notarica

Može.

Stranci jedino ne mogu nasljediti neke nekretnine koje su pod posebnim režimom (npr. šume, poljoprivredna zemljiša...). Ali za to ima pravo na naknadu kao za izvlaštenje.

Pahuljice, mislim da svatko ima pravo izraziti svoje mišljenje, bez obzira na razinu svog osobnog iskustva.

Npr. ni ja ni nitko moj bližnji na sreću nisu stradali u prometnoj nesreći. Zar me nedostatak takvog osobnog iskustva sprečava da izrazim svoj sud protiv pijanih brzih vozača ili preblagih zakona?

U_nedoumici je izrekla svoje mišljenje, nije nikog uvrijedila. Zato nemojte ni vi sad temu spuštati na osobnu razinu.

A Marija vam vidim svima jako nedostaje, stalno je spominjete... kad poludi od štucanja možda se i vrati.

Molim da se sad vratite na diskusiju o postavljenom pitanju.

Lijepi ozdrav!

Ako su joj roditelji umrli, tada nasljeđuju:

1. sestra 1 -1/5

2. sestra 2 -1/5

3. brat - 1/5

4. po pokojnoj sestri 3- njena djeca na jednake dijelove samo njenu 1/5

5. po pokojnoj sestri 4 - njena djeca na jednake dijelove njenu 1/5

Ako je ranije i postojala kakva oporuka, činjenica da je nakomn oporuke napravljen ugovor drugačijeg sadržaja u pogledu neke imovine, to predstavlja opoziv oporuke. Vrijedi vam ugovor i one odredbe oporuke koje nemaju veze ugovorom.

Postojanje još jednog takvog ugovora ne možete provjeriti nekim službenim putem, (osim možda ispijanjem kava ili gemišta po susjedstvu ), ali specifično je za te ugovore da se zabilježuju ili upisuju u gruntovnici.

Pa preporučam da napravite zk prijedlog za upis zabilježbe postojanja ugovora (za doživotno uzdržavanja) ili prijedlog za prijenos vlasništva na vas(kod dosmrtnog uzdržavanja).

Upisi u gruntovnicu vam svakako pružaju dobru pravnu zaštitu.

Imate opciju da pobijate ugovor u parnici dokazujući da baka nije bila npr. prisebna i sposobna za rasuđivanje (poslovno nesposobna), da je baka ugovor napravila pod utjecajem sile, prijetnje, prijevare, zablude...

Već smo puno pisali zbog čega se sve ugovor može pobijati.

Nađite za to odvjetnika koji će proučiti sve okolnosti, pa vas usmjeriti dalje.

Super, dečki!

Hvala Kroničnom i Sizifu, slažem se sa svim.

Bila sam malo u žurbi pa sam počela općenito o toj problematici. Vi ste to izvrsno nadogradili: sistematično, jasno i argumentirano.

To ja zovem timski rad!

Kronični, i mene bi zanimalo kakva je sudska praksa, dosad mi ništa još takvo nije došlo pod ruke.

Katica, izvanbračna zajednica znači životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca.

Sve dok ste još (formalno) u braku ne mogu početi teći rokovi (minimalno 3 god zajeničkog života) potrebni za stjecanje statusa izvanbračne zajednice.

Mislite li da neisplaćeni dio tekuće mjesečne mirovine, ili na pravo na obeštećenje tzv. Umirovljenički dug?

Nasljeđuje se i jedno i drugo, s time da Umirovljenički dug imaju pravo nasljediti samo suprug i potomci, dakle I. nasljedni red.

Ima jedan još bolji članak: čl. 124 st. 4

Ako su dvije ili više osoba izgubile život u istom događaju, smatrat će se da ni jedna od njih nije bila živa u trenutku otvaranja nasljedstva druge, ako se ne dokaže suprotno.

Uz to, pitanje Filipa se odnosilo i na to da li zakonski nasljednici umrlog oporučnog nasljednika imaju pravo na imovinu koja bi umrlom oporučnom nasljeniku pripala po oporuci da je ostao živ.

Odgovor je: nemaju pravo.

Naime, načelo reprezentacije se primjenjuje samo kod zakonskog nasljeđivanja, ali ne i oporučnog. To znači da u tom smislu oporuka "propada", te se ide na zakonsko nasljeđivanje.

Naravno, pod uvjetom da u oporuci nije određen zamjenik oporučnog nasljednika.

Imate osnova za podizanje brisovne tužbe.

Tužba vam nije zastarjela, budući da je kupac bi nepošten (znao da je upis njegovog prodavatelja nevaljan).

Da je kupac bio pošten (nije znao ni morao znati da prodavatelj nije vlasnik u cijelosti), tada bi vi brisovnu tužbu mogli podnijeti u roku od maksimalno 3 godine.

Nakon 3 godine pošteni kupac uživa zaštitu s osnove načela istinitosti i potpunosti zemljišnih knjiga.

Naravno, uz to bi se mogla tražiti i naknada štete, a možda i utvrđivati kaznena odgovornost prodavatelja i kupca.

Nije moguće darovati gornji kat kuće, ako taj kat nije etažiran i nema svoj vlastiti broj uloška u gruntovnici.

Ako nije etažirano, mogće je da vam roditelji daruju neki suvlasnički dio, npr. 1/2. Kasnije na tom suvlasničkom dijelu možete osnovati cijelo vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine (etažiranjem, upisima u gruntovnici...)

Ako ste surfali malo onda znate da darovanje može biti "pobijano" zbog povrede nužnog dijela nužnih nasljednika.

Ako oni nakon smrti roditelja dobiju iz ostale imovine vrijednost istu ili veću od nužnog dijela, tada ste sigurni.

Meni je pala na pamet ideja da npr. majka i kći sklope ugovor o doživotnom uzdržavanju: majka ostavlja kćeri auto nakon svoje smrti, a kćer do smrti mora voditi brigu o majci npr. tako da je vozi tim vozilom (liječniku, u kupovinu..), da umjesto majke održava to vozilo (servis, tehnički, registracija...).

Naravno mogu se ubaciti i ostali standardni oblici uzdržavanja, i ići u širinu po volji stranaka. Mislim da se to može jer briga, skrb i uzdržavanje ne mora biti nužno novčano, već se sastoji od bezbroj radnji kojima se omogućava i olakšava život starijim uzdržavanim osobama.

Naravno, svi znamo da po takvom ugovoru nitko drugi od nasljednika nema nikakvih prava. Auto ide automatski samo toj kćeri nakon smrti majke.

Korisno je i to što u taj ugovor odmah možet ubaciti i punomoć za korištenje i upravljanje vozilom, registraciju, popravke i prodaju (po želji).

Super je Kronični objasnio kako uračunavanje funcionira u praksi.

Ja bi samo malo nadopunila u svezi ovog:

KronicnaStranka je napisao:

Nužni dio je vezan za postojanje oporuke. Ako oporučitelj ostavlja nekim nasljednicima toliko da ostalima preostaje manje od nužnog dijela, onda se oni mogu pozvati na taj dio, pa se oporuka neće izvršiti u potpunosti prema želji oporučitelja. Drugim riječima, nužni dio je dio kojim oporučitelj zapravo ne može slobodno raspolagati u oporuci.

Nužni dio nije vezan samo uz oporuku, već i uz darovanja.

Naime, nužni dio može biti povrijeđen i oporučnim rasplaganjima, ali i (prekomjernim) darovanjem.

Ako su nasljednici poznati i dostupni, tada javni bilježnik rješava i na temelju papira i na temlju izjava nasljednika.

Ako su nasljednici nepoznati, samo na temelju papira.

U pogledu oporuke, vi ste izjašnjavate da li oporuku priznajete za istinitu i valjanu, tražite li nužćni dio možda ili neka druga izdvajanja iz ostavine.

Ako postoji bilo kakav spor (oko oporuke ..., pa i u pogledu imovine koja ulazi u ostavinu, o čemu vi pričate), morate to reći i zatražiti da se spor riješi u parnici.

Na ostavinskoj iza oca, nasljednici ćete biti vi kao supruga i djeca iz svih brakova.

Međutim, ako je sin iz prvog braka već nešto dobio, vi možete na ostavinskoj zatražiti da se već darovano njemu uračuna u njegov nasljedni dio. Praktički to znači da će u ostavinskoj imovini sudkelovati samo malo ili ništa (ako je vrijednost njemu darovanog veća od vrijednosti ostavinske imovine).

U slučaju bilo kojeg "brzinskog" prenošenja prava vlasništva, izlažete se riziku da vjerovnici protiv vas podnesu neku od tzv. paulijanskih tužbi.

One se podižu kad dužnik nekom svojom pravnom radnjom oštećuje svoje vjerovnike.

Postoje četiri vrste, gleda se je li dužnik znao ili mogao znati da time oštećuje vjerovnike, gleda se je li prenosio vlasništvo na člana svoje obitelji ....

Po meni, učinili ste dobro što ste postavili takav zahtjev za uračunavanje.

Varijante uračunavanju su ove gore koje sam navela, možete ih birati što vam je povoljnije (staviti matamatičku računicu na papir).

Dodatna pojašnjenja možete dobiti i od javnog bilježnika koji vam može pomoći u odluci.

Ribarica je napisao:

Ovdje se ipak radi o nužnom dijelu, jer postoji darovni ugovor. Znači, nije da se sve vraća u ostavinu i dijeli po pola, već se radi o 1/6.

Ja prema osnovnom pitanju nisam shvatila da se radi o institutu nužnog dijela.

Naiva je pitao za uračunavanje.

Institut nužnog dijela se primjenjuje kad je nužnom nasljedniku povrijeđen nužni dio, tj. kad je iza smrti ostavitelja dobio manje od polovice onog što bi mu pripalo da npr. nije bilo darovanja.

Za razliku od toga, uračunavanje nema veze s nužnim dijelom, tj. svaki zakonski nasljednik može tražiti uračunavanje drugom nasljedniku bez obzira koliko je on sam dobio od ostavitelja, znači bez obzira da li je dobio 1/2, 1/3 ... ili možda cijeli svoj zakonski dio.

I. nasljedni red: suprug i potomci; ako njih nema

II. nasljedni red: - suprug i roditelji; ako njih nema

- roditelji i njihovi potomci (tj. braća i sestre, nećaci, pranećaci...); ako njih nema

III. nasljedni red: djedovi i bake i njihovi potomci (tj. ujaci, tete pokojnog, bratići i sestrične pokojnog ...); ako njih nema

IV. nasljedni red: pradjedovi i brabake

V. nasljedni red: prapradjedovi i brabake

VI. .... itd.

Kod četvrtog i svakog daljenjeg nasljednog reda prestaje načelo prezentacije, tj. ne traže se potomci prabaka i pradjeda, tako da ako nisu živi pradjedovi i prabake (niti njihovi supružnici, imovina tek tada postaje ošasna i prelazi općini, gradu.

Sve ovisi o sudskoj praksi dotičnog suda.

Ali čini mi se da bi to trebalo biti dovoljno.

Eventualno, nekek gruntovnice traže još izjavu stranke pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da su promijenile adresu.

Floki je napisao:

Ukoliko biste išli kod javnog bilježnika, tamo ćete morati izvršiti solemnizaciju takvog ugovora i to će Vas također jako puno izaći - cca 1500, 1600 kn, pa u svakom slučaju preporučujem da ovjeru ugovora izvršite na sudu.

Floki, molim te još jednom, nemoj davati pogrešne pravne i "financijske" savjete.

Solemnizacija se naplaćuje također prema vrijednosti imovine.

Minimum je 170,00 kn, pa na više.

Nema tu cca. Svaki ugovor je drugačiji.

Zbunjoza, molim, ne duplicirati teme!

Molim vas, stvarno nije potrebno četiri puta objaviti isto pitanje.

Postoje dvije varijante uračunavanja.

1. iz ostavine vi dobivate najprije onu vrijednost koja odgovara vrijednosti sestrinog dara, kada se postigne ravnoteža, tj. kad vi i sestra dođete na nulu, tada se dijeli preostala imovina na jednake dijelove

ili

2. sestra vraća darovano u ostavinu kao da nikad nije dobila dar, te se tada sve dijeli na jednake dijelove.

Javni bilježnik doista ne može danima obilaziti sela, gradove, brda i doline po lijepoj našoj, kucati po vratima i tražiti nasljednike.

Ili možda da odleti u npr. Australiju pa da pogleda da li slučajno ima kakvog odbjeglog potomka među klokanima.. Ili obići sve bauštele po Njemačkoj..

Malo se šalim...

Dakle, bilježnik ne radi terensku provjeru. Sve podatke bilježnik prikuplja pomoću javnih evidencija: matice umrlih, gruntovnice, katastra, te naravno od osoba koje su prijavljene kao nasljednici.

Ako doista ne nađe baš nikoga, tada jb mora objaviti oglas, kao što je učinjeno u slučaju koji vi opisujete. To je javni poziv svima zainteresiranima.

Glede dugova, sudska praksa stoji na stajalištu da grad odgovora i za dugove, ali naravno do visine vrijednosti imovine koju je primila.