anamih

Nadam se da će se javiti netko tko o tome više zna. Ovo kako vi opisujete je meni malo nejasno, najviše iz razloga što ste naveli da ste obrazovna ustanova. Nije vidljivo jeste li privatna ili javna, odnosno bitno je tko vas financira. Ako ste na financiranju iz državnog proračuna, bojim se da ovo sponzorstvo neće proči u vašem financijskom planu jer nisam baš čula da je to prihvatljivo, ali vjerujem da drugi više znaju. Mislim da zakon o obveznim odnsoima više govori o sponzorstvu i eventualnim protučinidbama za njega, pogledajte.

Menadžer je imenica u širokoj primjeni u zadnja dva desetljeća i ima tumačenja koliko i tumača, ali moje je skromno mišljenje da je osnova za ostvarivanje prava ugovor kojim netko prodaje svoj rad i vještine. Ako osoba ima sa tvrtkom, ustanovom ili nekim drugim organizacijskim oblikom sklopljen ugovor o radu u kojem je kao pravni temelj naveden odgovarajući članak Zakona o radu (9. ili 10.), može ga zvati menadžerom tko god želi, on ima pravni temelj za ostvarivanje prava iz zakona o radu i kolektivnih ugovora koji se tiču djelatnosti u kojoj on radi. Članak 2. ZOR-a navodi otprilike da:" osoba koja je ovlaštena voditi poslove društva... može ih voditi po ugovoru o radu ili bez njega... a u kojem se slučaju na tu osobu ne primjenjuju prava iz zakona o radu." I to je sve točno ako je ta osoba sklopila neki drugi ugovor kojim je stekla pravo voditi poslove društva (temeljem možda Zakona o obveznim odnosima), ali ako je pravo upravljanja društvom ugovorila ugovorom o radu, u kojem je definirala ZOR-om propisane obvezne elemente (radno vrijeme, mjesto rada, opis i popis poslova...), tada je ta osoba radnik sa svim pravima iz radnog odnosa (prekovremeni rad, otpremnina, regres, pomoć u određenim slučajevima...). E sad, stupanj samostalnosti osoba koje se kolokvijalno nazivaju menadžerima najčešće ovisi o vlasničkoj strukturi ili političkoj strukturi u slučaju upravljanja ustanovama, ali to i dalje nema veze s naprijed navedenim. Ne čudi me da u Hrvatskoj ima menadžera sa plaćama i ostalim uvjetima koje vi navodite da nisu primjereni tom statusu, ali takvi se mogu zahvaliti na tom poslu ako misle da su potplaćeni ili da su im ovlasti premalene da izvrše povjereni im posao. Kapitalizam - vlasnici sredstava za proizvodnju su gospodari svemira, izgleda da smo svi iznenađeni tom činjenicom, a moje godište ju je bubalo napamet iz marksističke literature još od vrtićkih dana, no tja - nismo vjerovali Marxu i ekipi. Ugovor o radu se otkazuje od strane radnika ili poslodavca na isključivo i jedino zakonom o radu propisane načine. Menadžerski ugovor ne može sam po sebi staviti van snage dosadašnji ugovor o radu na neodređeno vrijeme, to moraju učiniti ugovorne strane. I moraju, jer nije prihvatljivo da meni poslodavac dade ugovor koji nazove menadžerskim i zajedno zaboravimo na dosadašnji za postojeće poslove. U tom slučaju aneksom postojećeg ugovora o radu ugovaramo menadžerske poslove u trajanju od 1 godine, ali opet po ugovoru o radu, mijenjaju se samo poslovi, status radnika sotaje dok god nije otkazan ugovor o radu. Dug je opis, ali trudila sam se biti dovoljno temeljita, pozdrav.

Pravna osoba (to ste vi) smije vršiti isplate fizičkoj osobi isključivo na žiro račun (osim plaće za radnike koji su kod nje u radnom odnosu po ugovoru o radu). Pravna osoba odgovorna je za obustavu i uplatu pripadajućih poreza i doprinosa po ugovorima o djelu i o autorskom djelu. Ova se dva ugovora najviše razlikuju u tome što se za ovaj prvi ne priznaju troškovi, a za drugi da i to umanjuje poreznu osnovicu, ali tek kad autor podnese poreznu prijavu (vraća mu se više uplaćeni porez koji ste vi uplatili). Navedeno detaljno reguliraju zakon o porezu na dohodak i pravilnik o porezu na dohodak. Što se tiče izdavaštva i s njim povezanih propisa, to mi nije poznato možete li istovremeno biti izdavač i sponzor.

Kad radite u drugom mjestu od ugovorenog u ugovoru o radu, pripada vam pravo na dnevnicu ili terenski dodatak (za putovanje koje traje do 8 sati isplaćuje se neoporezivo 30% dnevnice). Na kraju krajeva, sa mjestom rada je direktno povezana i definicija ozljede na radu - ako vi odlazite na rad u drugo mjesto od ugovorenog, i putem ili u tom mjestu doživite nezgodu, to je ozljeda na radu. Nije ozljeda na radu ako nemate "papirnato" pokriven taj odlazak - nalogom za službeno putovanje ili nalogom za rad na terenu. Dakle, i po pitanju eventualne visinine naknade zbog bolovanja (a koje se isplaćuje na teret fonda u 100% iznosu od kao i plaća za slučaj nesreće na radu) nije vam svejedno da li odlazite na rad po usmenom ili pisanom nalogu. Tražite ga, barem za ovu svrhu, a onda temeljem toga i tražite novčanu naknadu koju je poslodavac dužan dati. Uostalom pogledajte važi li za vašu djelatnost i kakav kolektivni ugovor, pa da vidite koja prava su lica poznata nam s TV-a ispregovarala za vas. I mala napomena: nemojte se hvaliti da u roku 8 sati "prelijećete" udaljenost od zagreba do splita i natrag i još čak nešto i radite u splitu, mogli bi vas dečki s kamerama čekati i naplatiti vam kaznu zbog super prebrze vožnje. Pozdrav

Pravo na plaćeni dopust ostvaruje se temeljm zahtjeva radnika, u kojem dokazuje postojanje činjenice za koju je predviđen plaćeni dopust. Ako nije predviđen nijednim aktom - onda ovisi o volji poslodavca, onda se ne može govoriti o pravu radnika. Plaćeni se dopust uobičajeno predviđa u kolektivnim ugovorima po djeltnostima, pa se iz njih najčešće prepisuje u pravilnik o radu ili čak i u ugovor o radu. Zakon o radu navodi ovo kao mogućnost, ali ne razrađuje koliko za koji slučaj može biti odobreno dana. Prema važećim propisima, bračna je zajednica izjednačena sa izvanbračnom, i poslodavac može odobriti dane svojim zaposlenicima neovisno o njihovom bračnom statusu.

Možda se vaš poslodavac domisli kako da vas teleportira u udaljene lokacije, tako da vam zaista neće trebati obračunavati vrijeme provedeno na putu. Znaju li to časni ljudi ispred gospodarske i obrtničke komore, navodno oni tamo imaju i neke sudove časti.... Ajmo redom. U ugovoru o radu ste potpisali razne stvari, pa i mjesto rada. Znači, svakom radu izvan tog mjesta rada mora prethoditi nalog za službeno putovanje na temelju kojeg se obračunava i isplaćuje dnevnica ili nalog za terenski rad. Što je dnevnica? Po zakonu o porezu na dohodak neoporeziva je u iznosu od 170,00 kn za putovanje koje traje više od 12 sati i služi za pokriće povećanih troškova prehrane i prijevoza u mjestu gdje ste upućeni na rad. Put od mjesta vašeg boravka do tog kud idete po putnom nalogu je na teret vašeg poslodavca, prijevoznim sredstvom koje vam on u putnom nalogu odobri kao dozvoljeno. Što je terenski rad? To je kontinuirani višednevni rad na terenu izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta boravka radnika, a koje je udaljeno minimalno 30 km. Smatra se da za ono bliže ne morate spavati na terenu. I ovaj bi rad kod poštenih poslodavaca već trebao biti najavljan u ugovoru o radu, da radnik zna koje obveze preuzima. I taj vam je dodatak isti kao dnevnica, ali se ovo dvoje ne može isplatiti kumulativno, već jedno drugo isključuje. Uobičajeno je da se dnevnice isplaćuju po putnim nalozima za pojedinačna putovanja,a terenski za rad koji je predvidiv u dužem trajanju. Nadalje - prekovremeni rad. Savjetnici na seminarima kažu ovako: ako možete dokazati da ste radili tijekom službenog putovanja više od ugovorenog dnevnog radnog vremena, tada vam je poslodavac dužan isplatiti prekovremeni rad za te sate. Naravno da ne poznajem nikog kome je to uspjelo, čak nikog tko je to uopće pokušao. Dakle, u vašem se slučaju vaša plaća sastoji od redovne plaće za ugovoreni rad i od novčanih primitaka koje će vam poslodavac dati na ime dnevnica ili terenskog dodatka. Za ove druge vam za obračun mora brojati sve sate koje ste proveli od trena kretanja iz svog stana do povratka u isti, sve je to vrijeme provedeno na putu. Ako vam ne isplaćuje dnevnice ili terenske dodatke, hipotetski gledano na put ne morate ni ići, ako vam u ugovoru o radu piše da vam je mjesto rada definirano.

Novi granski KU još uvijek nije potpisan od svih potpisnika, pa valjda zato nije ni objavljen u NN. Da li će zadržati ovaj oblik i sadržaj, vidjet ćemo kad potpisnici postignu dogovor, a jedno od spornih pitanja je baš i to oko sastava povjerenstava pri državnih uredima po županijama, a koja bi nešto raspoređivala, odnosno preporučivala nezaposlene sa svoje liste koju vode.

Vrlo vjerojatno slijedi kazna, ali ne znam koji su to novčani iznosi. Pogledajte u kaznenim odredbama zakona o radu.

Bolovanje ne može biti razlog za otkaz. Vama se rok za polaganje stručnog ispita razmjerno trajanju bolovanja produžava i o tome škola mora samo pisano izvijestiti AZOO. U slučaju inspekcijskog nadzora, također će uz vaš ugovor o radu u kojem je naveden uv jet pokazati vašu prijavu početka bolovanja i dokaz da isto još traje, ili rodiljni (roditeljski) dopust i sve je OK.

Probajte onda pronaći posao u gradu u kojem želite i vidjeti želi li se netko zamijeniti, tada se to može i bez natječaja. Po natječaju nemate prednost, prednosti su u prosvjeti po zakonu o pravima hrvatskih branitelja (djeca poginulih i nestalih, sami branitelji... ima cijela lista) i po zakonu o pravima invalidnih osoba. Unutar sustava prednosti su utvrđene kolektivnim ugovorom, ali ponavljam - to nije prednost apsolutna kao ova za branitelje i invalide. Čak i u tim slučajevima škola može odustati od zapošljavanja po natječaju po kojem se javi takva kategorija građana, odabrati zapošljavanje do 60 dana i na slijedećm natječaju pokušati izbjeći neželjenu osobu. O tome se mogu imati razna mišljenja, ali formalno je to zakonom dozvoljeno, jer samo posjedovanje stručnih kvalifikacija samo je dio osobnosti radnika, poslodavac ima diskreciono pravo prosuđivati i druge osobine osobe koju zapošljava.

Želim vam svaku sreću u rješavanju vašeg problema, a na ovakve usmene domaće zadaće se nemojte obazirati, one su pokazatelj razine profesionalnosti onih koji vam ih daju - u državnoj i javnoj službi se poslovi s građanima obavljaju pokretanjem postupaka po službenoj dužnosti na temelju izvršenih uvida (opet po službenoj dužnosti ili po prijavi) te na temelju uvida donošenjem predviđenih akata - zapisnika, zaključaka, rješenja. U vašem slučaju imate samo usmene upute koje nisu ništa od ovog što sam navela, usmeno se dogovaramo kuda ćemo na kavu poslije posla. Prema tome, čuvajte živce za pravi postupak - onaj sudski ako porezna smatra da treba pokrenuti postupak protiv vaše ustanove zbog nesavjesnog upravljanja imovinom (davanje u najam ispod tržišne cijene). Do tada - uživajte u životu i ne brinite unaprijed, pozdrav

U obrtu nije kažnjivo da članovi obitelji pomažu u poslovima obrta. Kad kažem "pomažu" to znači da inspekciji koja ih zatekne npr. u maloprodajnoj trgovini trebaju reći da je obrtnik ili eventualno zaposleni radnik baš trenutno opravdano odsutan kraće vrijeme, pa taj član obitelji pomaže, nije pametno reći da radi jer inspekcija to može kategorizirati kao prikriveni radni odnos, unatoč rodbinskoj vezi. U d.. nije dopuštena ovakva mogućnost, bez obzira što je i d.. privatna tvrtka, tu pomaganja nema bez kazni za prikriveni radni odnos.

Novi kolektivni ugovor za osnovno školstvo koji iz nekih razloga i nakon proteka 7 dana od potpisa nije objavljen u NN precizno definira povjerenstva pri županijskim uredima koja vode listu organizacijskih viškova i daju preporuke za prednost i slično. Budući da se iz vašeg posta dade zaključiti da ste vi otkazali sami svoj ugovor o radu, ne možete biti na takvoj listi i nemate prednost po nijednom zakonskom propisu koji bi meni bio poznat. Šteta što niste odmah po rođenju trećeg djeteta probali iskoristiti pravo na zamjenu radnih mjesta koju predviđa Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a koja se vrši za istovrsne ugvoore o radu bez natječaja, no sad je to gotovo. Prema važećim propisima organizacijski viškovi su u prednosti pri zapošljavanju, ali ona nije apsolutna - škola uredu državne uprave prijavi potrebu za učiteljem i on joj uputi osobu koju kao takvu ima u evidenciji, ali je škola ne ora zaposliti, samo očituje se da joj ne odgovara za to radno mjesto i zaposli drugu osobu do 60 dana bez natječaja.

Za zakonitost rada u školskoj ustanovi odgovara ravnatelj i on će ovo znati. Vijeće roditelja može delegirati drugog člana kao svog predstavnika u ŠO, a vama je i bolje tako, osim ako niste iz grada gdje se sastanci ŠO plaćaju.

Evidencija radnog vremena vodi se za radnike, a obrtnik je vlasnik obrta i nije radnik u smislu Zakona o radu. Prema tome, vaš kolega je trebao osporiti rješenje inspekcije koja mu je odredila kaznu. Obrtnik za sebe ne mora voditi ništa, ali mora za svoje zaposlene radnike i u NN 37 iz ove godine piše (mislim da je čl.8.st.1.) koji su to točno podaci o kojima se vodi evidencija, s tim da oni koji su tamo nabrojani (mislim da ih je 13) a koje vi nemate (npr.rad noću) možete iz evidencije izostaviti. Ažurnost je unatrag 7 dana i evidencija se mora čuvati u sjedištu poslodavca.

Pogledajte nogometne klubove... i njihove prihode od transfera... i nitko ih ne tjera u sustav PDV-a jer kažu kako ukupan prihod ostvaren djelovanjem kluba koriste za razvoj djelatnosti udruge- igranje nogometa, pa se tim razvojem proda još koji igrač, pa opet prihod udruge u razvoj... Zašto ljudi govore da se u lijepoj našoj ne može poslovati, treba samo znati kako... Ispravno je vaše pitanje - kako nešto što je u startu osnovano s najermom ostvarivanja prihoda za osnivača može biti nazvano neprofitnom organizacijom, ali eto nam primjera pobjede forme nad sadržajem.

Prema zakonu o porezu na dohodak terenskim se radom smatra rad izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta prebivališta radnika i udaljenost u kilometrima nema baš presudnu ulogu. Ako su ispunjena oba uvjeta tada se radi o radu na terenu, jer u ugovoru o radu piše sjedište poslodavca i mjesto prebivališta radnika. U slučaju takvog rada dozvoljena je isplata terenskog dodatka u neoporezivom iznosu koji se isplaćuje za svaki dan boravka na terenu, definiraju se uvjeti smještaja (terenski rad najčešće uključuje i spavanje u tom mjestu) i prehrane, ali se terenski dodatak i dnevnica u poreznom smislu ne mogu istovremeno isplaćivati neoporezivo, nego samo jedno od toga. U praksi ima raznih slučajeva, ali nećemo se na njima zadržavati. Ako vi svaki dan putujete u neko mjesto zbog izvršavanja rada i vraćate se isti dan natrag u sjedište poslodavca, tada se po mom skromnom mišljenju ne bi radilo o radu na terenu nego bi se povećani troškovi prehrane i prijevoza u mjestu rada isplaćivali kroz dnevnicu (porezno priznato do 170 kuna dnevno za trajanje preko 12 sati). Ako se kod vas radi o nekom brojanju sati pri čemu se odvaja vrijeme rada od vremena provedenog na putu, to je još jedan oblik mobinga nad radnicima na naš način, pa ne možete se teleportirati u to mjesto, moramo prihvatiti činjenicu da putovanje traje neko vrijeme, pa i po opjevanim hrvatskim cestama. U svakom slučaju nebitno je koliko dugo putujete, sve što prelazi 8 sati dnevnog radnog vremena od trenutka polaska do povratka moralo bi vam biti isplaćeno kroz jedan od ovih dodataka. Moralo bi, ali...

Vaš slučaj tretira Zakon o porezu na dohodak - pogledajte na stranicama Ministarstva financija, tamo vam imaju i ažurirane tekstove, ali pazite da se ne pozivate na brojeve članaka iz pročišćenih tekstova koji nisu objavljeni u NN, morate navoditi brojeve članaka originalnih tekstova. Bilo bi najbolje ako imate mogućnosti uživo dobiti pravnu pomoć nakon što od porezne dobijete rješenje, vidjet ćete što će pisti u obrazloženju i tada ćete znati i što trebate pobijati. Sretno

Svako rješenje koje dobijete od bilo koje državne službe nevaljalo je ako nema pouku o pravnom lijeku, pazite samo da ne propustite rok za očitovanje. Odnosno ustanova, jer vi od porezne nećete dobiti ništa, ona u cijelom postupku komunicira s vašom ustanovom. Ideja na koju ste došli o pokušaju osporavanja tržišne cijene najma prostora nije loša, vidjet ćete kako ćete proći s njom, jer po mom saznanju porezna za cijene najma ima neke tablice slično kao za automobile - u našem kupoprodajnom ugovoru može pisati da sam ja vama prodala auto za 1 kunu, ali oni razrezuju porez na osnovicu iz svoje tablice. Što se tiče uključivanja troškova režija, bojim se da vam je to na klimavim nogama, režije su privatni trošak, a to što ste pristali da plaćate dio prema nekom udjelu u ukupnom trošku bila je vaša slobodna volja, kao uostalom i boravak u vašem stanu, pa nije to Remetinac da su vas na silu tamo doveli. Uostalom, za boravak u Remetincu se treba kvalificirati pozamašnom privatnom imovinom, nema tamo baš prosječnih u posljednje vrijeme. U svakom slučaju, ne brinite, ako imate ikakav ugovor nećete završiti na cesti preko noći. Uostalom, glavno da se ne umire od rješenja porezne uprave, uvijek ima gorih stvari, od bolesti nadalje. Držim vam palčeve.

Treba razlikovati nalaz državne revizije od nalaza porezne uprave - to su dvije različite ustanove od kojih prva kontrolira svrsishodnost trošenja novca iz državnog proračuna (i ostalih resursa, kao npr.vaš stambeni prostor), a druga se prvenstveno bavi kontrolom obračuna i naplate poreza i vodi evidenciju o uplaćenim doprinosima u mirovinsko i zdravstveno. Dakle, dvije su službe kontrolirale vašu ustanovu, pretpostavljam da je revizija bila prva i da je nalaz proslijedila poreznoj upravi, ili je porezna sama došla - nebitno za vas kao za fizičku osobu. Koliko mogu shvatiti, vi ste odavno sa svojom ustanovom potpisali ugovor temeljem kojeg koristite stambeni prostor i što se vas tiče - niste protupravno u njemu. Niste vi na silu dobili ovu cijenu najma po m2, već je ustanova to sama odredila, a vi prihvatili. Dvije kontrole koje su bile u vašoj ustanovi to sad osporavaju i meni se čini da su u pravu i da će vaša ustanova morati odustati od karitativne djelatnosti u ovom obliku. Državni je proračun, naime, vrlo velikih apetita na sve prihode ovakve vrste, jer su svi tako prikladno izvanredni, a ne redovni. Ali, opet vam ponavljam - to sve nema direktne veze s vama. Vjerojatno će vam ustanova otkazati postojeći ugovor temeljem kojeg stanujete (pogledajte u njega kako ste ugovorili otkazivanje) i ponuditi novi sa većom cijenom najamnine, a taj ćete moći prihvatiti ili odbiti i u tom se slučaju iseliti. Što se tiče duga koji su vam kontrolne službe izračunale, on nije vaš, nego od ustanove, vjerojatno će dobiti neki rok za obročnu otplatu ili što već, bojim se i nadati postoji li možda šansa da se cijela stvar pomete pod tepih, teško. U slučaju da se moraju obračunavati dadžbine na plaću u naravi (koju vam čini razlika između tržišne vrijednosti i one koju ste vi plaćali za stanarinu), to će opet biti obveza ustanove, koja će to trebati naplatiti iz vaše neto plaće. Vjerojatno ćete moći dogovoriti neku obročnu otplatu, ili u krajnjem slučaju odbiti plaćanje, pa se s ustanovom povlačiti po sudu tumačeći da nije vaša krivica što su vam propuštali to naplaćivati godinama. Ovo nije dobar scenarij, teško da bi taj spor dobili. Prema tome, čuvajte novce, vjerojatno će vam trebati jer će vam ustanova možda dugo vremena obustavljati dug iz vaše neto plaće, i ne smije drugačije, jer u njenom financijskom planu nema stavke za ovaj prekršaj. Ali možda sve završi i bolje nego što se nadate, vjerujte mi da su porezne škare znatno blaže prema državnom proračunu i ustanovama koje se iz njega financiraju. Pušu i tu neki novi vjetrovi, ali još uvijek je moguće da završi relativno povoljno za vas, ali teško da će vam ostati ova najamnina. A što se tiče kapaciteta same ustanove, ako nema kvalitetnog pravnika za ovaj slučaj, ima ih na tržištu pa se mogu angažirati, jer najskuplja je varijanta da se sama bavi s onim što ne poznaje dovoljno.

Što kažu brojke? Ako ste vi koristili olakšicu u vrijeme dok je član bi uzdržavan - sve je OK. Ako ste ga odjavili kad se zaposlio - sve je još više OK. Ako njihovi programi u poreznoj ne prepoznaju ove svakodnevne životne situacije - ne bojte se, osobno sam čula od savjetnika na seminarima da porezne uprave ovakve sudske sporove gube, ali izgleda da ne odustaju. Naš zakon o porezu na dohodak ima još nelogičnosti, ali zadržimo se na ovoj. Ne volim zvučati kao da vas upućujem na sudski postupak, ali smatram da niste dužni platiti ni lipe ako niste koristili olakšicu nakon što vam se uzdržavani član zaposlio, i to možete dokazati pravodobnom izmjenom na vašoj poreznoj kartici i obračunima plaće nakon te izmjene na kojima više nemate uzdržavanog člana. Uostalom, zašto bi vi kreditirali beskamatno državu uplatom više poreza "za svaki slučaj, ako se uzdržavani član zaposli i za par mjeseci zaradi dovoljno da prijeđe mizernu granicu postavljenu u zakonu"? Smatram da ste u pravu, pogledajte na aktu koji ste od porezne dobili što piše u pouci o pravnom lijeku i postupite prema tome. Ako se ne snalazite, probajte dobiti pravnu pomoć - jeste li možda član kojeg sindikata, oni u pravilu imaju pravnike za ovakve situacije?

Ne morate vi sebi plaćati ništa, ali možda bi bilo dobro da supruga kao član uprave zaključi ugovor s vama - ugovor s vlasnikom kuće u kojem ćete navesti da su to poslovne prostorije društva (to vas pitaju poreznici kad definirate što su poslovne prostorije koje mogu biti predmet pregleda). U ugovoru navedite da je najam bez naknade i taj ugovor pohranite u dokumentaciji društva, ne morate ga nositi nikome na ovjeru ni pregled. Možemo cjepidlačiti na tome da je ovo oblik prihoda za vašu tvrtku koji podliježe plaćanju poreza na dobit, ali iz iskustva smatram da va snijedan poreznik neće za to pitati dok podmirujete ostale obveze, njih najčešće ni ne zanima taj dio. Dakle - ima ugovor bez naknade, ali nema novčani tok - ne plaća se najam. Sretno i uzmite knjigovođu za prvu godinu - dalje ćete moći kopirati ono što je on radio, i snalaziti se sami ponovnim čitanjem udžbenika iz računovodstva (potražite one iz mog vremena, ovi novi baš nisu korisni, a principi knjiženja su isti). Pozdrav

Predlažem da čekate neki pisani nalog, odnosno to može biti rješenje porezne uprave. Ako ste vi najmoprimac, sami nećete moći ništa, na potezu je vaša ustanova. Zakon o porezu na dohodak poznaje plaću u naravi i očito je revizija ovo kategorizirala tako, a taj oblik dohotka podliježe oporezivanju kao i svaka druga plaća. Zato se spominju tržišne vrijednosti najamnine koje bi služile kao osnovica za oporezivanje, međutim opet to nema veze s vama već s vašim poslodavcem, koji je kao pravna osoba dužan obračunavati i uplaćivati dadžbine takve vrste. Teoretski gledano, porezna je u pravu kad govori da ostvarujete dohodak u naravi jer cijena koju navodite po kvadratu stana zaista je simbolična. Pretpostavljam da će visokoškolska ustanova imati dovoljno stručnih kapaciteta da se nosi s ovom situacijom, vi svejedno ne možete ništa i koliko shvaćam imate valjene ugovore kao fizičke osobe te niste u nikavom prekršaju.

U pregledu primitaka i izdataka u prvom redu pišete ukupne primitke a to su oni u kojima je sadržan PDV. Kad u rubriku "pdv sadržan u primicima" upišete iznos, onda su u posljednjem redu ukupni primici za taj pdv manji. U pregledu koji ste stavili u privitak nemate tako, nigdje vam se ne pojavljuje osnovica, a osnovice kod primitaka i izdatdaka služe za međusobno sučeljavanje i izračunavanje dohotka, pdv se prije toga mora isključiti iz cijelog obračuna, on se posebno iskazuje jer se posebno i prebija za uplatu ili povrat. Znači da vaši primici ukupno nisu 120 tisuća, nego 98 tisuća. OK?

Kupoprodajni ugovor.