Jethro

imam još gori slučaj. zaboravi. ako ne plati 2 mjeseca, šalješ opomenu uz mogućnost otkaza, 15 dana mu daš rok i onda to vrijedi. sve ostalo sud neće razmotriti. ponvaljam zaboravi. meni kasne do 59 dana. taman kada nešto napravim, šalju novce. ima drugih metoda...

nije mi u interesu dobiti 150 kn, nego izbaciti ga jer ne plaća!

zaštićeni najmoprimac (temeljem sudske odluke koja je zamijenila ugovor o najmu) prestao je plaćati najam od 150 kn zaštićene najamnine mjesečno za stan u centru zg. zakon kaže da mu mogu dati otkaz zbog neplaćanja isključivo pisanim putem uz prethodnu opomenu. isti odbija primiti ikakvo pismo. što raditi?

Nekretnina se legalizira i nakon toga prodaje na dražbi novom vlasniku putem razvrgnuća suvlasništva. Da li stari vlasnici ili pak novi vlasnik je u obvezi platiti kaznu/komunalnu naknadu koja je došla nakon prodaje nekretnine, a vezana je uz legalizaciju koju je napravio bivši suvlasnik? Obveza glasi na jednog od bivših suvlasnika. Ako je obvezan bivši suvlasnik to platiti, može li tražiti od drugih suvlasnika da participiraju u naknadi?

A je suvlasnik obiteljske neetažirane kuće od 2001 u 1/4 B je isto suvlasnik obiteljske neetažirane kuće od 2001 u 1/4 C je roditelj od A i B i suvlasnik je 1/2 prije 8 godina, osoba A bez pitanja i suglasnosti uređuje, ruši i dotjeruje kat obiteljske neetažirane kuće. do tada nije niti znala gdje se kuća nalazi. B i pokojni C i D (suprug od C) su radili kuću. sve se svelo na uređenje interijera od strane osobe A, dakle ,nikakvi neophodni radovi. kuća je nelegalna, no ima građevinsku dozvolu (pravljena je dijelimice mimo građevinske još '80ih i zato je ilegalna). C umire prije 3 godine i A se odriče u korist B svega naslijeđenog pa je B sada vlasnik 3/4 a A i dalje 1/4. kuću legalizira B 2015. godine, a A participira u 1/4 iznosa. B respektirajući nekad uloženo u 1/4 pokušava ponuditi na otkup osobi A svoje 3/4 za 80 jedinica (realna vrijednost cijelog objekta je 160 jedinica), ili traži da njemu proda svoju 1/4 za 30. A traži za svoju 1/4 oko 65 jedinica. obzirom da se ne mogu dogovoriti oko procjene svojih udjela u nekretnini, A inzistira da se odijeli, tj etažira njen dio kuće koji je totalno za sebe funkcionalan, no onda prolazi kroz ostatak kuće koju B ne može koristiti te bi dobar dio kuće bio "zajednički prostor" - hodnik, koji je 1/5 kuće. dakle, A bi bio etažiran, ali na štetu B te je B PROTIV etažiranja. predmet je predan izvanparničnom odjelu na razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom. PITANJE: u kojem smislu i temeljem čega A može uspjeti? da li može tražiti etažiranje silom zakona (za koje B NIJE)? može li A tražiti povrat dijela uloženog u adaptaciju obiteljske kuće na koju je nitko nije silio? ili npr promjenu suvlasničkih omjera u ZK iako se odrekla? ima li osnove za nešto tipa stjecanje bez osnova... ima li zakonsko uporište za terećenje i po kojoj osnovi? našao sam i ovo: "Nema zakonske osnove za povrat ulaganja učinjenih prilikom adaptacije kuće kad su ta ulaganja izvršena dobrovoljno i besplatno, pri čemu se nije očekivala niti zahtijevala naknada." (VSRH, Rev -580/2007-2 od 29. kolovoza 2007.).

čekaček... kuća legalizirana i to je ok. cijelu parcelu uknjižio na sebe?? pomoću svjedoka??? ostavinska nije provedena u zk? sori, ništa od ovoga ti ne drži vodu. očito nije prikazano rješenje o nasljeđivanju. nego, jesi li siguran da je to sva baš tako kako si napisao?

thx. jasno i konstruktivno!

hvala na odgovoru. mene ipak interesira da li se može dogoditi da kupim stan od A putem ovrhe (određen stečajni upravitelj, zakazana prodaja i sve prije par godina), prije nekoliko mjeseci B diže tužbu protiv A (A daje prigovor) - da jednostavno se ja knjižim, no B dobije sud nakon toga i da me odlukom suda da je nedopuštena ovrha sud jednostavno - izbriše vlasništvo? samo radi info: A je pravni sljednik od B i frendovi su si.

tuženik: porezna uprava radi nerealne procjene kupljene nekretnine i razreza poreza. upravni sud u zg, na raspravi sudac na zahtjev tužitelja određuje vještaka imenom i prezimenom koji će procijeniti nekretninu, te tužitelju nalaže da plati 1500 kn kotizacije. isto plaćeno i poslana potvrda. što sada? da li je sudski vještak izviješten o tome što treba, ili moram ja sad nešto? to sam pitao suca, da nazovem ili kontaktiram vještaka, on je rekao da ne moram da se ne shvati kao utjecaj na vještaka. što sad?

2013. nekretnina firme A, stečaj, određuje se prodaja nekretnine i cijele imovine, stečajni upravitelj određen, sve zapisano u zk, 2015. zabilježuje se spor oko prava vlasništva (B tužitelj a A tuženik) 2016. temeljem odluke stečaja i namirenja dužnika određuje se datum dražbe, u 2016. Ako kupim od A, upisujem se u ZK, no da li se onda vodi i dalje postupak protiv A radi utvrđivanja vlasničkog prava, tj protiv mene? eh sad... da je vlasnik A, da nema nikakve ovrhe, i da se protiv njega odluči B na spor pa da ja to kupim, jasno mi je da sam kupio nekretninu pod sporom i da može biti svašta. ali određena je ovrha, stečajni upravitelj, prodaja zakazana i onda je B da bi odvratio kupca pokrenuo spor. ako kupim nekretninu, ostaje li zabilježba spora obzirom da je dražbom prodana nekretnina, nakon odluke i imenovanja stečajnog upravitelja?

do suda će sigurno doći pa me interesira: postoji li mogućnost plombiranja/zabilježbe razvrgnuća suvlasništva predajom prijedloga za civilnu diobu na izvanparnični odjel. da li zk prihvaća prijedloge kao plombu, ili samo tužbe. to pitam zbog malverzacija eventualnih, tj da blokira razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom.

podrum zasebno (prilagođen za stanovanje), suteren, 1 kat i potkrovlje (4 x 50m2) s tim da je podrum najveći, 50 m2 a kroz 3 male etaže ide veliki hodnik koji ih povezuje iznutra pa ispada da su stanovi manji od podruma za taj hodnik koji ne postoji u podrumu. dakle, gornji stanovi su cca 38m2 - manji zbog "zajedničkog" hodnika. sori na nejasnoći. ja ne dozvoljavam etažiranje, no stvar je u tome da on silom hoće etažirati pa je i "unajmio" sudskog vještaka da napiše da se može etažirati u izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasništva geometrijskom diobom, dakle silom zakona. etažiranjem bi njegov podstanar na putu do svojeg stana na vrhu meni prolazio usred mojeg dvoetažnog stana (dakle između suterena i kata) i rekao bi da ne mogu koristiti to kao jedan stan, nego da ga moram podijeliti na dva stana, a put do "njegovog stana na tavanu" je zajednički hodnik. ponudio sam mu otkup svoje 3/4 za 80 jedinica, a on za svoju 1/4 traži 70. toliko o podjeli. dakle, ja ne pristajem na etažiranje, no da li sud uz potvrdu "unajmljenog" vještaka (koji doslovce piše što on želi i na to stavlja svoj pečat, vještak pred penzijom) može silom provesti etažiranje u postupku razvrgnuća suvlasništva? ima podstanara u stanu na vrhu koji je zatvorio vratima... rentati se ne može zbog specifičnosti gradnje, sve je akustično, čuje se govor između dva kata, gradnja je jako loša, bili podstanari tjedan dana pa otišli. kuća je obiteljska, dakle, tu može samo obitelj živjeti koja će trpiti akustiku. namjera mi je živjeti sam u toj kući uz otkup, ali realan ili niži, nikako ne po njegovim apetitima. ili je prodati, ali kao cijeli objekt. ako treba na dražbu, ja ću kupiti. služnosti bi trebalo biti ako sud to etažira (silom zakona?). nikako se ne slaže da uzme podrum (prepravljen u stan), jer mu je, eto, ljepše na vrhu zbog pogleda, a i pvc prozore je metnuo prije 10 godina (prije 10 godina došao u posjed). sad još i tvrdi da je on povećao tavan za 30m2 ulaganjem prije 10 godina bez ičije suglasnosti, projekta, zelenog svjetla... a to što sam ja ulagao 30 godina prije i upravo taj tavan napravio, nikom ništa. trebao je dobiti još 1/4 kuće nasljedstvom prošle godine i tada bi bili 1/2 : 1/2, no odrekao se u moje ime (jer sam se ja odrekao nečeg drugog u njegovu korist), te sam ja sad 3/4 : on 1/4. dakle, može li se silom zakona nešto etažirati ako suvlasnik (većinski, 3/4, ja) se ne slažem s tim? tj može li sud donijeti odluku da ne mogu koristiti dvoetažni stan, nego ga moram etažirati i koristiti kao dva stana, a to sve kako bi se mogla etažirati najgornja jedinica?

riječ je o obiteljskoj kući koja ima 4 kata mala (svaki po 50m2). u jedan kat - podrum, se ulazi okolo, a tri kata su povezana jednim stubištem koje je površinom dosta veliko, 10m2 za svaki kat (dakle 30m za 3 stana). brat je "uzeo" sebi najgornji kat i lijepo prolazi kroz stubište do sebe gore pa ja ne mogu koristiti 2 kata kao jedan stan (kroz koji mi on prolazi kad ide na najgornji), nego kao 2 stana i ispada da je stubište, eto, zajedničko. on bi to etažirao i iznajmljivao pa bih ja de facto u toj obiteljskoj kući stalno susretao strance kada bih išao iz dnevnog boravka u spavaću sobu. ja sam vlasnik 3/4, a on 1/4. da li on može tražiti geometrijsku diobu obzirom da doista postoje 4 wc-a, da moj dvoetažni stan učini prolaznim i tako dobiva pravo služnosti? odnosno da mi kaže sud da ne mogu koristiti dvoetažni stan, nego da ga moram odijeliti postojeći dvoetažni stan na dva zasebna i dodijeliti pravo služnosti hodnika? kuća ima 1 ulaz, ali on je sebi stavio kineska vrata na tavan i veli da ima sve zasebno. to što mi prolazi kroz hodnik, kaže da ima pravo služnosti, zaseban wc i zaseban ulaz. da li mogu spriječiti fizičku podjelu/etažiranje? ako da, kako? mogu li reći da se etažiranjem gubi na vrijednosti, da je nemoguće prodati takav frankenštajn (što i jest!) te da je ulaz u kuću zajednički? on tvrdi da je ulaz u kuću zajednički kao u višestambeni objekt i da se taj ulaz ne računa, nego onaj njegov na katu/vrhu. kad bi htio, mogao bi uzeti najdonji dio, podrum, koji se koristi kao stan, no ne želi, jer je ovaj već uredio. što bi onda bilo sa okućnicom koje je samo jedan mali dio betoniran? hvala

da, tako sam nešto i očekivao, iako je nejasno zašto bi malim postotkom preinačenje u igri bilo, ako postoje apsolutno svi dokazi koje nitko ne osporava, koje potvrđuju i svjedoci (npr. sud rješenjem tvrdi da je nešto od osobe a. ja tvrdim da je od b, podnosim kupoprodajni ugovor od a i b kojim je a isplaćen i to potvrđuje ugovor, i svjedoci tvrde da je od b, očekivano osoba a kaže da nije njeno nego od b, a nasljednik od b (tuženik) tvrdi da je to od a). sud kaže da je neupitno vlasništvo od b, ali da ne postoji dokaz da je a dao novac b (!!!!) pa je to ipak onda od a (iako je neupitno vlasništvo od b!!!) nadalje, interesira me što je sa sudskim troškovima... da li oni u slučaju da se vrati od strane županijskog suda obračunavaju od presude prve prvostupanjske, ili sve ide od 0 pa i troškovi postupka. da li postoji mogućnost uređenje tužbe, ima li nekih specifičnosti/različitosti za razliku od prvog podnošenja tužbe? hvala sudac je kriv za ovakvu "odluku" pa ne vidim zašto bi jedna od strana snosila troškove ovakvog "suđenja"

obzirom da nisam zadovoljan prvostupanjskim rješenjem koje odvjetnik elaborira uz žalbi (čak i meni kao laiku je jasno), upućena je žalba na županijski sud. riječ je o grubim pogreškama parničkng postupka povrijeđeno materijalno pravo neutvrđene činjenice zatraženo je da se usvoji zahtjev moje tužbe temeljem dokazanog i ukazanog, a podredno da se vrati predmet drugom sucu pojedincu. da ne elaboriram sada, interesira me koliki je omjer uvažavanja rješenja prvostupanjskog rješenja od drugostupanjskih tijela. znam da je nemoguće odgovoriti na tako nešto, no čisto me interesira da li stvar ide protokolarno; tipa - prvostupanjsko rješenje je takvo, to je to, čita li to itko, ili...? da li je II.stup. skloniji opravdati prvostupanjsko rješenje, nego ga realno sagledati?

Naslijedio sam dvije nekretnine 1/1 prije dvije godine. Ostavitelj (majka) ih je kupila prije cca 20 godina. Prodao bi ih ove godine (manje od tri godine). Da li sam kao prodavatelj porezni obveznik? Što trebam donijeti od dokumentacije ukoliko trebam prijaviti porez? Novi vlasnik/kupac treba doinijeti neki dokument kao dokaz o mojem stjecanju nekretnine. Da li mu je dovoljno moje rješenje o nasljeđivanju? Dakle, prodaja nekretnine kojoj sam vlasnik manje od 3 godine... Isto tako, naslijedio sam i udio u još dva stana za koje suvlasnik traži razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom, tj. prodajom na javnoj dražbi. Kada bi se prodali, to bi bilo 4 nekretnine prodane unutar pet godina. Da li bih tu trebao platiti porez kao obrtnik u širem smislu? Dakle, prodaja 4 nekretnine unutar 5 godina...

ja bih da se dogovorimo za 3 godine, a to drugoj strain ne odgovara pa mi se odugovlači. eto. nemam novaca u ovom trenutku. računam na sporost drugostupanjskog postupka.

općinski sud u zagrebu, izvanparnični postupak civilne diobe - osporavam suvlasnički omjer te zahtjevam od suca da uputi (nas) stranke na parnicu. tako I biva. dobio sam izvanparnično rješenje na koje sam imao pravo žalbe 30 dana I žalio sam se. dakle, žalba je otišla na županijski sud. još nije došlo rješenje. dakle, izvanparnični postupak je u tijeku. koliko traje izvanparnični drugostupanjski sud? odokativno... nedugo zatim, meni dolazi doma tužba predlagatelja. dakle, parnica na vidiku. a izvanparnični postupak još nije gotov, jer nije drugostupanjsko rješenje izvanparničnog postupka stiglo. da li tražiti od suda da odbije ili odbaci tužbu predlagatelja? kako tražiti da se sačeka sa drugostupanjski rješenjem izvanparničnog postupka (kako formulirati rečenicu)? hvala.

Imao sam plaću u prosjeku RH od početka rada. Dolazi postepeno do lateralizacije, tj. oduzimanja desne strane tijela, I kako mi se čini, obzirom na karakter mojeg sadašnjeg posla, vrlo vjerojatno je moguća invalidska mirovina. VSS sam, otac jednog djeteta I koliku mirovinu mogu očekivati? Sad je stvar kategorizacije, HZMO, liječnika I komisije, znam, no čisto me interesiraju informativno stvari. Nisam invalid rada. Naglašavam da sam svih ovih godina imao prosječnu plaću u RH, iz ZG sam. Koji su sve parametri bitni u određivanju invalidske mirovine? Zahvalan!

sad mi je dosta jasnije, hvala. ipak, imam samo još nejasnu jednu stvar: ako sam ja vlasnik brojila, oni ne plaćaju potrošeno, ja ne plaćam elektri, Elektra me isključi, da li ja smetam posjed? oni mogu enormne račune nabijati a ja ne moram imati toliko novaca dai h uzdržavam...

hvala na odgovoru, ali nejasno je: "Sasvim izvjesno da bi vaš postupak razvrgnuća bio prekinut i stranke upućene u parnicu. " za razvrgnuće ne moram biti u posjedu te zašto bi se zbog ometanja posjeda prekinuo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice? nadalje, ako se prekidom struje smatra ometanje posjeda, znači li to da meni hep ako ugasi struju ometa posjed? što ako ja nemam novaca za plaćanje njegovih računa? ako ne radi šteker jedan u zgradi koja je neetažirana, da li me može suvlasnik tužiti za ometanje posjeda, jer je suvlasnik u idealnom dijelu, a ja sam, eto, prouzročio nesmotrenošću nefunkcionalnost tog štekera?

Suvlasnici smo bratić I ja objekta: ja 4/5 a on 1/5. Riječ je o obiteljskoj neetažiranoj kući. Okupirao je (cca) 1/5, zagradio se, instalirao vrata usred kuće I to iznajmljuje studentu na udaraljkama (glazbena škola). Stvar je u tome da ne plaća struju niti vodu. U biti, plaća, ali po vlastitoj procjeni. Kaže da ima uru I da njegova ura toliko pokazuje. Stvarno ima uru, no ura ne pokazuje točno (daje nam za stan od 60m2 50 kn/mj, vodu 20 I sl.). Naravno, ima klimu ja ne. Struja je na meni I ja plaćam račune koji dolaze na mene. Mogu li ja iskopčati mu struju, jer je očito krade I ne slaže se da se njegovo brojilo atestira? Dakle, u dijelu kuće neetažirane biih iskopčao struju. Da li je to ometanje posjeda? Ako je, onda bih ja znači trebao njemu placate struju I tužiti se s njim cijelo vrijeme. U kući živim I ja sa obitelji, a računi su oko 450 kn (grijanje na plin, ja sam isto u 60 m2, ostalo je prazno I koristi se kao ostava, ne grije se). Nadalje, tražim razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom, no on govori kako je proširio kuću prije 7 godina I sl. te da je njegovih trećina. Neistina. Radove je radio, no mijenjao je pločice, parkete, pvc prozore I sl. Bez ikakve dozvole, suglasnosti, potrebe I projekta. Do sada nije potraživao ništa za ulaganje. Da li ima temeljem ičega navedenog se sporiti i tražiti ispravak stanja u zk? Traži I etažiranje, no mislim da nije moguće, jer prolazimo kroz ista vrata, prolazi mi kroz stan da dođe do svojeg prostora. Kako spriječiti da krade struju I ima li osnova za tužbu temeljem ulaganja?

thx. što će policija konkretno učiniti ako čovjek zove policiju I kaže im da susjed glasno sluša muziku, a nitko drugi to ne čuje? riječ je o privatnoj kući.

da, isti je objekt. no znači li to da u višestambenom objektu samo jedan susjed (npr ispod ili iznad) može biti ometen muzikom I tvrdi kako se čuje izvana? tko to I na koji način utvrđuje na licu mjesta?

imam specifično pitanje. možda je negdje I bio odgovor, no to bi me čudilo. obiteljska kuća: može li djed zvati policiju jer mu unuk ne da spavati? djed stanuje na katu iznad unuka I unuk malo glasnije pustio muziku. neetažirana je kuća. slično pitanje: u kući sam suvlasnik sa A. A je iznajmio dio koji je koristio nekim ljudima. kuća neetažirana, dakle nije višestambeni objekt. ti ljudi iz te kuće zovu policiju da glasno kat ispod puštam muziku. ide li to? hvala kada se nešto karakterizira kao ometanje JRiM? da je kuća višestambena, da li bi to bilo ometanje?