetništvo odmah. I raditi u kordinaciji sa njima. Ne funkcionira to tako da policija riješava predmet, pa javi odvjetništvu kad im padne na pamet. Oni obavještavaju državnog odvjetnika o poduzetim radnjama, državni odvjetnik vodi istragu i usmjerava policiju, nalaže istražitelju da u prethodnom postupku poduzima radnje izvida itd. Načelno, policija ne radi samostalno, već u kordinaciji sa odvjetništvom. Po svršetku kriminalističkog istraživanja, odnosno istrage, policija sastavlja kaznenu prijavu i podnosi je odvjetništvu, a oni dalje postupaju u smislu podizanja optužnice i ostalih radnji, a sve u načelnom roku od 6 mj. kojeg je komunicirao Gman. I optužnice nema dok se ne ispitaju svi relevantni svjedoci, okrivljenici i ne prikupe dokazi itd. Kad optužnica bude gotova, ona ide na sud koji ju može odbaciti, vratiti na doradu ili potvrditi. Potvrđivanjem službeno započinje kazneni postupak i može se očekivati poziv na ročište. Sve dok se optužnica ne potvrdi, kazneni postupak nije u tijeku. Također, o svim radnjama suda i odvjetništva okrivljenik se obavještava pismenim putem.

 

OK, ali nije mi onda jasno. Ako je osoba nešto počinila na ljeto 2017. (uhićena i nešto kasnije puštena s napomenom da će "ići redovnom procedurom") i od tada nije poštom dobila apsolutno ikakve obavijesti ili pozive (još malo pa će biti 2 godine), znači li to da se odustalo od slučaja? Ili ako mu nešto u vezi tog i dođe naknadno, može li se pozvati na nekakvo "probijanje rokova istrage" i na temelju tog "izvući"?

 

, G-man je napisao:

Po meni će moći.

 

Nadam se, jer nešto mu je sudac govorio da to "može samo jednom" kad ga je tada slao u ministarstvo da ode provjeriti za rehabilitaciju. Sad ne znam je li on nešto krivo shvatio/čuo.

 

Citiraj

Policija je dužna to učiniti bez odgode, u onoj fazi u kojoj su prikupljeni podaci dostatni za podnošenje ili kaznene prijave ili posebnog izvješća o događaju.

 

Btw, imaju li sudovi nekakve rokove za između 2 sudska ročišta? Jer za mjesec-dva će mu biti godinu dana od zadnjeg ročišta, pa da zna jel da očekuje uskoro poziv.

Inače, taj slučaj za koji ima sud je također malo čudan. Od prijave (i privođenja) do razgovora pred kamerom na ODO-u je bilo prošlo više od godinu dana. Pa je nakon pola godine dobio optužnicu na koju je pisao prigovor i koju je sud zatim vratio na doradu, a ODO je prepravljenu donio tek nakon 2 godine. Može li se (ili da li se mogao) izvlačiti nešto zbog toga?

uređeno: od GoranP
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 2 sati , GoranP je napisao:

Btw, imaju li sudovi nekakve rokove za između 2 sudska ročišta? Jer za mjesec-dva će mu biti godinu dana od zadnjeg ročišta, pa da zna jel da očekuje uskoro poziv.

U tome je najveći problem aktualnog ZKP-a. Nameće rokove isključivo DORH-u, a sudu jedini rok koji stoji, a da nešto znači u kontekstu ishoda predmeta jeste onaj zastarni, koji se mjeri u godinama. I kakva je onda korist ažurnog rada DORH-a, kada neki predmeti ponekad čekaju optužno vijeće ili pripremno ročište godinama?

S druge strane, poneki suci onda znaju ismijavati nekvalitetnu pripremu optužbe od strane DORH-a (nije da toga nema uopće), a sami imaju luksuz vremena, kojeg obilato koriste, luksuza kojeg DORH nema, jer mu proboj roka donosi presumpciju odustanka od progona.

prije 2 sati , GoranP je napisao:

Inače, taj slučaj za koji ima sud je također malo čudan. Od prijave (i privođenja) do razgovora pred kamerom na ODO-u je bilo prošlo više od godinu dana. Pa je nakon pola godine dobio optužnicu na koju je pisao prigovor i koju je sud zatim vratio na doradu, a ODO je prepravljenu donio tek nakon 2 godine. Može li se (ili da li se mogao) izvlačiti nešto zbog toga?

Trebalo bi vidjeti jesu li probijeni rokovi, koje DORH treba poštivati.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija