cigo1

Kolektivni ugovor može različito odrediti jedno isto pravo iz Zakona o radu ali ono nemože biti manje od onoga kaj je propisal isti Zakon.... to je za 40 satni radni tjedan, 20 radnih dana GO.

Arijel, bit svega je DATUM kada je tvoj brat primio odluku o izvanrednom otkazu. Naime Zakon je propisao da radnik ima pravo Zahtjeva za zaštitu prtava u roku od 15 dana od dana uručenja otkaza ukoliko smatra da je neko njegovo pravo povrijeđeno. Rečeno vrijedi ukoliko se tvoj brat želio žaliti na zakonitost otkaza. Za novčano potraživanje taj je rok tri godine. Dakle tvoj brat u smislu da traži isplatu GO za prošlu i razmijerni dio ove godine mora podnijeti Zahtjev za zaštitu prava pod prijetnjom obračanja inspektoratu za radne odnose i u konačnici sudu, na adresu poslodavca ,poštom sa povratnicom. Čekati 15 dana da isti odgovori. Ako ne odgovori(jer ne mora) ili odgovori negativno,učiniti kako sam ti rekao. I za ubuduće: u ovakvim se situacijama ne RAZGOVARA,nego PIŠE, inać je pojeo vuk magare.

Sretan Uskrs želim vam ja Cigonja!

gigolina, znaći ...ali,trebaš izračunati fond sati na kraju mjeseca,možda sljedeći tjedan ćeš sljedeći mjesec raditi 11 sai manje???????? Dakle ako nema prraspodjele radnog vremena da u jednom dijeu mjeseca ili na godišnjoj razini (turizam) radiš više sati a u dugom manje sati,onda je tako kako si zaključila. Ti prekovremeni sati moraju biti vidljivi u Obračunu plaće i plaćeni više. Kakvo je pitanje ako ne pristane? On je obvezan po zakonu te sate platiti više i ti možeš Zahtjevom za zaštitu prava tražiti itakovu isplatu. Ali prvo se moraš pročitatai pravilnik o radu da vidiš na koji je to način poslodavac regulirao. Ja sam ti to dole napisao ali nisi baš razumjela. Treba sve što ti se savjetuje pročitati kad nešto pitaš. Dakle: - ima li pravilnik o radu i jeli to pitanje istim regulirano. -Jeli potpisnik kolektivnog ugovora( možda je dogovoreno da umjesto prekovremenih dobivaš slobodne dane). O istome se moraš u firmi interesirati.

gigolina, Zakon o radu je propisao redovito radnio vrijeme koje nemože iznositi više od 40 ili 48 sati tjedno. Isto mora biti određeno u tvom ugovoru o radu. Dakle sve izvan tog broja sati smatra se prekovremenim radom.Prekovremeni rad poslodavac može naložiti ali ga mora platiti više nego redovni. Koliko više zakon ne precizira ali bi takova stvar morala biti uređena je pravilnikom o radu koji poslodavac mora imati ukoliko zapošljava više od 20 radnika. Uobićajeno je radnim danom 50% više,blagdanom praznikom i danima koje je zakon odredio neradnima 100% više.

Hvala Burn ,hvala marijodakle: Obrana: Poslodavac je smatrao, da s obzirom da je radnica u prethodnom slučaju izvanrednog otkaza uložila Zahtjev za zaštitu prava te da je nakon dobivene presude i vračanja na posao te nakon redovitog otkaza i nezinog zahtjeva za zaštitu prava pri redovitom otkazu a u odgovoru na taj ZZP: ...nije za očekivati da još jednom provedu postupak obrane radnice s obzirom da da su im svi njezini stavovi po ovome pitanju već poznati kroz njezin prijašnji i zahtjev za zaštitu prava te tužbu". Opomene u pisanom obliku nije bilo nikada. Prića poslodavca samo se vrti oko čestih usmenih opomena u kašnjenju pri izvršavanju rokova za financijskih izvještaja matićnoj kući i spominju se tri majla kojim je upozorena da odnmah dostavi podatke za šeficu jer ista dobiti opomenu u kolkio ne pošalje izvještaje u matićnu kuću.(to je toga dana bio povod za prvi -izvanredni otkaz) čak postoji tvrdnjašefice da je nakon usmenih opomena popravljala (kao i ostale radnice eventualne greške ali nevoljko).Radnica je za rezultate i pravovremenost izvršavanja zadataka bila nagrađena jednom plaćom i to samo ona i još jedna radnica od "N"njih. Razlog je otkaza: prema poslodavcu je ovaj: Radnica je bila zadužena za određene poslove pripremanja dokumentacije u računovodstvu,izvještaje,mjesećne i šestomjesećne,bilance ta da su od strane poslodavca postavljeni rokovi te da postoje i zakonskim rokovi koje je trebala izvršavati radnica, te je unatoć opetovanom upozorenju radnici od strane šefice, radnica nije pridržavala tih rokova iako je bila upozorena na posljedice koje mogu proizaći iz toga. Radnica je činila greške u knjiženju koje su rezultirale financijskom štetom za poslodavca.R adnica je upozorena na učinjene greške ali umjesto da dopusti da ju se kroz učenje osposobljava ona je šeficina upozorenja smatrala osbnim napadima.Pa poslodavac navodi 4 greške u knjiženjima.A odsutnog dana kada se dogodio povod :radnica je vikala i vrijeđala neposrednog rukovodioca te pokazala nepoštovenje prema nadređenoj osobi i time radnoj organizaciji. Zbog toga radni odnos više nije moguć. Napominjem: radnica je novčano nagrađivana u proteklom periodu za savjestan rad. Radnici nikada nije dat na uvid pravilnik o radu(odvjetnik ga je tražio na uvid na ročištu). "Preduzeće" nema sistematizaciju radnih mjesta,u ugovoru o radu radno mjesto je knjigovođa. Nema pisanih uputa ko šta radi u odjelu gdje je zaposlena radila.Nema pisanih opomena tza nepravovremenost izvršavanja zadataka. Naloge za rad izdaje neposredni rukovodioc usmeno. Radnica je prema ugovoru o radu zaposlena u furmi majci a ima još N firmi kćeri za koje radi. Eto toliko za sada.

ude,potpisujem. Hrvatska kultura i povjest nalaže kaj si rekel. Odavno smo se trebali okrenuti sami sebi i di bi nam bio kraj. Gaziti dostojanstvo nekog od malih naroda praksa je Engleza , Nizozemaca, Francuza kroz vijekove. Treba im pokazati zube. Ja ih ne trebam.A ja sam "većina" garantirano.

U nekim sam dilemama (višelemama) oko slučaja jedne poznanice i to: 1. Urućen joj je Izvanredni otkaz ugovora o radu 2. Uložila je zahtjev za zaštitu prava i utužila poslodavca sudu radi nedopuštenog otkaza jer isti nije bio valjano obrazložen. 3. Sud je donio presudu da nije zakonita i nije dopuštena odluka o izvanrenom otkazu i naložio poslodavcu da je vrati na posao. 4. Tužiteljica se uredno vratila na posao po nalogu suda. a tamo ju je dočekao Redoviti otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika zbog istih razloga zbog kojih joj je urućen itvanredni otkaz samo sada sa podugačkim lažnim obrazloženjima. 5. Ona je ponovno uložila ZZP i ponovo tužila poslodavca. E sad mene zanima: S obzirom da je očito da poslodavac smije mjenjati vrstu otkaza radi istih navodnih grešaka radnika (kaj mi je nebulozno),kako sud gleda na takav postupak poslodavca (kaj veli sudska praksa?).

Ako tvoj poslodavac ima pravilnik o radu ili je potpisnik kolektivno ugovora, kojima je definiran rad na blagdane (preraspodjela radnog vremena) na način da su oni radni pa se onda neki članak tvoga ugovora o radu mora pozivati na spomenute akte. Ako jest tako ,dužna si odraditi taj dan. Ako nije ,nisi.

Zbog mira,očitog pomankanja poštovanaja, nebih se mešal.Pozdravljena Djurdja 007.

Za naše generale

york,ako niko neće bumo mi dvoje.... makar srem je danas ljude imat srce,dušu,i to...nekaj ono Žalosno! Pa reće Cesarić: KAD BUDEM TRAVA Možda će onda bolje da bude Kada jednog dana preslim U crve u zemne grude. Ljuljat ću se u travama veselim, Mjesećinom i suncem poliven, Rasitnjen i dobro skriven. Ništa mi neće ostat od uma, Nijedna misao mrtvoga duha; Ja neću imat ni uha ni sluha Da saslušam tišinu svojega šuma. Ako me kada stanu i kosit, Neće mi bola nanijeti kosa- Jedini teret koji ću nosit U novom životu biti će rosa. Dobil sam ovu knjgu z ovom pesmom na dar za 60-ti rođendan od jedene izuzetne žene još izuzetnije "crne" prošlosti iz čijih je prelijepih oćiju vrištala bol silovanja iz djetinjstva,pakla droge njenog brata u mladosti, strahote poslovne propasti i supruga koji umire i ostavlja joj za vratom kamatare,odvjetnike,psihijatre...i koja je ipak smogla snage da zasjaji životom,radošću, da se vrati među "normalne" i da sad radi i živi nekekva "normalan" život. Pa sad neznam ko je besmrtniji Jankomirska bolnica i njezini "luđaci",žena koja mi je poklonila knijigu,"luđaci" među kojima sam stekao izuzetne prijatelje,osoblje te bolnice,Cesarić ili ovaj portal...sve mi se nekak zmešalo. To je valjda jer sam "udaren"...ali nemremo svi bit "normalni" ...neko mora bit i "lud"

Djurdaja007, ne postoji "raskid ugovora". Postoji prestanak ugovora o radu, a isti može prestati na sljedeće načine prema Članaku 104.Zakona o radu Ugovor o radu prestaje: 1) smrću radnika, 2) istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, 3) kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore, 4) sporazumom radnika i poslodavca, 5) dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, 6) otkazom, 7) odlukom nadležnog suda. Dakle Djurdja kad nam odgovoriš na pitanje na koji od ovih načina je prestao ugovor o radu tvoga supruga,onda bumo ti mogli odgovoriti na tvoje pitanje o otpremnini.

Ma jesi daraga. Ne meni nego onak ,općenito. kao "dragi druže Tito"..."dragi Ivo"...i to...

danijela-goran,nisam poslodavac i ne radim u nikakvoj firmi. Ja sam umirovljenik po osnovi opće nesposobnosti za red. Opću nesposobnost za rad "stekao sam" provevši u Jankomiru u tri navrata po tri mjeseca radi borbe sa svojim poslodavcem i naučio malte ne napamet zakon o radu. A ti da si čitala bilo koji od mojih 2000 postova vidjela bi ko sam i za kaj se borim. Ali nažalost nisi. Pa ću zanemariti tvoju primjedbu...ti si možda uvrijeđena ali dušo, zakaj si ti to radila bolesna...i zakaj ti to nisi otišla prije na bolovanje...tvoja je odluka...ne moja ,ne poslodavčeva,ne doktorova...ja nisam rekao da ti nisi opravdano "otvorila bolovanje". Ja sam samo rekao da za "otvoriti bolovanje" nije razlog kaj ti nisi dobila GO...jer ti ga poslodavac ni nemora dati kad ti to želiš nego kako on utvrdi raspored korištenja pod određenim uvijetima koje je propisao Zakon o radu...prema tome ne se zaletavati..i bit arogantan. Polako....mirno

lily111 draga, znaš ti čitati? Kaj je napisala pitateljica? Napisala je: " a uzela sam ga jer dogovorom s poslodavcom nisam mogla dobiti godišnji na kojeg po zakonu ...."...dakle po tebi i pitateljici je bolovanje opravdano radi toga jer joj poslodavac nije dao GO? Pa kaj je vama ljidi? Kaj je to nego muljanje...Znaći da joj je dao GO, ona bi bila zdrava i nebi trebala "otvarati" bolovanje.... kaj?...... samo kaj je poslodavac zmuljal i pitateljicu...u muljanju uvjek neko naje...i čitaj kaj je napisal Rubens. Dakle ili si bolestan ili nisi. Ko "otvara" bolovanje ak si biolestan...obiteljski dr...a to kaj je i taj zmuljal...to je isto objasnil Rubens...to kaj pitateljca nije mogla koristiti GO je drugi par cipela...a ide ovak (prema Zakonu o radu): Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima Članak 62. (1) Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori. (2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu Članak 63. (1) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. (2) Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. (4) Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost građana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti koristiti u sljedećoj kalendarskoj godini. Raspored korištenja godišnjeg odmora Članak 64. (1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o rasporedu obavještava radnike. (2) Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora iz članka 55. ovoga Zakona, poslodavci su dužni omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu. (3) Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. (4) Radnika se mora najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegovog korištenja. (5) Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja, ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok.

Eto kaj je Legalis. Stalno nekaj možrš naučiti i posle dva soma objava. Rekel jedan stari kaj je imal hudu ženu: " Sad znam da ništ neznam!"

danijela-goran, ti uopće nisi shvatila bit koju ti je iznio Rubens. A bit je da si ti ipak muljala...kaj je to kad kažeš: Uzela sam ga u DOGOVORU S POSLODAVCEM (bolovanje)...kaj poslodavac ima sa tvojim bolovanjem? Sve ono prethodno o tome kako te poslodavac iskorištavao i bla....to je sigurno istina ali bolovnje ne DOGOVARAŠ a pogotovo ne sa poslodavcem. Bolovanje je privremena nesposobnost za rad koju ustanovljuje liječnik. Sve ostalo ti je rekao moderator Rubens.

Stvarno ja neznam po kojem je to propisu i Zakonu. Pokušajte angažirati odvjetnika koji se bavi radnim pravom.

Obratite se našem moderatoru Rubensu na PM. On će sigurno znati odgovor na vaše pitanje. Postupak liječnika mi je nebulozan ali ....

coffe, Inspektcija rada novčano ne kažnjava poslodavce. Inspekcija rada je dužna izvršiti inspekcijski nadzor vezano za eventualno kršenje Zakona o radu ili drugih zakona vezano za radne odnose, te ukoliko ih je bilo, podnijeti prijavu Prekršajnom sudu koji određuje novćanu kaznu sukladno Zakonskuim propisima.. Ti otiđi ravnatelju područnog ureda Inspekcije rada i "popričaj" malo s njime.

xara, ministar Popijać je propisao pravilnik o tvom pitanju i to je ovo: MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA 863 Na temelju članka 85. stavka 4. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 149/09) ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donosi PRAVILNIK O SADRŽAJU OBRAČUNA PLAĆE, NAKNADE PLAĆE ILI OTPREMNINE Članak 1. (1) Ovim se Pravilnikom propisuje sadržaj obračuna isplaćene plaće i naknade plaće, odnosno obračuna iznosa istih koje je poslodavac radniku bio dužan isplatiti ako ih na dan dospjelosti nije isplatio (u daljnjem tekstu: obračun plaće) i obračuna isplaćene otpremnine, odnosno iznosa otpremnine koju je poslodavac radniku bio dužan isplatiti ako je na dan dospjelosti nije isplatio (u daljnjem tekstu: obračun otpremnine). (2) Izrazi koji se za fizičke osobe u ovom Pravilniku koriste u muškom rodu su neutralni i odnose se na osobe muškog i ženskog spola. Članak 2. (1) Obračun plaće sadrži: 1) podatke o poslodavcu: – za pravnu osobu: tvrtku, sjedište, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) i žiro-račun, – za fizičku osobu: ime i prezime, adresu, OIB i žiro-račun, 2) podatke o radniku: ime i prezime, adresu, OIB, broj računa i naziv banke, ako se plaća odnosno naknada plaće isplaćuje putem banke, 3) razdoblje odnosno mjesec za koji se plaća ili naknada plaće isplaćuje, 4) podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi iznos plaće te iznos plaće po tim osnovama ili podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i iznos te naknade. Članak 3. (1) Podaci iz članka 2. stavka 1. podstavka 4. ovoga Pravilnika sadrže: 1) ostvarene sate rada odnosno druge podatke od kojih ovisi iznos plaće (sati redovitog rada prema rasporedu radnog vremena s posebno iskazanim satima rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom i rada noću; sati prekovremenog rada s posebno iskazanim satima takvog rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom i rada noću i drugo), 2) sate pripravnosti, 3) sate za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, s posebno iskazanim satima: – godišnjeg odmora, – privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, – blagdana i neradnih dana utvrđenih posebnim zakonom, – plaćenog dopusta, – u kojima je radnik odbio raditi zbog neprovedenih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, – prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran, – u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, – u kojima radnik nije radio iz razloga za koje je sam odgovoran, 4) ostale propisane, utvrđene ili ugovorene dodatke i primitke, 5) vrste i iznose doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz plaće i to: – za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup), – za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup), 6) iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak uz iskazan osobni odbitak i stope, 7) utvrđeni iznos plaće ili naknade plaće po osnovama iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka, 8) utvrđeni iznos i vrstu obustave, 9) utvrđeni iznos za isplatu, 10) datum određen za isplatu plaće, 11) iznos plaće odnosno naknade plaće koja nije isplaćena ili nije isplaćena u cijelosti, uz naznaku dana dospjelosti ako na taj dan plaća odnosno naknada plaće nije isplaćena. (2) Poslodavac u obračunu plaće nije obvezan navoditi podatke iz odredbe stavka 1. ovoga članka koji u razdoblju odnosno mjesecu za koji se plaća ili naknada plaće isplaćuje kod radnika ne postoje. Članak 4. (1) Obračun otpremnine sadrži: 1) podatke o poslodavcu: – za pravnu osobu: tvrtku, sjedište, OIB i žiro-račun, – za fizičku osobu: ime i prezime, adresu, OIB i žiro-račun, 2) podatke o radniku: ime i prezime, adresu, OIB, broj računa i naziv banke, ako se otpremnina isplaćuje putem banke, 3) podatke o otpremnini. Članak 5. (1) Podaci o otpremnini iz članka 4. stavka 1. podstavka 3. ovoga Pravilnika sadrže: 1) mjerila za utvrđivanje otpremnine ako njen iznos ovisi o određenim mjerilima (broj godina rada za koje je radnik ostvario pravo na otpremninu i iznos prosječne bruto plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, odnosno druga ugovorena ili utvrđena mjerila), 2) ukupni iznos bruto otpremnine i od toga: – neoporezivi iznos, – oporezivi iznos, 3) vrste iznosa doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz oporezivog dijela otpremnine i to: – za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup), – za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup), 4) iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak iz oporezivog iznosa otpremnine, 5) iznos otpremnine za isplatu, kojeg čine zbroj neoporezivog iznosa i neto od oporezivog iznosa otpremnine, 6) datum određen za isplatu otpremnine, 7) iznos otpremnine koja nije isplaćena ili nije isplaćena u cijelosti, uz naznaku dana dospjelosti ako na taj dan otpremnina nije isplaćena. Članak 6. (1) Obračun plaće radnika upućenog na rad u inozemstvo, osim podataka iz članka 2. i 3. ovoga Pravilnika, sadrži i podatak o osnovici prema kojoj su obračunati doprinosi, ako je ta osnovica različita od iznosa plaće. (2) Obračun plaće pomorca koji je član posade broda u međunarodnoj plovidbi, sadrži podatke o iznosu bruto plaće i o broju dana za koje pomorac ima pravo na dodatak, te iznos pomorskog dodatka. (3) Ako poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće odnosno otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, obračuni iznosa koje je bio dužan isplatiti, osim podataka iz članka 2. i 3., odnosno članka 4. i 5. ovoga Pravilnika sadrže i potpis ovlaštene osobe te pečat poslodavca. Članak 7. Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da poslodavac u propisanom roku radniku nije dostavio obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili utvrdi da poslodavac radniku nije u propisanom roku dostavio obračun dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili utvrdi da ti obračuni nemaju propisani sadržaj, rješenjem će poslodavcu naložiti dostavu obračuna sa svim propisanim podacima. Članak 8. Poslodavac je obračunske isprave, čiji je sadržaj propisan ovim Pravilnikom, dužan čuvati najmanje četiri godine, a u slučaju kada poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor u pogledu ostvarenja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, pri čemu bi za ostvarenje tih prava mogle biti relevantne i obračunske isprave, iste je dužan čuvati do pravomoćnog okončanja toga spora. Članak 9. (1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (»Narodne novine« broj 81/10). (2) Ovaj Pravilnik će se objaviti u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. svibnja 2011. godine. Klasa: 011-01/11-01/71 Urbroj: 526-08-01-01/1-11-1 Zagreb, 24. ožujka 2011. Ministar mr. sc. Đuro Popijač, v. r. Dobro?

salsa, ispravno si postupio i uloživši prigovor na upzorenje pred otkaz. Pitanje je jesu li ti potpisali primitak prigovora. Trebao si ga poslati poštom sa povratnicom. S obzirom da si rekao kako se protiv tebe vodi disciplinski postupak ,pretpostavljam da imate sinikat i radničko vjeće pa je poslodavac obvezan sa istima savjetovati se o tvom slučaju. Kada se taj postupak prije otkazivanja dovrši, najvjerojatnije će te zvati na obranu a tek onda ti uručiti otkaz ili redoviti otkaz zbok skrivljenog ponašanja.Međutim s obzirom da ti je to prva (ako je) opomena pred otkaz, nisam siguran da ćeš ortkaz i dobiti. Ukoliko dobiješ bilo koji od pomenutih otkaza,poslodavac ga mora obrazložiti činjenicama zbog kojig ga dobivaš. Na isti se imaš pravo žaliti u vidu Zahtjeva za zaštitu prava. Kako bude stvar tekla ti javi pa bumo probali pomoći.

Erik, inspektori moraju postupiti po Zakonu o radu i ostalim zakonima...a ti moraš razmisliti o tome da svako nemože biti poslodavac.To nije lak posao. Bio sam i znam. Svako dobro ti želim makar se tebi to možda nije činilo tako.

Ne. To znaći da ćete za dane koje odradite dobiti minimalnu plaću, a za dane koje ne radite nećete dobiti ništa. Ne potpisujte aneks. Poslodavac ima druge načine da vam POKUŠA smanjiti osnovnu plaću (4200) a na koje možete izjaviti prigovor u vidu "zahtjeva za zaštitu prava". Ako potpišete anex, to pravo gubite.