Jethro

ok, a da li je praksa da se za svakogprodavača svatko treba ispitivati da li mu je oduzeta poslovna sposobnost i da li je oženjen pa da žena daje suglasnost? moja saznanja nisu saznanja i nitko mi to nije službeno rekao. što da to nisam čuo od perinog malog dimnjačarove žene?

kupio bih nekretninu, no načuo sam od nekih ljudi da je prodavač sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju s nekim čovjekom, da mu je uzeta poslovna sposobnost i sl. pitao sam to prodavača, veli da nema pojma o čemu je riječ. u zk nema nikakvih plombi ni zabilježbi. što ako ja kupim nekretninu od njega, a kasnije mi istrči tužba za poništenje ugovora jer isti nije imao poslovnu sposobnost, imao je skrbnika i sl? hvala

hvala na odgovoru, sve sam provjerio. kao dokaz postoje 2 izjave da je on upravo ta osoba imenom i prezimenom u zk sa drugom adresom i to ne dvoje suvlasnici s kojima se fizički sukobio ranije pa nisu u dobrim odnosima. ta osoba ima specijalnu punomoć od jedne osobe koja je u zk. neki rod jest. i drugi u zk meni prodaju. svi se osobno poznaju i u zavadi su. nema spora oko nekretnine, provjerio na sudu. nema zabilježbe, spora, plombe, ničega. nekretnina zjapi prazna. u posjedu je taj opunomoćenik, opunomoćitelj i drugi suvblasnik koji mi prodaje. kako je ispravni postupak jako dug (unošenje svog oiba u zk), a davatelj punomoći jako star, prilično nam se žuri. ako umre davatelj punomoći, naslijedit će rodbina u americi, australii i tek onda ništa.

Opunomoćenik starije osobe prodaje mi udio u vlasništvu kuće u xy. Ima potvrdu prijavka u MUP gdje se vidi slijed stanovanja opunomoćitelja, OIB prodavača i opunomočitelja, specijalna punomoć i kupoprodajni ugovor. Jedini je problem što u gruntovnici piše za opunomočitelja da stanuje u npr ILYCA, a u prebivalištu piše npr ILICA. OIB je, naravno, isti. Taj isti opunomoćenik prodaje i svoj udio u nekretnini, no njemu piše sasvim druga adresa - adresa na kojoj je živio sa svojom bivšom ženom, no nije prijavljen nikada bio pa ni nema te adrese u prebivalištu/boravištu. Imam dvije izjave ovjerene kod javnog bilježnika da je taj xy u ZK upravo taj XY od kojeg ja kupujem. Ime i prezime je isto, no adresa je kriva i nema nigdje ni OIB ni JMBG. Čak ni u Rješenju o nasljeđivanju kojim je to naslijedio. Da li imam sve dokumente za prijenos vlasništva? Koliko može najviše biti stara specijalna punomoć? Pozdrav,

prijatelj je otac koji ima primanja cca 8000 kn i od toga plaća alimentaciju za sina iz prvog braka. ima neuseljiv stan sa zaštićenim najmoprimcem, ruševnu kuću, ruševni stan, 25 godina star auto, građevinsko zemljište i neke naslijeđene nekretnine koje ne kapitalizira, jer su ruševine, loše i sl. suprotna strana (nije bila u braku sa njim, 6mjesečno poznanstvo i trudnoća) traži da građevinski vještak utvrdi vrijednost njegove imovine i da se prema tome odredi alimentacija, jer joj je trudnoćom ugrožen standard, profesionalni život i sl. ide li to? hvala

gruntovno osoba a je vlasnik 3/4 kuće, a osoba b 1/4. b je prodala osobi a svoju četvrtinu prije 15 godina izvanknjižno i ona to ne spori. a je u posjedu. b ne želi sada nikakav ugovor napraviti. pitanje: a će tužiti b i nesporno je da će dobiti, jer b ne negira pisani ugovor, kao ni svjedoci. dakle, ništa nije sporno. da li će sud po odluci dostaviti rješenje poreznoj upravi? ako da, kako će biti obračunat porez za nešto prije 15 godina? tko će sve biti izviješten?

gruntovno osoba a je vlasnik 3/4 kuće, a osoba b 1/4. b je prodala osobi a svoju četvrtinu prije 15 godina izvanknjižno i ona to ne spori. a je u posjedu. b ne želi sada nikakav ugovor napraviti. pitanje: a će tužiti b i nesporno je da će dobiti, jer b ne negira pisani ugovor, kao ni svjedoci. dakle, ništa nije sporno. da li će sud po odluci dostaviti rješenje poreznoj upravi? ako da, kako će biti obračunat porez za nešto prije 15 godina? tko će sve biti izviješten?

hvala feliks, nego... imam specifičan problem: u gruntovnici je xy na adresi 000, zagreb, bez oib, jmbg, ičega. upisan je temeljem ostavinske rasprave 1995 u kojoj nije bilo ni oib, ni jmbg, samo ista adresa 000. ta adresa je adresa njegove žene s kojom je on živio u legalnom braku i rastao se, no nikada nije bio prijavljen na nju. dakle, u povijesti prebivališta nema te adrese u gruntovnici. na koji način on to može prodati i dokazati da je on baš taj? napominjem da njegovo vlasništvo nije sporno uopće, nitko ga ne osporava. gaf je napravljen na ostavinskoj iz 1995 kada nije unesen ni jmbg ni ništa. izjava dva svjedoka?

imam nekoliko pitanja: 1. koliko dugo vrijedi? 2. da li u kupoprodajnom ugovoru stoji kao prodavač davatelj punomoći, opunomoćenik, ili naznačeno oboje? 3. da li se specijalnom punomoću može prodati više nekretnina, udjela u nekretninama, točno specificiranim kojima, ili se za svaki udjel mora raditi specijalna punomoć? 4. dobrodošao je primjer specijalne punomoći:-) 5. da li neki drugi nasljednici mogu osporavati punomoć nakon smrti opunomoćitelja, ako se kupac knjižio u zk? hvala

više suvlasnika nad objektom i okućnicom, nemoguća podjela, predan zahtev za civilno razvrgnuće. stavljena plomba. treća osoba tvrdi da je 20 godina koristila okućnicu kao put do svoje kuće (služnost). ništa nema u knjizi zemljišnoj. nakon prodaje, ima li ikakav temelj za daljne korištenje te okućnice kao puta do svoje kuće? napominjem da ništa nije u knjigama što se tiče služnosti, vlasništvo je ok, a treća osoba ima drugi put do kuće koji koriste svi susjedi.

molim odgovor s obzirom da postoji jako puno ljudi koji imaju sličnu nedoumicu: 1. postojala je zajednica u kojoj je izvanbračno dijete rođeno, nigdje i nikakvim činom osim rođenjem djeteta nije potvrđena izvanbračna zajednica. u slučaju smrti jednog od partnera, kako nasljeđuju nekretnine i pokretnine djeca rođena u tom odnosu, djeca drugog partnera koja su živjela s njima i djeca drugog partnera koji nisu živjeli s njima? dakle, A umre, ima dijete sa B, živjeli su A i B sa zajedničkim djetetom, ali i sa djetetom od B. Nakon smrti A javlja se nekoliko osoba, djece od B i traže udio u nasljedstvu. imaju li pravo na to jednako kao i zajedničko dijete od A i B, odnosno kao i dijete od A iz prvog braka? 2. kojim činom se utvrđuje prekid izvanbračne zajednice? neformalan odnos i neformalan čin? a temeljem čega može osoba ostvariti alimentaciju za svoje dijete rođeno u izvanbračnoj zajednici? naime, gorespomenuta osoba B prima alimentaciju za svoje dijete iz svoje prijašnje izvanbračne zajednice. dakle, ako se nekoga u braku ne može natjerati kako i koliko da odvaja za dijete, kako se može za nekoga tko nije ni bio u braku, pa stoga ni izašao iz njega, natjerati da plaća alimentaciju? 3. postoji li mogućnost određivanja datuma početka i kraja izvanbračne zajednice? Da li je to rođenje djeteta? Pitam radi utvrđivanja izvanbračne stečevine. Naime A je kupio stan (na svoje ime) i dao ga bivšoj ženi i svojem djetetu na korištenje, a B tvrdi da je bila trudna tada već pa spominje "izvanbračnu stečevinu".

kupio sam nekretninu koja je zapuštena - kuću vikendicu i malo vrta. uselio unutra stvari i otišao. nakon nekoliko mjeseci dolazim u kuću i vidim kako mi vrtom šetaju ljudi. vrt je čestica sama za sebe i ja sam vlasnik 1/1. vele ljudi da su koristili vrt kao put do svoje kuće već 20 godina, da je dosjelo i sl. i da im je to onda vlasnik dao na korištenje, tj njihov djed dok je bio vlasnik. nikakav dokument. isti imaju normalan put do svoje kuće. malo uži i nekomotniji, ali eto, koriste ovaj jer im je bliži cca 20 metara. nikakvo pravo ni u kakvu knjigu nije upisano. u katastru se vodi njihov djed koji je prodao to ljudima od kojih sam ja kupio, ali i neki od tih ljudi kao korisnici. kakvim sredstvima zabraniti da mi šeću ispod prozora?

nositelji prava uživanja, služnost pa čak i fiducijsko vlasništvo nisu dokaz vlasništva pa prema tome definitivno je oslobođen poreza. interesantno, temeljem čega je upisan u katastru? istina, postoje neke ko koje nemaju zk nego se stanje u katastru uzima kao dokaz vlasništva, ali to ovdje, kako mi se čini, nije slučaj.

molim odgovor: kako se raspodjeljuju sudski troškovi u parnici u kojoj je došlo do nagodbe, a u kojoj je vps 100001 kn? ista je završila nagodbom. koliki su sudski troškovi za ovaj spor? u nagodbi stoji da tužitelj snosi troškove postupka pa me interesira ima li neka kvaka22 po kojoj bi se nešto moglo zaračunati drugoj strani koja nije imala odvjetnika. tuženik ne potražuje ništa.

molio bih samo smjernicu kako se to radi. primjer... i sl. smije li pozvati sud xy-a na (zahtjev tužitelja) osobu xy da bude umješač na tužiteljevoj strani (kako traži tužitelj)?

a kako se utvrđuje alimentacija nakon prekida izvanbračne zajednice? npr. iz jedne izvanbračne zajednice je rođeno dijete, otac ga uredno prizna i temeljem čega majka može tražiti alimentaciju? da li je npr dijete izvanbračnog supružnika (nije dijete preminulog) automatski priznato kao zakonski nasljednik preminulog iako nikada nije ni bilo upitno da on nije priznato dijete? kako i na koji način isključiti jednakost biološkog djeteta i djeteta izvanbračnog druga? da li je dobro bilo definirati prije smrti da par ne živi u izvanbračnoj zajednici (iako su imali dijete koje su oboje podizali), nego ekonomskoj zajednici i da se na tu zajednicu suglasno ne primjenjuju zakoni obiteljskog prava?

izvanbračni supružnici imaju svako po dvoje djece iz prvog braka i jedno zajedničko. izvanbračni supružnik koji umire stekao je sve prije "stupanja" u izvanbračnu zajednicu i to nije sporno. kako se dijeli imovina nakon smrti supružnika na ostavinskoj raspravi? da li djeca preminulog supružnika iz prvog braka imaju neka posebnija prava na ostavinskoj, jer je imovina stečena prije izvanbračne zajednice stečena uz njihovu pomoć? da li djeca rođena u izvanbračnoje vezi imaju drugačiji status od djece iz prijašnjih brakova? mogu li supružnici negirati postojanje izvanbračne zajednice unatoč činjenici da je rođeno izvanbračno dijete?

pokrenuo sam izvanparnični postupak razvrgnuća civilnom diobom. dobio sam nalog za uplatu 6000 kn za procjenu vještaka o vrijednosti nekjretnine i mogućnosti fizičke podjele. nisam za etažiranje, no moglo bi se etažirati ali onda bi se izgubilo na vrijednosti nekretnine. imao sam gadnu nezgodu i odustao bih trenutno od toga. vps je 2500 kn. što ako tražim razvrgnuće suvlasništva civilno diobom, a sud kaže da se može podijeliti? da li moram onda etažirati? etažirat se može na A i B način. meni paše A, a protustranki B. što tada? tko plaća trošak postupka i vještaka? koliko moram platiti sudske troškove i protustrankinog odvjetnika ako sada odustanem od postupka? hvala

hvala na odgovoru, ali odgovor je ne, ne i ne! "sud ga poziva u svojstvu umješača kako je zatražio tužitelj" stvar je u tome da ga tuženik želi pozvati kao svjedoka, a sud ga zove u svojstvu umješača, kako traži tužitelj! nije li ovo presedan?

tužitelj u parnici poziva umješača. upozoren je od strane suca da umješač mora sam tražiti da bude umješač, tj da mora pristati i imati interes. na raspravi se nije pojavio umješač, niti je tražio da bude umješač, smatra da nema interes. protustranka (tuženi) zahtjeva od suda da bude svjedok. sud ignorira zahtjev tuženog i naređuje da se pozove xy kao umješač (???). da li je ovo standardni postupak koji sudac može učiniti prema zpp, što ako se umješač ne odazove pozivu suda, može li se xy ("umješač") zvati kao svjedok? može li sudac, kakav je, tražiti privođenje umješača? ogs u zagrebu.

hvala na odgovoru. ipak, interesira me da li je na izvanparničnom postupku moguće tražiti: 1. parcelaciju, podredno 2. isplatu, podredno razvrgnuće civilnom diobom? koliko puta mogu upotrijebiti "podredno"?

Riječ je o nekretnini na moru. Vlasnik sam kuće koja je zasebna čestica (prije '68), nasljedstvo. To je 1/1. Oko kuće je okućnica (cca 90m2), a to je druga zk i katastarska čestica na kojoj je nekakav pomoćni objektić od 10m2 za koji piše u ZK da nije priložena uporabna dozvola. Isto građena prije '68. Na toj čestici (okućnici) sam pak suvlasnik sa nekom osobom koja ima 1/4 (neki dalji susjed) i koji maltretira sadnjom kaktusa pod mojim prozorom i sl. Na tu česticu (okućnicu) susjed može doći na 2 načina: 1. preskočivši preko zidića (granica okućnice i javnog puta), a iza kojeg je javni put , 2. preko moje druge čestice koje sam ja vlasnik. Može li se za tu ZK česticu napraviti civilna dioba? Napominjem da suvlasnik čestice nije suvlasnik kuće! Sa istim tim susjedom sam isto tako suvlasnik gradilišta od 600m2. Ja 3/4 a on ima 1/4. Može li se ovdje (zemljište) napraviti civilna dioba? Hvala

imam slična pitanja, a što je dijelom odgovorio matrix: 1. susjed do svoje kuće prelazi preko moje parcele. u zk i katastru nema ništa, nikakvog prava služnosti, no kaže da mu je to vlasnik dozvolio prije 50 godina. nema ništa napismeno, a i da ima, do kada ta dozvola može vrijediti i da li je prenosiva, te ako je, na koga? 2. isto tako, taj isti susjed ima suvlasništvo (sa mnom, a ja sam većinski suvlasnik 2/3) moje okućnice do koje da bi došao mora preći preko mojeg zemljišta. nije suvlasnik kuće, no na čestici postoji pomoćni objekt kojega je suvlasnik u 1/3. postoji li ikako način sudskog uređenja suvlasništva, uređenje korištenja, razvrgnuća suvlasništva i sl.? s obzirom da sudski dogovor nije moguć...

suvlasnik sam kuće sa B, no suvlasnik sam okućnice sa C na kojoj je pomoćni objekt od cca 10m2. Većinski sam vlasnik u oba slučaja: 2/3. Kako suvlasnik okućnice nema pristupa tom dijelu osim ako ide preko mojeg dijela, odnosno od javne površine je čestica ograđena debelim zidom, na koji način napraviti podjelu tog zemljišta? površina je cca 100m, a on ima 33m2. okućnica je, naravno, uz kuću i ispod mojeg prozora C uzgaja kaktuse. C ne može pristupiti nikako do okućnice osim ako ne ide kroz moju zemlju (usred mojeg zemljišta je), a teoretski može sa javne površine od koje je odijeljena zidom. kuća je stara preko 100 godina i na moru je. imam li temelj za parcelaciju? ako da, kako? uredno prolazi kroz moju zemlju do svoje čestice. kuću sam upravo naslijedio pa mi je nejasno temeljem čega on tu prolazi. veli da prolazi već 50 godina. u zk i katastru nema traga o tome. može li postojati nešto što mu dozvoljava da koristi moju zemlju za prelaz? ako da, mogu li išta protiv toga? hvala

naslijedio sam kuću, suvlasništvo, 2/3 na moru. suvlasnik je u 1/3 osoba koja je ujedno i jedini vlasnik male čestice tik kraj moje kuće (zajednička čestica je zgrada veličine 65m2, a njegova čestica je 35m2). sve minijaturno, no zajednička zgrada je na 2 kata pa ima 130m2 i rađena je prije '68. međutim, prije cca 20 godina je jednostavno taj suvlasnik koji je i vlasnik čestice do naše sazidao zgradu veličine njegove čestice (35m2) i naslonio je na našu zgradu, na samu među. istu nije legalizirao, izvedena je bespravno. prešao bih preko toga da želi prodati svoj udio u velikoj čestici, no ne želi i blokira me. da li imam pravo na tužbu ikakvu (smetanje posjeda), zahtjev za uklanjanje njegove kućice i sl.? savjet?