anamih

Ne, nema automatizma za to. potrebno je tužiti poslodavca i wsudskim putem tražiti da se po toj osnovi zaključi ugovor na neodređeno. P.S. Nisam čula da je nekome to uspjelo.

ZOR kaže da se godišnji odmor koristi prema planu koji donosi poslodavac i o tome izvješćuje radnika najkasnije 15 dana prije istog pisanim putem u obliku odluke, na koju se radnik može i žaliti. Neobično je da do kolovoza nema takvog plana, ali to su "priče iz Hrvatske". Kad radnik odlazi od poslodavca kod kojeg nije iskoristio cijeli GO za tu godinu, a stekao je pravo prema odredbama ZOR-a, nema miraza u obliku neiskorištenih dana koje nosi novom poslodavcu, nego ovaj stari mora isplatiti naknadu za neiskorišteni GO. Tako je to po ZOR-u. Postavlja se logično pitanje: kako će taj čovjek uopće koristiti Go, neće ga novi poslodavac odmah poslati na GO? Najlogičnija je mogućnost da ga koristi kod starog poslodavca kao posljednju fazu tog radnog odnosa, jer ovom je to financijski isto, osim ako mora dati i regres. Ako radniku taj termin GO baš i ne odgovara, to je cijena promjene poslodavca, ne može sve biti idealno, ili se može dogovoriti kod novoga za povoljniji termin za GO (možda krajem godine oko blagdana...).

Kao prvo - ugovor o djelu i ugovor o radu nisu iste stvari, to su kruške i jabuke i ne zbrajaju se. Kao drugo, nema u lijepoj našoj službe koja bi hodala po tvrtkama i kontrolirala ovakve stvari te nalagala poslodavcima da ljudima daju ugovore na neodređeno radno vrijeme nakon tri godine, a vi ih ni nemate. Bez obzira na to, za ovakvo dobivanje ugovora na neodređeno trebalo bi povesti sudski postupak, a pitanje da li bi ga dobili, jer još nisam čula da je netko uspio. Vjerojatno bi se vaš poslodavac branio na način da niste zadovoljili, pa vam zato nije ni dao ugovor na neodređeno... Bojim se da vam to stvara samo sudske troškove i glavobolju. Inače je ta odredba zbunjujuća za radno sposobno stanovništvo, jer ljudi misle da ih nakon tri godine čeka sigurnost ugovora na neodređeno (a i taj se može uvijek otkazati), a za nju se tek treba izboriti na sudu i to pitanje s kojim uspjehom, ali sa velikim sudskim troškovima. Pozdrav

Ako još nije objavljen natječaj, vjerojatno neće ni biti nego će škola u kojoj postoji potreba nekog zaposliti ugovorom o radu do 60 dana, ili će možda dobiti i tehnološki višak od svog nadležnog ureda državne uprave. Pratite objave na mrežnim stranicama te škole i na Zavodu za zapošljavanje, natječaj tamo mora biti, osim ako je ovaj slučaj sa tehnološkim viškom. Javite se na natječaj i čekajte rezultat, drugih mogućnosti nemate. Zamjena radnih mjesta podrazumijeva da obje strane žele zamjenu i da se oba ravnatelja slažu. Ako jedna ide u mirovinu, za to radno mjesto se objavljuje natječaj osim u slučajevima opisanim u članku 107. Zakona o odgoju... i članku 45. novog KU za osnovne škole.

Apsolutno, to je vrsta isplate za koju zakon o porezu na dohodak izričito kaže da se može isplatiti u gotovini, a za razliku od raznih honorara koji moraju biti na žiro račun. Razmišljam i da vam se pridružim u toj odluci.

Sa vama će nešto biti odmah sada, jer bi vas ravnatelj morao obavijesiti o tome. Odluke o broju razrednih odjela dostavljene su u škole početkom srpnja. Vi ste tehnološki višak sa pravom prvenstva na zapošljavanje koje je opisano u novom kolektivnom ugvooru za osnvone škole (NN 60/11). Budući da sad dobivate isplatu naknade plaće direktno od državnog proračuna, a ne plaću od škole, tehnički vam se radni odnos može produžiti do kraja roditeljskog dopusta, a onda će vam ravnatelj uručiti poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu i o tome obavijestiti ured državne uprave u vašoj županiji. Međutim, prije toga bi on trebao provesti postupak otkazivanja koji uključuje sindikalnog povjerenika i školski odbor i imati njihove suglasnosti, jer radno mjesto učitelja se svake godine iznova definira aktom o tjednom zaduženju, pa nigdje ne stoji da ste baš vi višak... Ali, ovo nije znanstvena istina, nego moje skromno mišljenje, no neki su mi ga i potvrdili. Sretno

Nema automatskog produženja ugovora. Vi morate dobiti list papira koji sadrži zakonom o radu propisane elemente ugovora o radu i morate ga potpisati. Vi ste nakon isteka ugovora koji ste potpisali kao muha na zidu, i trebali ste tražiti novi ugovor, pa na određeno ili kako. Tražite ga sad i to zato da ostvarite neka prava na zavodu za zapošljavanje nakon 9 mjeseci rada. Inače, ugovor o radu na određeno vrijeme se ne otkazuje, on jednostavno ističe i o tome ne treba ni nikakvog sporazuma, strane su se o tome sporazumjele već kod ugovaranja rada na određeno vrijeme. Vama za Zavod za zapošljavanje treba prosjek prihoda kod poslodavca i treba vam u radnoj knjižici upisana činjenica neprekidnog rada u trajanju od 9 mjeseci. Nemojte više raditi bez ugovora o radu, što bi da vam se dogodila nezgoda na radu?

Ugovor o radu je dvostrana izjava volja i obje strane definiraju i potpisom prihvaćaju njegove odredbe. Upravo zbog te suštinske razlike između ugovora o radu i nekadašnjih rješenja ili odluka o radnom odnosu na određeno ili neodređeno radno vrijeme, prestalo je i važenje ranijih sistematizacija, a iz jednostavnog razloga - akti trgovačkog društva ne donose se na skupu radnika nego na radnim tijelima uprave i ne može netko tamo u moje ime izmijeniti moj ugovor o radu, pa ni nabolje ni nagore. Ja potpisom ugovora o radu prihvaćam raditi neki opseg poslova za neku plaću i nije pravilno da se sistematizacijom to u moje ime mijenja, pa iz ne znam kojih pravilnih pobuda, ja na to ne moram pristati. Dok smo bili drugovi išlo je tako, vjerovalo se radničkim savjetima, a sad smo ugovorne strane i više nismo drugovi. Nije točno da ZOR ne poznaje anekse ugovora na neodređeno vrijeme, ali vama je ključno da svaki radnik u svom ugovoru o radu ima kratak opis i popis svojih poslova, a da bi ga vi mogli tražiti da ih pod prijetnjom otkaza ugovora izvršava. Može se u ugovoru o radu navesti i gdje se drugdje nalaze ti poslovi opisani, ali to mora imati točnu "adresu": datum akta, urudžbeni broj, klasa ako ima i tako tome slično. Moje je skromno mišljenje da te sistematizacije nisu sudski održive, spretan odvjetnik može s tim čuda, već vam je bolje ipak u ugovoru o radu koji vam radnik svojom rukom potpisuje navesti što on radi, pa nema toga toliko. Osjetljivo vam je pitanje i definiranje plaće na taj način. Sretno

Pravo na godišnji odmor za 2011. možete iskoristiti do 30.lipnja 2012. i u tom vam slučaju pripada i pravo na regres za ovu godinu, pa i za jedan dan godišnjeg. Pravo na godišnji za 2012. koristit ćete po planu godišnjih odmora za 2012. i pripada vam regres i za taj GO (ako ga bude za slijedeću godinu, vidjet ćemo nakon izbora). U tom slučaju, ako se ne poveća neoporezivi iznos od 2500,00 kn, a ako bude i božićnica u 2012, vaš će poslodavac morati obračunati iznos koji prelazi neoporezivih 2500 kao plaću.

Otpremnina se računa i definira u odluci o otkazu ugovora o radu. Nakon te odluke kronološki još dolazi i otkazni rok, a vi kažete da je bio i godišnji odmor. Ovo proljeće sam pitala poznatog pravnika kako izračunati otpremninu u slučaju starog radnika koji može bolovanjem prekinuti otkazni rok i na taj način za niz mjeseci produžiti radni odnos i više od godine, a on mi je odgovorio da se pravo na otpremninu definira u trenu izricanja otkaza. Ako radnik prekine otkazni rok i bude više mjeseci na bolovanju, neće se vršiti ponovni izračun, i reče mi čovjek da je takva sudska praksa. Eto, podijelih s vama ovu informaciju, a kako kod vas vjerojatno nije pitanje desetaka tisuća kuna, ja bih mu priznala za otpremninu radni odnos do datuma upisanog u radnu knjižicu, odnsono do 31.08.

Postoji, može i bez natječaja ako su obje učiteljice na neodređeno radno vrijeme (odredba Zakona o odgoju...), ali sad kad je objavljen natječaj to više nije moguće, morao bi se poništiti. Nemate zakonsku prednost ako niste zaštićeni po odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja. i to bi trebali dokumentirati sa svojom prijavom. Radno iskustvo nije zakonska prednost

Naravno da možeš osnovati d.. Odeš kod javnog bilježnika, kažeš koje djelatnosti želiš u svom d.. obavljati (ljudi se najčešće registriraju sve do svemirskih letova), on sačini odluku o osnivanju i nakon što položiš temeljni kapital u iznosu od najmanje 20 tisuća kuna (može i u stvarima, ali tada treba revizorska procjena tih stvari - računalo, namještaj...)upišeš se u sudski registar trgovačkih društava i počneš sa radom. U odluci o osnivanju imenuje se jedan ili više članova uprave društva - to su tzv.direktori koji odgovaraju za zakonitost poslovanja, ali oni ne moraju biti u radnom odnosu. Ako si student na FER-u, osobno poznajem dvojicu krasnih ljudi koji su predlani diplomirali (ne bih o imenima) i još od srednje škole, od punoljetnosti imaju vlastitu firmu u kojoj sad rade, čak zapošljavaju i druge mlade ljude. Što se tiče olakšice za uzdržavanog člana, stvar je slijedeća: u lijepoj našoj smatraju da nam je za život dovoljno 1800 kuna i to nam ne oporezuju. Ako uzdržavam dijete, dodajem tom neoporezivom iznsou još 900,00 kn za prvo dijete i tada mi je neoporezivo 2700 kn. Ova se svota odbija od iznosa koji ostane kad se od bruto plaće odbije 20% za mirovinsko i ta razlika predstavlja osnovicu za oporezivanje. Znači, roditelj koji je tebe naveo kao uzdržavanog člana imat će manju plaću ako te odjavi i više te ne uzdržava, jer će mu porez i prirez biti veći. E sad, ako ti zaradiš novac po ugovorima o djelu, dobit ćeš o tome podatak na kraju godine od isplatitelja na propisanom obrascu, pa možete svi prijaviti porez, ali to je već šira tema. Ja imam dvoje djece studenata i kad sam ih skinula sa porezne kartice plaća mi je pala oko 10%, ali moja je plaća čak i manja od prosječne, na većim plaćama to je i veća razlika.

Jokerman, slušaš li istoimenu pjesmu velikog Boba, obožavam je, pa ću ti probati pomoći. Ako radiš opisane poslove za razne naručitelje, bilo u zemlji ili u inozemstvu, otvori d.. Taj d.. ne mora imati zaposlene i može izdavati račune po kojima će ti naručitelji plaćati. Moći ćeš prikazivati i troškove koje imaš u svojoj tvrtki i porez ti je 20%. Što se tiče autorskih ugovora, ne znam za inozemne naručitelje, ali u slučaju domaćeg prometa je obveznik svih poreza i doprinosa pravna osoba, znači ono što ti dobiješ je neto. E sad, vjerojatno te netko od roditelja vodi na svojoj PK kartici kao uzdržavanog člana. Kao takav ne smiješ godišnje zaraditi više od 10.800,00 kn po svim osnovama - stipendija, studentski ugvoori, autorski ugovori..., jer će tvoj roditelj morati platiti porez (btw sama sam bila takav roditelj). Lijepo mi je čuti da mladi ljudi ne žele izbjegavati poreze i ne žele kršiti zakone, vraća mi vjeru u to da na ovim prostorima još ima morala. Sretno student i razvijaj svoju firmu, imat ćeš nešto u rukama nakon diplome.

U razumim okvirima to bi vam trebalo priznavati kao porezno priznat rashod, ali budite oprezni jer porezna ima diskreciono ovlaštenje u procjeni istih rashoda. naime, da bi nešto bilo tretirano kao radna uniforma, mora nekim aktom poslodavca biti kao takva definirana, i istim aktom se propisuje i vremensko razdoblje u kojem se ista obnavlja. Dobar primjer je npr. odjeća i obuća za kuharice. Pravilnikom o radu ili pravilnikom o zaštiti na radu se propisuje na koliko kuta, hlača, kapa, marama, obuće ima pravo svaka kuharica i koliko joj dugo ta oprema mora trajati. Čak propisi o zaštiti na radu propisuju što uopće može biti radna odjeća i obuća, pa se vezano na to definira tko je kriv za eventualnu ozljedu na radu (ne može kuharica lomiti noge u štiklama i tražiti da se to definira kao ozljeda na radu). U vašem je slučaju bitno drugačije ali bilo bi dobro da umjesto pravilnika koje sam opisala imate odredbu o tome u ugovorima o radu koje sklapate sa ljudima koji za vas rade. Pazite, ako rade po ugovorima o djelu, onda nemate pravo na nikakve druge troškove za njih, oni se iz svoje naknade moraju sami oblačiti. Radna uniforma se može obući samo na osobu koja ima ugovor o radu.

U javnim službama je regres ugovoren kolektivnim ugovorom. Pravo na njega stječe se sa stjecanjem prava na godišnji odmor, pa barem jedan dan, a isplaćuje se najranije u srpnju za tekuću godinu. Osobe koje tijekom cijele 2011. godine koriste bolovanje iz raznih razloga, porodiljne dopuste i slično, iskoristit će pravo na godišnji odmor za ovu godinu najkasnije do konca lipnja slijedeće godine, pa barem jedan dan. U tom slučaju imat će pravo na regres za 2011. i na onaj za 2012. ako se bude isplaćivao. Isplatitelj tada mora paziti da ukupan iznos do kraja godine ne prijeđe sadašnjih 2500,00 neoporezivih kuna, a ako da, treba obračunati i uplatiti doprinose kao za plaću. Ministarstva koja javnim službama osiguravaju novac za plaće i materijalna prava radnika u ovakvim slučajevima sugeriraju isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor, jer to znači da nema regresa, ali ozbilajn poslodavac zna da to ne mora učiniti i to će odbiti, bez obzira što su "iz ministarstva rekli...". Treba poštivati povoljnije pravo za radnika, a ministri koji potpisuju kolektivne ugovore sa puno lijepih prava za radnike i u zboru sa resornim sindikalistima o tome pričaju po svim medijima do kojih mogu doći, neka najprije pitaju u svojim financijskim odjelima ima li za to novca, a ne da poslije zaposlenici ministarstava "ispod žita" sugeriraju usmenim putem da se neka prava zaobilaze.

Gospodarski subjekt prijavljuje se u sustav PDV-a propisanom tiskanicom i porezna ne izdaje nikakvo rješenje o tome, samo ovjeri istu tiskanicu i što se države tiče - vi ste u sustavu. Kao takvi, dužni ste obračunavati PDV i uplaćivati ga u državni proračun. Ne razumijem dio gdje se drugi poduzetnici žale na vaš status obveznika PDV-a i zašto oni nisu mogli odbijati pretporez sa vaših računa? Kad dobijem račun, provjerim ima li elemente po zakonu o PDV-u i taj pretporez koristim u svojim obračunima, ne provjeravam ja je li se taj uopće prijavio u sustav, meni je posalo račun i meni je to dovoljno. Zašto nije bilo vašim poslovnim partnerima, ostaje mi nejasno. Vaša obveza prema državi koja vam je nakon manevra sa storniranjem računa ipak rekla da platite PDV proizlazi iz opisanog postupka - vi ste se prijavili u sustav i kao takvi se legitimirali kao obveznik PDV-a. Nadalje, vjerojatno ste u fazi izdavanja računa s PDV-om izrađivali mjesečne obrasce na kojima ste isti porez prijavljivali poreznoj i zato vas oni i traže da uplatite ono što ste iskazali kao obvezu. Kad ste stornirali račune svojim partnerima, trebali ste stornirati i prijavljene obveze u poreznoj, to je jedini način da oni uopće od vas prestanu potraživati ono što ste sammi prijavili da ste dužni. Pokušajte dokumentirati cijeli postupak i zatražiti storniranje obveze koju niste naplatili (PDV ste vratili onima koji su vam ga platitli), pa možda uspijete. Malo mi je nejasno i kako su vam "novci nestali"? Kad platim PDV, ne može to kao podatak nestati u evidenciji porezne uprave, kao što nije nestala i vaša obveza koju ste sami prijavili. Oprostite na upitu, ali ima li taj vaš knjigovođa iskustva u ovim poslovima? Sretno

Račun za primljeni predujam se izdaje sa datumom uplate ili kasnijim. Račun za isporučenu robu ili obavljene usluge se po prirodnom redu stvari izdaje prije uplate, a nakon obavljenihj radnji. Mjesto izdavanja računa teba biti mjesto gdje se nalazi sjedište tvrtke, nebitno što se prijenosnik nosi diljem lijepe naše. Na računu je dobro navesti da je plaćen, ako jest, ali nije prekršaj ako to baš eksplicitno ne navedete.

Ako ne uspijete provesti proceduru otkazivanja i zapošljavanja na neodređeno vrijeme, uzet ćete osobu do 60 dana i u tom vremenu provesti proceduru. Može to biti ista ova kojoj nudite otkaz ugovora s ponudom izmijenjenog ugovora, iako je bez veze da čeka 8 dana ako želi raditi manje radno vrijeme, nije ovo nužan rok za izjašnjavanje. Ako taj zaposleni to ne prihvati, otkazujete iz poslovno uvjetovanih razloga i ne zaboravite na otpremninu. U ovom je slučaju i moguće da odradite cijelu proceduru sa suglasnošću sindikalnog povjerenika i školskog odbora i prije kraja kolovoza, osobito da započnete nastavnu godinu s učiteljem, ali ako i ne - imate opciju 60 dana. Na kraju krajeva, vjerojatno su vam 2/3 kolovoza članovi ŠO na godišnjem odmoru koji im može ravnatelj prekinuti u slučaju prijeke potrebe, mislim da ovo ne bi bila ta. Uostalom, što bi da su do kraja svojih godišnjih odmora na putovanju u Brazilu, kako bi onda došli sastančiti o navedenom?

Najprije pogledajte od kojeg vam datuma prestaje potreba za tim radnicima. Pretpostavljam da imate manji broj razrednih odjela, što onda znači da su vaši radnici u radnom odnosu do kraja ove šk.god., odnosno do 31.08.2011. Odluku o otkazu donosite tako da im priznajete otkazni rok od 01.09. i morate im ga platiti, a dane brojite od dana uručenja odluke o otkazu, što sve ne može biti prije nego što je potreba za njima prestala, mislim da nije pravilno da to radite već 20.08. U radnom odnosu postoje odluke, rješenja se donose u upravnom postupku,a otkaz ugovora to nije. Ne zaboravite prije odluke o otkazu savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom ili radničkim vijećem, ne znam što imate. U zapisniku sa sjednice ŠO na kojoj će to tijelo dati suglasnot za otkaz osobi xy navedite zašto baš ta osoba ako ih je više na istim poslovima (npr.razredna nastava ako je osnovno obrazovanje). Odjavu sa mirovinskog i zdravstvenog vršite kad istekne otkazni rok, jer za vrijeme njegova trajanja traje i radni odnos. Teoretski je moguće da se vaši radnici snađu i uspiju zaposliti u nekoj drugoj školi tijekom jesenskog "prijelaznog roka u školstvu". Tada nek vam upute pisani zahtjev za zaključivanjem radne knjižice i prekidom otkaznog roka iz tog razloga. Inače, u odluci o poslovno uvjetovanom otkazu možete navesti da radnik nije obvezan raditi tijekom otkaznog roka ako je njegovo radno mjesto prestalo postojati (npr.manji broj razrednih odjela). Inspekcija vam pregledava svaki dokument ako do nečeg dođe, pazite da poštujete sve korake procedure i da imate o tome pisani trag.

Priznavanje troška ovisi o djelatnosti koju vršite. Poljoprivrednicima se priznaje trošak sjemena, gnojiva, stočarima nabava krava, knjigovodjama kupnja računala, papira, kuverti, tonera... Onaj tko vrši određenu djelatnost zna što mu za nju treba i to je porezno priznat trošak.

Otkaz se može dobiti i na bolovanju, ali ne teče otkazni rok dok traje bolovanje. Ugovor o radu na određeno vrijeme ne produžava se zbog trajanja bolovanja.

Malo mi je nejasno pitanje, odnsono veza između originala i kopija i odluke ŠO.

Zakon o odgoju... kaže da kandidati u natječajnom postupku trebaju biti obaviješteni o rezultatima natječaja. Od škole do škole to se razlikuje - neke škole objavljuju "urbi et orbi" tko je imenom i prezimenom zaposlen (što se baš i ne slaže s propisima o zaštiti osobnih podataka), neke dozvoljavaju čak i uvid u dokumentaciju ostalih kandidata nezadovoljniku (što je čak i konkretno kažnjivo, ali se događa), a neke jednostavno napišu obavijest da je izbor izvršen i da ponuda xy nije prihvaćena. Pouka o pravnom lijeku je obvezan dio odluke i rješenja, a ne obavijesti koju spominjem. Jedino što nezadovoljnik može je zahtijevati od prosvjetne inspekcije nadzor i dobiti od nje očitovanje o utvrđenom. Školski odbor razmatra prigovore radnika škole na odluke ravnatelja, a tražitelji posla nisu radnici škole. Ima školskih odbora koji lamentiraju o ovakvim prigovorima zanemarujući činjenicu da za to nema osnove, ali to je već druga priča. Što se tiče vraćanja dokumentacije, i o tome postoje razna stanovišta. Naime,dokumentacija o provedenom antječaju se mora na zahtjev inspektora pokazati, a što će se pokazati ako se vrati kandidatima po natječaju? Trebalo bi fotokopirati, a ako znamo kako škole stoje s novcem, to baš i nije izvedivo. Kandidati bi trebali računati s tim da im se to ne vraća, ima još situacija u kojima ni ne pitaju - npr.original svjedodžbe srednje škole stoji u referadi fakulteta do diplome - i nikome ništa.

Uz uvažavanje nepoznate mi g-đe pravnice, njena tvrdnja o ugovoru o djelu ne stoji i ne drži vodu. Na ovim stranicama, u raznim postovima, pa i u mojim, piše koje su temeljne razlike između ugovora o radu i ugovora o djelu i za konobarenje se ne može imati ugovor o djelu. Može, dok ne dođe inspekcija. Za prijavu na rad manji od punog radnog vremena je isti postupak - u ugovoru se navede koliko je to sati dnevno, tjedno, u mprijavama na MIO i HZZO isto tako i nema problema. Probleme može donijeti toliko željeni ugovor o djelu koji je nezakonita forma za ovaj ugovorni odnos.

Zakon o radu nije propisao mehanizam transformacije ugovora nakon tri godine, što znači da je ova odredba gotovo pa mrtvo slovo na papiru. Možete se na nju pozivati pri tužbi sudu ili prijavi inspekciji rada, ali ne znam koliko će vas to približiti ugovoru na neodređeno vrijeme. U tri godine ulazi i pripravnički staž, staž je staž, ne može se ovaj odbijati (pravnik je šaljivdžija). Što vi možete? Otići na inspekciju rada sa svojim ugovorom i tr5ažiti inspekcijski nadzor za vašeg poslodavca. Možete ga tužiti i sudu, financirati svoje troškove u tom postupku sa neizvjesnim ishodom - poslodavac može reći da su se uvjeti na tržištu promijenili i on nema mogućnosti da vas više uopće zapošljava.