hasko

Jednostavno je. Ako ne znate o kojima se katastarskim česticama radi posjetite stranicu ARKOD preglednik i pronađite k.č. Ako znate koja je čestica i katastarska općina : https://www.google.hr/webhp?sourceid=chrome-instant&rlz=1C1PRFE_enHR697HR697&ion=1&espv=2&ie=UTF-8#q=gruntovnica

Te stvari su okvirno određene zakonima. Međutim, u praksi se gotovo svaki slučaj razlikuje i gotovo da nema rješavanja bez povišenih tonova. Morate otići u CZZS i razgovarati iskreno s njima, oni su nadležni i iskusni u tim stvarima.

Angažirajte odvjetnika. Preko njega ćete tražiti sve ovo što navodite, pa čak i možda više nego ste se nadali. Sudac će vas u svakom slučaju pitati da li prihvaćate ili se odričete nasljedstva, u pasivi i aktivi. Morate utvrditi sve na što biste imali pravo ( pa i dugove, kredite...). No svejedno se savjetujte s odvjetnikom.

Ha, to bi trebalo sad malo bolje pročešljati. Vama je sigurno poznato da lovišta idu u zakup na 10 godina ( ove je godine bio), svako lovište ima svoju LGO (lovno-gospodarsku osnovu) koja se mogu bitno razlikovati. Podzakup je zakonom zabranjen tako da ni od toga nema ništa. Raspitajtete se prvo u ŽLS iako su oni često duduci po tom pitanju, a ni sam HLS nije puno bolji koji će imati dugovječnijeg predsjednika nego što je bio Mao Ce Tung. Još nigdje nisam pročitao statut LU gdje to piše kao ni kod privatnog lovozakupnika. Granice lovišta su utvrđene i jedino bi možda mogli ostvariti nekakav oblik suradnje s tim da bi obadva lovozakupnika trebala izmjeiti statute, sazvati izvanredne skupštine i da to prođe. Zanimljiv prijedlog, svakako ću ga malo prelistati.

Isprika.Bio sam usredotočen na čl.61, st.2 Provjerite to. KU ili Pravilnik... Još nešto, šta vam piše na listi ?

To je bilo i više nego dovoljno da ostane bez oružja. ( Pod pretpostavkom da je istina) Neka postupi po naputku G-mana i usput razlaje svima da nikom više ne pada na pamet lažno prijavljivanje. Nećete zamjeriti ako vas malo podučim kako lovac (makar i "strastven") ne znači biti kauboj s puškom koji jedva čeka otvorenje sezone na određenu vrstu divljači kako bi mogao zadovoljavati svoju strast, nego prije svega dobar gospodar kojemu je na zadnjem mjestu odstrijel kao nagrada. S druge strane , i sokolarenje je, a ne samo puška, način lova na sitnu divljač kao i lov zamkama (puh).

čl.24,ZOR (2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled. (3) Troškove liječničkog pregleda iz stavka 2. ovoga članka snosi poslodavac.

Ne radi se ovdje o prekovremenom nego je do sada radio bez subota. Poslodavac mora jedan dan u tjednu osigurati 24 sata neprekidnog odmora, što u postu nije vidljivo da poslodavac krši, kao i što nije navedeno da li je poslodavac "prekrdašio" tjednu satnicu.

Pojasnite. Na brojilu ne može biti više vlasnika. E sad... tko plaća.. ? Pa i ja svoju struju ili vodu znam platiti sa supruginog računa na internetu.

Pa taj "papir" je ključ kojim će ga bez problema izbaciti iz kuće, a tu je i pitanje skrbništva. Sud će se prije prikloniti opciji u kojoj djeca imaju krov nad glavom. Gospođo, laganog razvoda nema, prelomite to više.

Rzvod braka i materijalna podjela su odvojeni procesi.

Danas sam poslao upit o ovome , adresirano na Vladu RH i ministra financija osobno. Znam biti jako nepopustljiv, a za ovo je rok za odgovor 30 dana. Vidjet ćemo nakon toga, ignorirati me ne smije, neću mu dozvoliti.

Najveće zamjerke imam na rokove za prijavu teških kršenja odredaba ZOR-a. No s druge strane treba razumjeti i poslodavce koji se više moraju baviti birokracijom, nego svojom primarnom djelatnošću. OK, za to postoje sindikati,reći ćete, ali još previše ljudi misli kako je država dužna skoro pa za njih odrađivati posao. Pa onda onaj poznati "plač" za SFRJ, odnosno za prohujalim godinama.

Ma daj, pusti njih, njima je samo bitno neka se o nečemu piše. OK, pišem i ja...

Prečesto u firmama rade zaposlenici rodbina poslodavca ili kojekakvi podobni ako je državna.Firma vam je dužna isplaćivati do 42 dana, a nakon toga HZZO. Dakle i ta razlika bi trebala biti tako podijeljena. Nove doznake predajte u HZZO. Naravno, preporučeno s povratnicom.

Da li ste samo razgovarali s nekim iz HZZO-a ili ste dobili dopis ?

Željac, ako si već krenio, pa nastavi dalje.

Onda pokupite otpremninu, a nakon toga podnesite zahtjev za ostala materijalna potraživanja. Ne zaboravite ni zatezne kamate. Imate "fore" 5 godina, s jednom bitnom napomenom, a to je da morate taksativno navesti za čega i u koje vrijeme su nastala vaša potraživanja. Pretpostavljam da je G-man pod 4. odgovorom mislio na visinu otpremnine.

Da li si poslao pismo, onako uopćeno, ili si ga poslao za sebe. Jer ako si poslao za sebe i tražio svoja prava, taj dopis bi trebao imati snagu upravnog akta na koji bi oni morali odgovoriti u roku 30 dana.

To ovisi da li je otpremnina predmet spora ili nešto drugo(neplaćeni prekovremeni,rad nedjeljom i praznicima...)

Pa dobro. Puno udruga,pogotovo nogometnih nižih rangova, toči piće u večernjim satima domaćim ljudima koji se skupe malo popiti koju uz kartanje, biljar, pikado i to predstavlja značajan prihod udruge, a ipak ne pravi konkurenciju legalnim kafićima. Ne bi trebalo praviti problema takvima jer i oni koji toče piće (svojevremeno sam i sam to radio), rade to tjedan dana, naravno besplatno i u korist te udruge. Sve dok je to u nekim normalnim granicama, bez incidenata ili cjelodnevnog rada, plaćenim točioničarima..., treba pustiti na miru.

http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=21

Pametnije je uputiti poslodavcu zahtjev za potraživanje prava pa to riješiti prije suda. Za povredu prava se obratite inspektoru rada ako se ne želite "naganjivati" s poslodavcem.

S obzirom da se sva tri pitanja svode na to što nekakva udruga toči piće , a niste naveli kakva je udruga, sportska ili sl. ..... : Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti Članak 5. (1) Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: ugostitelj). (2) Ugostiteljsku djelatnost, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom za ugostitelja, mogu obavljati i: − javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima − zdravstvene ustanove – specijalne bolnice i lječilišta − Javna ustanova »Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar« − ugostiteljske obrazovne ustanove te učenički i studentski centri, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima − Hrvatski ferijalni i hostelski savez u objektima omladinskog turizma (hostel) za svoje članove i članove međunarodnih udruga omladinskog turizma kojih je savez član − Hrvatski planinarski savez i njegove članice u svojim planinarskim objektima prvenstveno za svoje članove i članove međunarodnih udruga planinara kojih je savez član − lovačke i ribičke udruge, u svojim klupskim prostorijama i prostorima, za svoje članove i druge registrirane lovce, odnosno ribolovce − ustanove koje obavljaju kazališnu djelatnost u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, u svrhu pripreme i usluživanja napitaka, pića, slastica i slično, za potrebe svojih posjetitelja − amaterske sportske udruge za svoje potrebe u svojim poslovnim prostorijama i prostorima − Hrvatska glazbena mladež u objektima Međunarodnog kulturnog centra u Grožnjanu za svoje članove i članove međunarodnih glazbenih udruga kojih je Hrvatska glazbena mladež član ili partner − muzeji i galerije koje obavljaju muzejsku djelatnost, u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, za posjetitelje muzeja, odnosno galerije. (3) Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, određene ugostiteljske usluge mogu pružati fizičke osobe – građani i nositelji ili članovi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. (4) Pravna osoba i fizička osoba, s poslovnim nastanom i registriranom ugostiteljskom djelatnošću u drugoj državi ugovornici Europskoga gospodarskog prostora ili Švicarskoj konfederaciji, može u Republici Hrvatskoj obavljati ugostiteljsku djelatnost u skladu s pravima o slobodi poslovnog nastana i slobodi prekograničnog pružanja usluga, ako ispunjava uvjete za obavljanje ugostiteljske djelatnosti propisane ovim Zakonom.

Pretpostavka rada u punom radnom vremenu Članak 32. Ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrat će se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.