anamih

Prema Zakonu o radu radnik je dužan poslodavca informirati o svojim trajnim osobinama, osobito onima koje imaju veze s poslovima radnog mjesta (ne znam točno koji je to članak, ali ima). Ako je procjenom opasnosti u firmi gdje radi vaš , njegovo radno mjesto kategorizirano na način da zahtijeva periodične liječničke preglede na medicini rada, naravno da će se tamo ustanoviti zdravstvena promjena kod njega. Ako poslodavcu ona ne smeta, nikom ništa, ali ako da - ima obvezu pokušati ga rasporediti na druge poslove ako je moguće.

Osoba koja na bilo koji način dođe u zdravstveno stanje radi kojeg više ne može obavljati poslove svog radnog mjesta može dobiti redovni osobno uvjetovani otkaz. Liječničku pogrešku ćete morati dokazivati građanskom parnicom, a poslodavac vas jedino može zadržati rasporedom na drugo radno mjesto ako ga za vas ima. Pozdrav

Preporod je valjda "postigao sporazum" sa resornim ministrom, jer od silnih prijetnji da će sve prijaviti europskim institucijama radnog prava baš i ne vidjesmo da se nešto događa. Zanimljivo će biti pratiti razvoj situacije dalje, barem zato da vidimo koliko će sličiti ranije "postignutim sporazumima" drugih sindikata. Priča iz Hrvatske, zar ne? Želim vam dobro zdravlje, sve drugo je dobro ako vi želite tako percipirati. Pozdrav

Direktor sam sa sobom, u čemu je problem? Takvih tvrtki ima stotine kod nas.

Ne znam za vaš KU, a ovo regulira i TKU za javne službe. Produžena primjena pravila vrijedi i u vašem granskom ako je istekao, nisam iz te branše. U svakom slučaju, vaše pitanje nije vrijedi li KU nego želite li ići u križarski rat s ravnateljem? Pozdrav

Opisano pravo iz KU dnevnicu pretvara u plaću, što znači obvezu poslodavca da plati sve pripadajuće poreze i doprinose. KU može ugovoriti veće pravo za radnika, ali neoporezivi iznosi propisani su zakonskim i podzakonskim aktima o porezu na dohodak i kad dobivate dnevnicu iako imate osiguranu prehranu (smještaj nema veze), tada je ona u poreznom smislu plaća. Vašem je poslodavcu tada 100% skuplja, pa većina organizirano prešućuje da je na službenom putu dobila nešto za jesti i pretvara se da toga nije bilo, a porezne vlasti nemaju mehanizam da to učinkovito istražuju i dokazuju (i oni tako postupaju). Ravnatelj vam ne može smanjivati prava ispod ugovorenih u KU, i to gordo zvuči kad ja pišem po tastaturi. Kad to uživo kažete ravnatelju, ne znam kako zvuči, a opcija vam je da odbijete otići na službeni put koji vam nije plaćen kako je resorni ministar potpisom na KU predvidio (valjda nije pitao unutar resornog ministarstva ima li novaca za sva lijepa prava radnika). Znači - na vama je da odlučite, hoćete li prihvatiti ponuđeno ili ići u borbu za kolektivnim ugovorom utvrđena prava. Možete to prijaviti i inspekciji rada.

Mislim da vam se ne isplati prijavljjivati u RPO i izdavati račune. Ovi do sad su vam plaćali po ugovoru - fakture niste mogli izdavati ako niste u RPO, neka tako i ostane.

Samo da pojasnim - kad sam navela da možete tražiti pomoć sindikata, mislila sam na pravnu službu, a ne na ljude koji po školama imaju plaćene sate kao sidnikalni povjerenici s ovlastima zaposleničkog vijeća. Uz dužno uvažavanje časnim iznimkama, većina ih baš ne bi znala odgovre na vaša pitanja. Naravno da ugovor nije sveto pismo, on je izraz volja dviju strana i otkazuje se na način u njemu predviđen ili relevantnim propisom (zakon o radu i provedbeni propisi, kolektivni ugovori)utvrđen. Pri našem MZOŠ-u postoji Uprava za pravne poslove, možda tamo znaju. Osobno se kladim na inspekciju, osobito one inspektore koji su po struci pravnici, oni bi vam dali najbolji odgovor na vaša pitanja, jer oni to kontroliraju kad dođu u nadzor. Ima i pravnika iz našeg područja, ali ne smijem ih spominjati da im ne radim reklamu. Ali da vas pitam - ako imate 40 sati ugovorenog rada, u čemu je problem? Što god vam u zaduženju pisalo, iamte puno radno vrijeme.

Prijave inspekciji bi trebale ići i anonimno, iako sam čula da oni više nisu dužni izlaziti na anonimne prijave. Možete probati anonimno prijaviti (sjedište im je po županijama), a ako ne ide, prijavite pod imenom i prezimenom. Svaka škola provodi te izbore po vlastitom tumačenju, a kako nema učinkovite kontrole, sati predviđeni za rad zaposleničkog vijeća dijele se svakako. Ljudi u sindikatima također tumače svatko svoje, čini mi se da pravih odgovora ne možete dobiti od nikog unutar sustava školstva. Dobar pokazatelj ozbiljnosti sindikalnog djelovanja je objava KU za OŠ koji je potpisan od dva od tri potpisnika, a ipak je objavljen s debelim zakašnjenjem u NN i nisam čula da je nepotpisani potpisnik rekao i "a". Poštovani, ne znam zašto vam je bitna cijela priča koja mi je iz vašeg posta relativno i nejasna, ali sidnikalni povjerenik je osoba koja vas ionako ne može zaštititi od ničega što vam se događa u radnom odnosu, pa vam je irelevantno tko je to i koliko mu sati porezni obveznici za to plaćaju. Ako imate donkihotovske porive da ispravljate nepravde, sretno vam bilo, ali ako ste malo praktičniji - ispišite se iz udruge koja vam uzima članarinu za nepoznate svrhe i okrenite se ljepšim temama u životu.

Ugovor o radu na određeno vrijeme je istekao - dakle ne može vam biti uručena odluka o otkazu. Ozbiljni poslodavci prilikom predaje zaključene radne knjižice i ostalih osobnih dokumenata (original svjedodžbe, PK kartica i sl.) traže da im radnik potpiše primitak istog i uz to daju obavijest o prestanku ugovora o radu koja na zavodu za zapošljavanje služi kao dokaz da radni odnos nije prestao krivnjom radnika. Što se tiče roka za zaključenje i odjavu na zavodima za mirovinsko i zdravstveno, sad je taj rok 8 dana i to kalendarskih. Cijeli postupak ima tijek u trajanju od nekoliko minuta po svakom zavodu, ako izuzmemo eventualno čekanje u redu, pa ne znam koji je to postupak "u tijeku" kod vašeg poslodavca. Ako vam kroz dan-dva ne uruči ovo što sam opisala, pisanim putem s povratnicom zatražite svoje dokumente pod prijetnjom prijave inspekciji rada.

Na putnom nalogu koji ste taj dan dobili piše svrha puta i to fotokopirajte i priložite. Bilo bi dobro priložiti i policijsko izvješće da se vidi da je bila nezgoda. Nadalje, fotokopirajte račun za popravak ili procjenu štete - nešto iz čega see vidi ukupan iznos štete koju ste morali podmiriti i na vašem bih mjestu tražila cijeli iznos, uvijek možete pristati na manje (vjerojatne ćete i morati). Vjerujem da dekan B. neće skakati kroz prozor, iako ne znam na kojem mu je katu ured. Možda ga ovakvi događaji potaknu na to da kupi vozilo za veleučilište ili da internim aktom regulira ovakve slučajeve ako ih ubuduće bude.

Jeste li član kojg sindikata? Ako jeste, tražite pravnu pomoć na način da im odnesete svoj ugovor i akt o tjednom zaduženju, za članarinu koju im plaćate neka vam pruže pomoć. Ako niste član sindikata, nema veze. Postoji prosvjetna inspekcija, pa otiđite tamo sa istim dokumentima i zatražite nadzor. Sad ćete reći da vam nije namjera raditi probleme u vašoj školi, ali rublje ne možete oprati ako ne želite smočiti ruke. Inače, cijela priča sa satnicom i normom i ostalim načinima izračuna radnog vremena prosvjetara vam se napismeno nalazi u kolektivnom ugovoru. Zakon o odgoju... općenito navodi pojam radnog vremena, a ona razrada po predmetima (neposredni rad, ostali poslovi..) predmet je kolektivnog pregovaranja. Nepotrebno je uopće navoditi da tumačenja KU ima koliko i prosvjetnih ustanova i njihovih ravnatelj-ica u lijepoj našoj.

Kako kaže rubens: radi se samo o dobroj volji Vašeg poslodavca, nažalost nema poznatog postojećeg mehanizma koji bi ovakve situacije regulirao. Zaključujem da je u 2,00 kune po kilometru koji dobijemo plaćeno za vlastiti auto sadržan i ovakav rizik. Na Vašem bih mjestu uputila zamolbu poslodavcu, pa i više njih ako treba, jer kako opisujete - put je inicirao poslodavac, a ne vi. Znam kako posluje ustanova kao veleučilište, ali ako postoji dobra volja, postoji legalna mogućnost da se barem djelomično podmire vaši troškovi i da za to vaš šef ne završi s renomiranim šefovima u Remetincu. Probajte, držim Vam palčeve.

Stvari ulaze u dugotrajnu imovinu ako im je vrijednst veća od 3.500,00 kn i ako su plaćene sredstvima sa žiro računa obrta. Ako imate vlastitu stvar koju želite unijeti u popis dugotrajne imovine, sačinite zapisnik o unosu u kojem definirate što unosite i koja je tržišna vrijednost za tu rabljenu imovinu. U slučaju zapisnika nema pretporeza, a sve su druge okolnosti oko DI jednake. Za unos osobnog automobila u DI vrijedi već rečeno - morate ipak znati odgovoriti na pitanje poreznika za što vam osobni auto u vašem poslovanju služi.

Za zakonitost rada u školskoj ustanovi odgovoran je ravnatelj. On mora znati tko i kako može biti sindikalni povjerenik sa ovlastima radničkog vijeća, kako ga se imenuje ili kako se bira radničko vijeće. Za kontrolu zakonitosti rada iz područja i radnih odnosa nadležna je prosvjetna inspekcija. Dakle, možete se obratiti zahtjevom za obrazloženje stanja ravnatelju, a i možete prijaviti i zatražiti nadzor inspekcije.

Više nema računa za vlastitu potrošnju temeljm osnovice koju je činilo 30% mjesečnih troškova osobnog automobila. Znači, samo od svih računa (osim troškova automobilskog osiguranja - što čini dobro lobiranje)odbijete 30% i jednostavno se pretvarate da to ne postoji. U poslovne knjige knjižite 70%, a naravno da je odljev sa žiro računa 100%. Nema nikakve obveze uplate 2 kune po kilometru, vi auto koristite i privatno i poslovno, ali ostaje da budete spremni na eventualno pitanje poreznika - kako ste ga poslovno koristili onih porezno priznatih 70%, imate li u vašem poslovanju takve stvarne potrebe, ili ste auto kupili na obrt zato što ste na žiro računu imali novca i željeli koristiti pretporez.

Organizacijski višak je radnik za čijim je poslovima prestala potreba. U školstvu je ovaj pojam rastezljiv zbog utvrđivanja poslova svake godine ponovno i to dokumentom koji se popularno naziva "rješenje o zaduženju". Naime, nije nezakonito i nije izrijekom zabranjeno da ravnatelj preraspodijeli poslove na način da učitelj razredne nastave ne vodi svoj razred do kraja razredne nastave. Za to može biti pedagoški opravdanih razloga. Prema tome, nitko u školstvu prije potpisivanja primitka navedenog rješenja ustvari ne zna što će mu te školske godine biti poslovi. Znam da u praksi nije tako, ali teoretski je moguće da svake godine vodite prvi razred (davno se nekad tako i radilo, da se djeca navikavaju na promjenu učitelja u petom razredu). Što se tiče pravilnog odabira i odluke o tome tko je višak, zakon o radu govori da treba voditi računa o "...godinama starosti i radnog staža...teretu uzdržavanja koji ima radnik...". Već sam na ovim stranicama pisala da ova dva kriterija pobijaju jedan drugog - starija osoba najčešće više nikog ne uzdržava,a a mlađa obično ima maloljetnu djecu koji se školuju. Kad se donese odluka o otkazu zbog organizacijskog viška, ona sadrži pouku o pravnom lijeku - kako se i kome žaliti. Raširene su predrasude da je tehnološki višak onaj učitelj koji je posljednji došao, što nije točno. Radnik koji dobije otkaz može se obratiti i prosvjetnoj inspekciji koja je ovlaštena kontrolirati zakonitost rada u području radnih odnosa. I na kraju, može pokrenuti radni spor, tijekom kojeg će ravnatelj sucu elaborirati svoje razloge kojima se rukovodio pri odabiru.

Vaš je poslodavac principijelno gledano u pravu, a bankari si dozvoljavaju zaista svašta. Što znači BON-2 vašeg poslodavca u vašem kreditu? To je dokument koji govori o prosječnom stanju na žiro računu vašeg poslodavca. Jak podatak, koliko on ima veze sa projekcijom vaše otplate kredita? Nadalje, nijednim dokumemtom banka ne može dobiti garanciju da ćete vi kod tog poslodavca raditi do kraja otplate kredita (nebitno koliki je rok) i ako je njihova jedina garancija otplate vaš trenutni radni odnos, onda ne znam što da o tome kažem. Podatak o poslovanju poslodavca nije nešto što on želi dijeliti sa svojim radnicima (više nije sve "naše" i više nismo drugovi. Osim toga, BON2 se i naplaćuje, a koliko je vaš poslodavac motiviran da sudjeluje u plaćanju troškova za vaš kredit. Neki put mi izgleda kao da prikupljanjem bespotrebnih "papira" netko negdje radi izmišljeni posao, a istovremeno drugima proizvodi troškove.

Pitanje svih pitanja je - imate li s njom ugovor o vođenju knjigovodstvenih poslova i što u njemu piše? Od toga možete krenuti za potraživanje štete od knjigovotkinje, što se radi građanskom parnicom. Ako ga nemate - onda ništa, za ovo sa nogama - ne znam. Probajte stvar riješiti na način da vaš završni račun bude čim prije u poreznoj upravi, jer njih ne zanimaju vaši odnosi sa (ne)stručnjacima kojima ste povjerili vođenje knjigovodstva. Pri odabiru slijedećeg knjigovođe sjetite se one naše knjigovodstvene:"Dobar knjigovođa nikad nije skup.". Pravi profesionalac koji želi na ovim poslovima zaraditi mirovinu vam ovo nikako ne bi napravio. Sretno.

Porezna oslobođenja od plaćanja PDV-a navedena su u Zakonu o PDV-u i to u člancima 11. i 11.a. Pogledajte tamo u stavku 1. točka g. piše da su PDV-a oslobođeni domovi za starije osobe koji se prema propisima RH smatraju organizacijama socijalnog karaktera. Nisam sigurna da li su privatni domovi ove vrste tako kategorizirani, pogledajte u svojoj registraciji što vam piše, pa u relevantne propise o socijalnoj skrbi.

1. Račun se izdaje za izvršenu isporuku roba ili usluga. Dokument koji se izdaje prije izvršenja može biti predračun, a ako ste u sustavu PDV-a nakon takvog plaćanja trebate izdati račun za primljeni predujam, pa nakon što se izvrši usluga stornirati ga i izdati pravi račun. Kako ćete vi sklopiti ugovor o sponzorstvu, predlažem da u njemu svakako navedete način obračunavanja i fakturiranja protučinidbe za sponzorstvo. 2. Više uplaćen iznos vraća se na način koji ste naveli - u obrascu za plaćanje napiše se kao svrha "povrat više uplaćenih sredstava" ili nešto slično. Ako ste obrtnik, izvod žiro računa na kojem sze dobili više novca kopirat ćete, kao i ovaj na kojem dio novca vraćate i tako ćete poreznicima pravdati manje iskazan prihod u poslovnim knjigama od njihovog podatka o potražnom prometu vašeg žiro računa. Pozdrav

Mljekarski list je objavio članak pun poluistina. RPO je kratica za "Registar poreznih obveznika" u koji se moraju prijaviti svi koji od poticaja i ostalih djelatnsoti u OPG-u ostvare preko 85.000,00 kn. Isti je broj i granica iznad koje se ulazi u sustav poreza na dodanu vrijednost po sili zakona o PDV-u. Brojka 24.000,00 kn poticaja koji se mogu dobiti bez plaćanja iakakvih davanja državi vrijedi još u 2011. godini, od slijedeće godine se neće moći tražiti državni poticaji ako OPG nije upisano u RPO. Oni koji su u sustavu PDV-a moraju voditi poslovne knjige propisane za obrtnike i na osnovu njih utvrđivati svoju obvezu za PDV. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva koju navodite kao posljednju u famoznom članku je ustvari obično poljoprivredno osiguranje koje mogu plaćati svi poljoprivrednici da bi imali zdravstvenu zaštitu i mirovinu kad za nju steknu uvjete prema mirovinskim propisima. OPG nije zadruga, to je pravna forma sa nositeljem koji za registraciju mora biti vlasnik zemljišta ili zakupnik. Koliko članova obitelji tu radi, nema uopće veze i ne mora za njih plaćati doprinose, osim ako ih zaposli u OPG-u kao i svakog drugog radnika, prema važećim propisima u RH. Umirovljenik vlasnik OPG-a koji na svoje ime registrira isto neće plaćati doprinose mjesečno, ali će ih plaćati po poreznom rješenju nakon što preda poreznu prijavu. Ako nije u RPO tada nema obveze predavanja porezne prijave niti će ga itko išta tražiti.

Uredno odjavljujem ljude sa preslikom obavijesti koju njima kao poslodavac šaljemo, jer nema odluke o prestanku ugovora o radu na određeno vrijeme, a ti su najčešći. Obrazac M-2P je obavezan, jer su to mirovinci kreirali kao dokument za njihovu evidenciju, ali drugo ništa. I nitko ni ne traži drugo. Spomenuta obavijest je ustvari pisani poziv radniku kojem je prestao radni odnos iz razloga npr. povratka na rad drugog radnika, da dođe po svoju radnu knjižicu i ostale dokumente.

Zakon o radu je zakon koji kaže da ste dužni raditi po ugovoru o radu u mjestu koje je u tom ugovoru definirano i ne morate ići nigdje drugdje, ni 2 ni 202 km udaljeno, ne morate, jer to niste potpisali. Zakon o porezu na dohodak kaže da poslodavac može neoporezivo isplatiti dnevnicu ili terenski dodatak u iznosu od 170,00 kn dnevno zaposleniku koji radi izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta prebivališta radnika, i da to služi za trošak prehrane i prijevoza u mjestu gdje je radnik upućen da obavi posao, a izvan onog mjesta koje je ugovorom o radu ugovoreno. Ovo nije novo, postoji otkad ja radim (ne želite znati koliko je to dugo). Novo je da državni inspektorat u lijepoj našoj baš i ne progoni poslodavce koji posluju pod devizom "budite svi sretni da uopće radite", (u državi s ovoliko nezaposlenih biti zaposlen i dobivati plaću zaista je razlog za sreću), a ovo pravo nije sadržano u kaznenim odredbama nijednog od nabrojanih zakona kao ono za koje su predviđene sankcije ako se krši. U praksi to izgleda svakako, neki poslodavci isplaćuju, neki ne. Moje je skromno mišljenje da nitko ne podnosi ono što ne može ili ne mora, ili oboje. Ako želite raditi pod uvjetima koje nudi poslodavac - radite. Ako ne želite i možete si dozvoliti da ne morate raditi - nemojte. Bez sustavne kontrole praćene konkretnim sankcijama nitko od nas pojedinačno neće donijeti novu klimu u radne odnose u našoj domovini.

Ljudi koji su vam do sada isplaćivali troškove smještaja, a niste njihov zaposlenik, činili su prekršaj po zakonu o porezu na dohodak, jer je to drugi dohodak za one koji nisu u radnom odnosu. Postoji određena mogućnost ovakvih plaćanja za neprofitne organizacije, ali čini mi se da ste vi imali ugovor o djelu sa profitnom. Dakle, kad zaključite ugovor o djelu u kojem definirate vrijednost vašeg "djela", onda ste valjda uračunali i sve troškove za izvođenje istog. Ako niste, treba povećati vrijednost ugovora.