Jump to content

Jethro

Korisnik
  • Broj objava

    445
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je Jethro objavio

  1. da, tako sam i mislio. doći će do parnice. opet, postoji li temelj da se mene ne pusti u stan iako sam vlasnik? naravno, nikakvog ograničenja tipa zabilježba, pravo treće osobe, izvanknjižno vlasništvo i pravo nisu u pitanju. suvlasnica ne želi ni razgovarati o najmu, ja ću plaćati porez na stan kao da je prazan (nadolazeći zakon o porezu na nekretnine), a ona ga koristi i ne želi ništa potpisati.
  2. kupio sam dio stana (1/2) bez posjeda, knjižio se te sam sa sadašnjim suvlasnikom djeljitelj stana papirnato. u biti, u toku kupnje je suvlasnica izbacila stvari od prijašnjeg vlasnika (koji mi je prodao svoj dio stana) i protekao je rok samopomoći. htio bih u stan, no suvlasnik kaže da je u posjedu i da nemam pravo ući u njegov stan. kupio sam dio stana prije nešto manje od godinu dana. za nepravnike nelogično, no za pravnike svakodnevno pitanje upućeno od strane nepravnika: imam li ja uopće pravo na posjed dijela stana iako sam vlasnik stana? naravno, gruntovno knjižen. da li to isključivo ostvarujem tužbom? ne postoji nikakav ograničavajući faktor. koliko znam, ZOV kaže da "imam pravo najviše godinu dana od saznanja smetanja na pravo na zaštitu posjeda". što točno znači pravo na zaštitu posjeda? da li to znači da ako sam ja suvlasnik nečega čega nisam u posjedu 20 godina gubim pravo na zaštitu posjeda?
  3. nema dosjelosti. to što je grad s vama sklopio ugovor, nema nikakve veze. imam sličan slučaj: grad iznajmio nepostojeći prostor čovjeku koji je od mene unajmio drugi i sad grad svojata moj prostor. pogledaj u gruntovnicu tko je vlasnik. ovakvih slučajeva ima i previše. to što godinama nitko nije pitao, nije problem. vjerojatno im je bio teret, vi ste ga održavali, plaćali režije, ali i koristili. ono što možete je da predložite nagodbu o iseljenju. neka vam kompenziraju izlazak iz prostora. naravno, ako ti koji tuže ili koji potražuju imaju pravni temelje\zaključen pravni posao kojim im prostor pripada. tražiti na uvid dokumentaciju temeljem čega potražuju prsotor, pogledati gruntovnicu, posjed u katastru... lako moguće da su u zabludi i da nemaju pravnu osnovu za potraživanje prostora.
  4. suvlasnik sam 50% stana u kojem je u posjedu drugi suvlasnik. ne pušta me unutra, on je u posjedu cijelog stana i suvlasnik je druge polovice. zahtjevam od njega najamninu u iznosu od 30 kn/m2. stan ima 100m2 i to bi bilo oko 1500 kn za mojih 50m2. stan je atraktivan i opremljen i on ne radi, kao studira, nema prihoda. nudi mi x eura za otkup moje polovice, a ja njemu x+1000 eura za otkup njegove polovice te se ne možemo složiti oko toga. predao sam zahtjev za civilnu diobu (koliko to traje?). stan je u novom zagrebu. tvrdi da je to previše i da bi uredu bilo da mi plaća najam u iznosu pričuve (kojih 100 kn). najniže što bi išlo je da mu obračunam prema skali najma porezne uprave, no tamo mi taj podatak ne žele dati, a ne bi bilo baš daleko od već predložene sume. što učiniti? kako naplatiti najam - po kojoj skali? nije problem se suditi i naplatiti jednog dana, jer će kad tad imati lovu, no može li se na sudu buniti da je skupo i sl? koliki je službeni najam stana prema poreznoj upravi u novom zagrebu?
  5. u suvlasništvu sam 50% stana. isti je neetažiran, dakle u idealnom dijelu sam vlasnik sa mladićem kojeg ne poznajem (kupio sam pola stana od njegovog brata). on je u posjedu i ne pušta mene i obitelj u stan, a stan ima 101m2. ok, imam li pravo tražiti najamninu za 50m2? ako da, temeljem kojeg članka zakona o vlasništvu (nisam našao). nadalje, ne bih tražio najamninu ako me pusti unutra, no može li se dogoditi da neće plaćati najamninu i ne pustiti me unutra, mene i moju obitelj? kao, nema novaca, a nema gdje drugdje, navikao je na stan i sl. mogu li tražiti hitnu zaštitu, jer plaćam podstanarstvo? dok se sudom izganja najam, ili se proda civilnom diobom proći će vremena... da li je puno tražiti 3,6 eur/m? (od 50,5m2) ili postoji nekakav cjenik kojim se traži sudom? hvala!
  6. naravno da može, ali nije jasno tko bi to kupio. kakav jest izvanknjižni status? o čemu je riječ? premalo stvari je poznato. može i uknjižavanje, ali je potrebno znati ima li temelj za uknjiženje.
  7. da. to se zove poništenje pravnih radnji. postoji i prekluzivni rok za takvo nešto (mislim da je tri godine od čina). dakle, ako je očito da je roditelj s namjerom da izbjegne svoju materijalnu obvezu prema drugoj strani otuđio nekretninu darovnicom (u zakonu se čak kaže točno kojem nasljednom redu), može se pobijati.
  8. BItno je tko je u posjedu. ako ste obadvojica, sva prava i obveze su popola. ako je samo jedan u posjedu, posjednik snosi troškove posjeda (režije), no isto tako i trošak za korištenje druge polovice. ne moraš prodati ako on nađe kupca, no ako stvar završi na sudu (civilna dioba), jer jedan želi razrješenje imovinskog odnosa isplatom druge strane, a druga strana ne pristaje, mora se prodati. nema prvenstva otkupa. nitko nikog ne mora čekati. ako nema dogovora, ide izvanparnično, civilnom diobom.
  9. tko je konkretno ponudio stan? pretpostavljam b. koji je odnos (rodbinski) a,b,c i d? koliko koji udio ima? cijena stana u konačnici 10% manja? više ćeš dobiti ako kupiš sličan stan za 2 godine. premalena razlika. ja bih kupio ovako: od b bih kupio udio u vlasništvu (vlasnički udio), gruntovno prenio uz požurnicu, a kad ovi ostali srede papire, nakon ostavinske, od njih tj od b. naravno, b ne bih dao površinom adekvatan udio novaca u početku, nego bitno manje, pa neka on ganja papire. kad ih izganja, cijena sumarno može biti tolika koliko je bila početna. samo tako. ako se stvari zakompliciraju (a čest je slučaj!), uvijek ostaje civilna dioba koja će potrajati, ali ćeš čekanje barem naplatiti nižom cijenom ponuđenoj b. ne znaš kakve se stvari dogode na ostavinskoj... been there, done that! nek ovaj koji se odriče ne ode na ostavinsku 2 puta pa mu zakonom pripadne što mu treba pripasti, pravi se tulav, pa se predomisli, pojavi se neko deseti na ostavinskoj na koga se nije računalo i ima oporuku, a joooj! sličnu stvar imao... za odricanje možeš samo kod bilježnika dobiti ovjerenu (ili na sud, no to komplicira stvar) od c i d izjavu pa s tim na ostavinskoj se pojaviti iako nepozvan, no sve je ok ako su ljudi barem malo pošteni, to ide bez problema. trebao bi sa b otići kod jb koji će voditi ostavinsku. bit će da je svježa stvar, tj da je a umro prije manje od 4 mjeseca. pazi kako izjavu sastavljaš, jer je jb ne mora uvažiti. dalje, stvar hipoteke. jel fiducij, klasični teret, što je? pogledaj ugovor o hipoteci (tko je dao kredit, banka ili privatno?), to je jako važno. ako je klasični teret ©, ok je sve, ako je fiducij, komplicira se stvar do besvjesti, jer sljednici nisu punopravni pa se mora ovrha napraviti, no vrlo vjerojatno nije tako. ide to sve bez problema uglavnom. ne želim te strašiti, no čovjek uvijek gleda najgoru stranu kada ulazi u nešto. hehe... ima još: ako ti se stvarno da zezati i skidati cijenu, porazgovaraj sa vjerovnikom (ako je privatno), a ako je banka, pismo namjere uputi. probaj prebiti dug. sve se može. u najgorem neka se odreknu kamata ako ih ima uopće. sve što je ljudsko, nije strano. savjetujem da barem jednim dijelom uđeš u kolač kupnjom pa rovari kako znaš. naravno, to sve ti se isplati ako je suma veća. jedna jako bitna stvar: posjed!!!!! tko je u posjedu? b? onda ok. jesu li a i d suposjednici? specificiraj to ugovorom da ti predaje u posjed suvlasništvo. velim, ako ima barem malo poštenja, sve će biti ok. ja nisam imao sreće pa sam osijedio dok sam izgonjao stvar nadmudrujući se sa prodavačima i njihovim odvjetnicima. zbog toga doktorirao na nasljednom pravu, proučio ZOV, ZOO... ipak, malo si dao prešture informacije. hehe kad već pišem... gdje je nekretnina? imaš pravo i temelj za buniti se za manji porez na prijenos, ali ipak nije odgovor na tvoje pitanje.
  10. A(brat) i B(sestra) su nasljednici iza oca. A i otac su stanovali skupa, B se udala i otišla. Nakon smrti oca, provodi se ostavinska: A je pozvan 2 puta i oglušio se, no B je došla i prema zakonu dodijeljeno joj je pola. Gruntovnica sve provodi i u gruntovnici su postali popola vlasnici nakon smrti oca. Kako nisu u dobrim odnosima, ne razgovaraju (ratuju!), B odlučuje prodati stan meni. Papiri čisti, sve 5, no nije u posjedu, nego je brat u posjedu. Gruntovnica ko suza, bez zabilježbi, ičega... Ja se knjižio, sve prošlo super uz kupoprodajni ugovor i sad pitam: Što ako se dokaže da je postojala tužba koju mi je B krila, a ja nisam znao (rukovodio se načelom povjerenja u ZK)? Što ako iskrsne neka ostavinska gdje se sve bratu ostavilo? Koliki je rok zastare "iskrsavanja" takvih dokumenata? Kako bi se na sudu tretiralo njegovo vanknjižno vlasništvo uz neki dokument i posjed i moje knjižno vlasništvo bez posjeda? Koje je jače?
  11. hvala na odgovoru i tek sada vidim da nisam bio jasan. naime, kuća ima uporabnu i sve papire, a što se tiče problema, to se odnosi na eventualnosti koje bi mogao brat koji je u posjedu napraviti. naime, s njim brat od kojeg sam kupio ne razgovara, a meni je nedostupan. čisto da ne dođe do nekog ugovora od prije smrti roditelja, nekakve izjave svjedoka, ugovor o doživotnom uzdržavanju potpisan i ovjeren, neka parnica koja je u tijeku koja bi mogla osporiti moje suvlasništvo koje na koncu mislim riješiti civilnom diobom.
  12. kupio sam udio (1/2) kuće na moru od čovjeka koji ne živi ovdje. u toj kući živi njegov brat. kuću su naslijedili od oca i to u 1/2 dijela svaki ostavinskom raspravom, ista je važeća i gruntovnica ju je provela. od brata koji ne živi u toj kući sam kupio njegov udio, knjižio se u gruntovnici i sada smo njegov brat i ja suvlasnici svako u 1/2. braća su u žestokoj svađi. koliko mi je rečeno prije kupnje, ne postoji nikakav spor, potpis ili sl. što bi moglo ugroziti moje vlasništvo. brat od kojeg sam kupio 1/2 nije u posjedu. pitanje: da li je moguće da iskrsne neki dokument za koji nisam znao i da se jednostavno moje vlasništvo stavi izvan snage, tj da se izbrišem iz gruntovnice? brat od kojeg sam kupio veli "koliko on zna" ne postoji. drugi brat (onaj u posjedu) nije dostupan. da li može i ako može kada - zastarjeti mogućnost mojeg brisanja iz gruntovnice? ima li pravnu težinu eventualni dokument koji je pravovaljan (sudska odluka i sl), a nije predan u zemljišne knjige ili završio u gruntovnici i nije se moglo znati za njega dok se kupovalo? hvala
  13. dakle, riječ je o posudbi cca 50000 eur i predmet osiguranja je stan vrijednosti 100000 eur. arhaizam: posudba love, unošenje solemniziranog ugovora u teretnicu gruntovnice, zabilježba, plomba i u konačnici dražba ako se ne vrati. kolika je javnobilježnička naknada za ovo? neki savjet? hvala
  14. Upravo tako. Smatra se da je sve ugrađeno dobrim dijelom izamortizirano tijekom godina. Nemate osnovu da tražite da Vam se to vrati. U najboljem slučaju, ako Vam se da, možete sa mužem napraviti kalkulaciju koji je Vaš realan udio i njegovim dobrohoćem isto će Vam priznati i isplatiti na onaj način kako se i dogovorite. Pokušajte se staviti u situaciju da ste umjesto u uređenje (što to podrazumijevate pod "uređenje"? Većina njih u brakorazvodnoj parnici spominju krečenja, lakiranje parketa, kuhanja, pranja rublja i sl.) uplaćivali podstanarski najam i sada tražite od muža da Vam isto vrati. Druga stvar ako je riječ o nekakvoj kupnji, otkupu i sl. Tu imate pravo tražiti polovicu bez obzira na koga glasilo (ot)kupljeno, osim ako se ne dokaže da je ono što je kupljeno na njegovo ime kupljeno od osobne imovine. Pokušajte dogovoriti sa mužem da nakon što odete on preuzme plaćanje kredita, a ovisno o njegovo namjeni - potrebama kuće za podizanje tog kredita i muževim mogućnostima otplate. Sretno!
  15. malo sam nejasno napisao: došao je poziv za podići na poštu, no znalo se o čemu se radi. stariji je svoje podigao na pošti, uredno potpisao, bratov poziv poderao i mlađi se nikada nije javio na poziv, podigao nije nitko za njega poziv... bilježnik je napravio diobu prema zakonu o nasljeđivanju, bez oporuke, izjave, bilo čega... nije bilo izjave ničije osim starijeg brata da se prihvaća polovice.
  16. suvlasnik na nekretnini, 1/2, kao i ja - 1/2. mirnim putem pokušavam isplatiti drugu stranu i neće. za iste novce koje nudim, isto toliko i tražim za svoj dio. ni to neće. očito će morati na dražbu pa kud puklo. kako spriječiti drugu stranu da uzme kredit od prijatelja koji će staviti hipoteku na taj drugi njegov dio? može li se nekakva plomba ili zabilježba staviti u gruntovnicu? ako da, u kojoj formi? ako ne, tek onda ništa od dražbe. i da li je točno da ako samo jedan od suvlasnika traži razvrgnuće, stvar može ići na dražbu? ako ne, kako može čovjek raskinuti suvlasništvo gdje je većinom on vlasnik, a ostali koče sa svojim minimalnim dijelovima, neće prodati nego ucijenjuju...
  17. Pozdrav, u obitelji mi je sljedeća situacija: majka stanuje sa mlađim sinom u kući koji nakon smrti majke seli nekoliko kuća dalje. drugi sin, stariji, je na drugoj adresi, no povremeno dođe u kuću gdje su živjeli njegov brat i majka. mlađi sin ju je uzdržavao, oporuka gdje mlađi dobiva sve postoji, potpisana, i ovjerena, čak je i doživotno uzdržavanje u igri. jednog dana stariji sin prilikom periodičnog obilaska vidi poziv za ostavinsku raspravu naslovljenu na sebe, drugu na brata. svoju uzme, drugu uništi. nakon nekoliko dana ponovo dođe poziv mlađem sinu. i nju nađe stariji sin i baci je. ostavinska se održi samo sa starijim bratom kome po zakonu pripadne polovica, a mlađem, budući da se nije odazvao, isto polovica iako ima pravo na sve. drugi, mlađi, pojma nema ni o čemu. jadnik čeka ostavinsku jer mu je netko rekao da će biti za nekoliko mjeseci. rješenje je pravomoćno, gruntovno već knjiženi obojica. stariji je naslijedio polovicu kuće koju želi prodati nekoj obitelji. što ako stariji proda polovicu, kupci se knjiže kao suvlasnici i naknadno iskrsne doživotno uzdržavanje, oporuka ili nešto slično gdje se sve ostavilo mlađem sinu koji iz neznanja\obmane nije došao na ostavinu kojom bi mu pripala cijela kuća umjesto polovice? gruntovno su knjiženi tek prije nekoliko dana, majka je umrla prije cca pola godine i možemo reći da je stvar svježa. postoje li rokovi u kojima može reagirati mlađi sin u ovakvom predmetu? što ako se knjiže novi kupci prije? isti bi napisali predbilježbu...
  18. savjet: dobro raspoložen pozovi ženu na piće i traži da ti vrati novac. vjerojatno će ti obećati za godinu, dvije... onda reci, nema problema, samo da to stavimo na papir. kada stavite na papir, to olakšava situaciju. jedino što možeš je tužiti je nakon isteka ugovora koji navedete na tom papiru i parničiti se sa njom .vrlo vjerojatno će izgubiti i onda ti ostaje ovrha duga sa zakonskim kamatama i sl. naravno, ako ima od čega. ostalo je sve li-la.
  19. Umrli oba roditelja. Niti jedan brat (roditelji imali dva sina) nije bio u stanu niti prijavljen niti išta. Rješenjem o ostavini svaki je dobio po pola stana. Stan je fizički nedjeljiv. Pitanja: tko ima pravo stanovati u stanu od dvojice braće? Da li onaj koji prije uđe, prijavi posjed, bilo šta? Jedan se prijeti da će prodati stan iz prkosa bratu, a nekoj trećoj osobi. Kakva su prava treće osobe nakon kupnje dijela vlasništva jednog brata (polovice)? Treća osoba bi odmah napravila klasične stvari: osobnu, prijavila se na mupu, na katastru, što onda sa prvim bratom? Dogovor između braće nemoguć. Ako jedan je u posjedu, kakva su prava drugog brata? Tko ima pravo na sebe staviti struju i plin, komunalije, pričuvu? Mora li pustiti unutra drugog brata ako je u posjedu jedan brat? Hvala
  20. Jethro

    Apsurd

    žena sa djetetom, samohrana majka, podstanar, prijavljena kao podstanar, plaća 200 eur stanarine. sa ušteđevinom kupila stan sa zaštićenim podstanarom. prodavač joj je rekao da je unutra zaštićeni podstanar koji sudskom odlukom plaća već 30 godina najamninu u vrijednosti 20 eur i sve je bilo pošteno s te strane. stan je na ženi s djetetom, gruntovno sve kristalno čisto, bez hipoteka i sl., no nije useljiv kad je unutra zaštićeni podstanar i ne želi ga bacati van da je policija prijavljuje i sl., nego sudom. budući da je riječ o pravno zaštićenom podstanaru, nije to samo tako "izbaciti ga sa snagatorima van". dakle, sve pošteno želi. podstanar je imao stanarsko pravo od 1989, nije otkupio stan, ostao je kao podstanar. kako se čini, bit će pozvana žena (kao što je i prijašnji vlasnik koji je kupio pak od drugog vlasnika) sudski da sklopi ugovor sa podstanarom uz mizernu cijenu (do sada je bila cca 20 eur). kakva je sudska praksa u ovakvim slučajevima? stanar se nalazi u vlasnikovom stanu koji nema apsolutno ništa na sebi i nema nikakvu nekretninu osim tog stana za koji je bila oslobođena poreza jer joj je prva nekretnina, nema auto, samohrani roditelj je. i ima samo taj stan u kojem je podstanar koji joj plaća 20 eur, a pričuvu plaća žena i ona je veća nego 20 eur. dakle, vlasnica stana, koja je samo korak od socijalnog slučaja, plaća podstanaru da stanuje u njenom stanu. ima li ikakve šanse na sudu žena da dobije svoj stan i pravo da stanuje u njemu, a zaštićeni podstanar dobije nalog za iseljenje i sl? naravno, sud uvijek može reći da radi socijalni slučaj rješavajući jedan socijalni slučaj, ali ovo je apsurd!!!!
  21. korisnik sam (vlasnik) male šupe u kolnom haustoru od kojih 2 m još od početka sedamdesetih i imam je u rješenju stana. posudio sam susjedu da u nju odloži boje, jer se bavio farbanjem. isti je napustio hrvatsku krajem devedesetih, no meni stiže nalog od grada da im predam ključeve od poslovnog prostora veličine 10m2. čovjek je prijavio obrt na toj adresi, prezentirao ga veličinom 10m da bi dobio dozvolu, ne znam ni sam šta, no sad grad to svojata i kažu da ga imaju u popisu svojih poslovnih prostora od 1986. ispred ulaza u šupu se nalazi prostor od kojih 2m2 u haustoru. jel to od grada zagreba ta 2 m2? ako je, imam pravo služnosti na putu do svoje šupe... ništa nije etažirano i u zemljišnim knjigama nigdje nema prostora od njihovih 10m2. i ta šupa je sklepana, mala pa je nigdje ni nema... da im zidam poslovni prostor? da li je njihovih ta 2m2 prije ulaza u moju šupu? taj "poslovni prostor" nema minimalne tehničke uvjete, ni struju, vodu, ni upola kvadrata, ništa... vele da nije zabuna i da ga moraju predati RH. što mi je raditi?
  22. hvala na uputi. ipak, imao bih još nešto za (pri)upitati: tužbom tražiti... koga tužim i na kojem sudu, tj na koga adresirati tužbu? plaća li se sudska pristojba? smijem li sam tražiti, onako - doći i tražiti povijesni ispis za nekretninu i kopiju darovnog ugovora? thx
  23. molim savjet/odgovor: osoba a je dužna novac i usmeno je upozorena da će biti tužena ako ga ne vrati. 6 mjeseci prije tužbe osoba a poklanja svojem sinu nekretninu. gubi sud nakon tri godine parničenja, no sad je ta nekretnina već na drugom imenu tri godine. dobivena je parnica kojom je ona dužna 15000 eur. sada se ne mogu knjižiti. postoji li šansa poništavanja ugovora o darovanju, tj ugovora kojim je ona maknula nekretninu sa svojeg imena - poklonila sovjem sinu i onemogućila uknjižbu mojeg tereta, tj novca kojeg je izgubila parnicom? ista nekretnina nije bila spominjana u parnici, no jedina je vrijednost kojom bi se koliko-toliko mogao naplatiti. hvala
  24. osoba je pri kraju svojeg životnog vijeka. dobila je neke sudeske procese i sad bi trebala dalje ganjati, no nema snage. ima preko 85 godina. ona bi to ustupila djeci. može li to? kojim aktom? ako da punomoć, ista prestaje vrijediti odmah nakon smrti. što učiniti da trajno dobijem kao sin predmet da ga vodim na sudu, tj da zastupam njena prava? hvala
  25. žena kupila stan sredinom 2008. nije platila porez, uredno se knjižila u gruntovnicu. ne znam kako, ali ima vlasnički list (da li je plaćen porez uvjet za knjiženje?). nikada nije dobila neku obavijest da nije platila porez, ni išta... isti bi prodala meni. zastara nastupa krajem ove godine. eh, ako ja to kupim i platim porez na promet nekretnina, što biva s njom? dobit će uplatnicu doma, ona neće imati kune (dužna je pa prodaje stan) i neće platiti porez, no ja ću već platiti porez, isplatiti stan i predati na gruntovnicu. koja mni opasnot prijeti, a koja njoj? netko informiran? hvala eh, ona mora u biti u posjedu stana tri godine, jer onda plaća porez na dobit. jel jo jse 3 godine računa otkako je u gruntovnici, ili...?
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija