morskywuk

Zbog mogućnosti pogreške, ne upuštam se u izračune mirovine, ali na pf ima kolega koji to rade dosta uspješno pa ih ja, evo, u tvoje ime pozivam da ti daju grubi izračun ili, ako više voliš, probaj sam izračunati iz tablice na http://web.vip.hr/baggio.hr.vip/vojna_mirovina_tablica_1.0.xls (donated by Baggio).

S obzirom da mi porezna problematika nije baš bliska, samo načelno ću navesti da prethodno pitanje (PP) mora biti pravno pitanje (ne činjenično!), i to samostalna pravna cjelina, bez čijeg se rješavanja ne može rješiti glavno pitanje. Već prije je navedeno da o tome da li je neko pravno pitanje ujedno i PP u upravnom postupku, odlučuje tijelo koje vodi postupak, a stranke imaju pravo žalbe na njegovu odluku. Kada je nadležno tijelo već donijelo odluku da je postojanje KD PP u nekom upravnom postupku i utvrdilo da je nadležno tijelo započelo kazneni postupak postupak, dužno je zaključkom prekinuti postupak dok se ne riješi PP. To može učiniti čak i kada postoji samo kaznena prijava. Naime, kada je u pitanju postojanje KD kao PP u upravnom postupku, presuda "veže" upravno tijelo samo ako je pravomoćna i ako je optuženik proglašen krivim. Stoga - ako se vratimo na gore navedeni primjer postojanja (samo) kaznene prijave - upravno tijelo mora prekinuti postupak sve dok presuda o postojanju KD i krivnje optuženika ne postane pravomoćna (jer odluka o postojanju KD i kaznene odgovornosti počinitelja "veže" upravno tijelo). Sretno!

Po starom Zakonu obiteljska invalidnina za jednog korisnika je iznosila 1.529,96 kn mjesečno (odnosno, 40% od osnovice), a po novom iznosi 1.912,45 kn (ili 50% od osnovice). Ako su dva korisnika obiteljske invalidnine, prije su primala oko 2.295,00 kn mjesečno, a sada, nakon prevođenja, odnosno počevši od 01.01.2005. godine, 2.868,68 kn mjesečno. Usput, svoje pravo zadržavate i nakon završetka ili prekida školovanja, pod uvjetom da ste nezaposleni, ali najduže godinu dana od dana prestanka školovanja. Pozdrav!

Što se tiče prvog pitanja, mislim da je sada kada ste u mirovini prilično kasno (zbog rokova) dvojiti oko zakonitosti postupaka MUP-a od prije 10 godina, odnosno u vrijeme kada ste bili u radnom odnosu. To ptanje je trebalo tada postaviti. Ipak, s obzirom da ne znamo sve podatke, bilo bi dobro da se obratite nekom od odvjetnika s tim pitanjem. Dalje, ne ispunjavate zakonske uvjete za prevođenje mirovine jer ste u invalidsku mirovinu išli po osnovi profesionalne nesposobnosti za rad 2002. godine, a još niste ostvarili status HRVI-a (postupak je u fazi revizije kod MOBMS-a). Međutim, ukoliko ostvarite status HRVI-a, onda ćete ispuniti zakonske uvjete za obnovu postupka kod HZMO-a, te će Vam se u postupku obnove novi iznos mirovine računati po novom Zakonu, vjerujem povoljnije za Vas.

Da, prevode se i obiteljske mirovine članova obitelji smrtno stradalih HB iz DR, ali samo ako je to za njih (financijski) povoljnije. Prevođenje se vrši sa danom stupanja na snagu novog Zakona, odnosno od 01.01.2005. godine. Isto vrijedi i za obiteljske invalidnine, koje se počevši od 01.01.2005. godine prevode i priznaju u uvećanim iznosima (novi iznosi obiteljske invalidnine Vam se već isplaćuju, čak ukoliko nije doneseno novo rješenje - ispravite me ako nisam u pravu). Sve navedeno vrijedi i za novčane naknade u iznosu obiteljske mirovine, odnosno u iznosu obiteljske invalidnine (iza nestalih HB-a).

ZUP propisuje dva roka za donošenje prvostupanjskog rješenja: mjesec dana (kada ne treba provoditi posebni ispitni postupak niti postoje opravdani razlozi zbog kojih se ne može donijeti rješenje bez odgode) i dva mjeseca (vrijedi u svim drugim slučajevima). Međutim, posebnim propisima je moguće odrediti i kraći rok. Ovo gore sam nadrobio jer niste naveli kojim propisom je određen rok od 15 dana za donošenje prvostupanjskog rješenja. U svakom slučaju, ako nadležno prvostupanjsko tijelo protiv čijeg rješenja je dopuštena žalba ne donese rješenje u propisanom roku (određenim ZUP-om ili posebnim propisom), stranka ima pravo žalbe kao da je njen zahtjev odbijen. Dakle, odmah po isteku roka može se izjaviti žalbu (rok u kojem možete izjaviti ovakvu žalbu nije propisan ZUP-om).

ZUS propisuje: "... a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja, stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena." "Požurnica" (točnije rečeno, ponovljeno traženje donošenja rješenja) je u ovom slučaju nužna predradnja da bi mogli pokrenuti upravni spor. I ovdje se rok računa na prije navedeni način. Znači, ako je dopis kojim se traži donošenje rješenja o žalbi (naravno, nakon isteka roka od 60 dana) podnesen na pravilan način, u ovom slučaju preporučeno poštom, dan predaje pošti smatra se danom predaje drugostupanjskom tijelu te se od toga dana počinje računati rok na način kako je kolegica prije izložila. U suprotnom, ako navedeni dopis pošaljete "običnom" poštom (dakle, ne preporučeno), dan s kojim nadležno tijelo zaprimi dopis smatra se danom predaje i od njega se počinje računati rok. Imajte na umu da je navedeni rok kratak te da ga nadležno tijelo često ne može ispoštovati, osim u slučaju da je rješenje već u nacrtu / na parafu / na potpisu. Zato, u praksi, možete očekivati njihov dopis kojim će pokušati objasniti svoje kašnjenje ili će, nakon što pokrenete upravni spor, nadležno tijelo donijeti rješenje pa će Vas Upravni sud svojim dopisom upitati o Vašim daljnjim namjerama u pogledu pokrenutog spora.

Timski rad ... zajedno više znamo. :xwave:

Ukoliko je žalba upućen poštom preporučeno, dan predaje pošti smatra se kao dan predaje tijelu kojem je upućen. Rok za rješavanje po žalbi počinje teći od dana predaje žalbe prvostupanjskom tijelu.

... osim ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan državnog praznika, ili u neki drugi dan kad tijelo kod kojega se radnja postupka ima poduzeti ne radi, tada rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana.

Riječ je o upravnom postupku provedenom radi priznavanja prava na obiteljsku mirovinu. S obzirom da je upravni postupak neizvjesan (postupak je mogao završiti i negativno za stranku) te da u nekim slučajevima traje (pre)dugo (rješavanje, žalba, tužba - ovisno o predmetu, postupak može trajati i 4-5 godina), koliko je meni poznato ne priznaje se pravo na zateznu kamatu, jer kada bi se priznavalo, država bi bankrotirala u kratkom roku. Međutim, ukoliko je primjenom nekog izvanrednog pravnog lijeka stranka izgubila pravo na obiteljsku mirovinu pa joj je nakon 2-3 godine isto pravo vraćeno presudom Upravnog suda, imat će pravo na neisplaćene iznose obiteljske mirovine i na zatezne kamate (koje ostavaruje tužbom radi naknade štete).

Što se tiče postupka za ostvarivanje statusa HRVI-a po osnovi psorijaze & artritisa, odnosno općenito po osnovi oboljenja, rok za podnošenje takvih zahtjeva je istekao 31.12.2005. godine (pogledajte starije topice na ovu temu). (Inače, psorijaza i s njom posljedično povezano oboljenje artritis spadaju u tzv. bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije pa se iste, po slovu Zakona, uzimaju u obzir samo ukoliko su se prve pojave takvih oboljenja pojavile za vrijeme Vašeg sudjelovanja u DR. Dakle, čak i da niste zakasnili sa podnošenjem zahtjeva za priznavanje statusa HRVI-a po osnovi bolesti, morali bi imati ispunjen uvjet da su se prvi simptomi psorijaze i artritisa pojavili za vrijeme Vašeg sudjelovanja u DR.) Što se tiče mirovinskog postupka, isti je jednak za sve HB: izabrani liječnik koji u dogovoru s Vama podnosi HZMO-u prijedlog za procjenu preostale radne sposobnosti, ocjena prvostupanjskog vještaka HZMO-a, ukoliko prvostupanjski vještak utvrdi nesposobnost predmet ide na reviziju Povjerenstva za reviziju, .... itd. Iako je na Forumu to već puno puta napisano, bitno je ponoviti da Vam HZMO može priznati da je nesposobnost za rad (naravno, ukoliko je kod Vas utvrde) u cijelosti ili djelomično povezana sa sudjelovanjem u DR, neovisno o tome da li imate ostvaren status HRVI-a ili nemate (i o ovom pitanju vidjeti starije topice, sve je već rečeno). Pozdrav!

U Vladinom godišnjem izvješću o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za razdoblje od 01.01.2006. do 31.12.2006., u masi informacija, spominje se i slijedeće: "Prema utvrđenom redoslijedu, u izvještajnom razdoblju riješeno je 937 zahtjeva za dodjelu stana ili kredita. Od navedenog ukupnog broja riješenih zahtjeva, 138 zahtjeva riješeno je dodjelom stanova u vlasništvu Republike Hrvatske i kuća preuzetih od Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, dok je 799 zahtjeva riješeno dodjelom stambenog kredita za različite vidove stambenog zbrinjavanja: poboljšanje uvjeta stanovanja, razliku površina, dovršenje stana ili obiteljske kuće, izgradnju stana ili kuće, odnosno kupnju stana izgrađenog u organiziranoj stambenoj izgradnji. Ugovorima o stambenim kreditima za kupnju stana prodani su stanovi izgrađeni u organiziranoj stambenoj izgradnji, a dio kredita isplaćen je u novčanim sredstvima osiguranim u državnom proračunu. Ukupan iznos isplaćenih stambenih kredita je 71.981.294,39 kn." Također se u navedenom Izvješču navodi da je u Osječko-baranjskoj županiji dodijeljeno 37 kredita za kupnju stanova u ukupnom iznosu od 4.867.127,34 kn. Više vidjeti na web stranici Vlade (sjednica Vlade u ožujku 2007.). Što se tiče "Vojnih stanova" dilema može biti samo o tome da li su isti u državnom vlasništvu ili su već otkupljeni pa su u privatnom vlasništvu. I u jedno i u drugom slučaju ne bih Vam preporučio poduzimanje samovoljnih i nezakonitih radnji. Inače stambeno zbrinjavanje HRVI-a koje provodi MOBMS nema nikakve veze sa takvom "vrstom" stanova. Sasvim je druga priča vezana za dodjelu stanova i kuća u vlasništvu RH preuzetih od Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, ali pretpostavljam da to nije bilo Vaše pitanje.

Vaša je bivša supruga isključivo ovlaštena tražiti promjenu svoga osobnog imena (imena ili prezimena), a ne netko drugi pa ni Vi kao njezin bivši suprug. Ukoliko se, dakle, htjela vratiti na svoje djevojačko prezime, to je trebala uraditi u roku od 6 mjeseci od prestanka braka na način da o tome da izjavu nadležnom matičaru. Ta izjava je temelj za upis promjene osobnog imena u MK. Maloljetnom djetetu čiji roditelji ne žive u braku promijenit će se osobno ime na zahtjev roditelja kod kojega živi ili kojemu je povjereno, uz suglasnost drugog roditelja. Ukoliko drugi roditelj ne da traženu suglasnost, odluku donosi tijelo nadležno za poslove starateljstva. Odluka navedenog tijela prilaže se uz zahtjev za promjenu osobnog imena maloljetnog djeteta. Ako je maloljetno dijete starije od 10 godina, za promjenu osobnog imena potreban je njegov pristanak. Dakle, za promjenu djetetova prezimena treba između ostaloga i Vaša suglasnost, a što se tiče bivše supruge, nema načina da utječete na njezin izbor prezimena (uostalom, birala je prezime i prilikom sklapanja braka).

Da bi imali jasniju sliku, molim Vas da iz rješenju o mirovini prepišete: - s kojim danom Vam je utvrđena invalidnost, - da li se u izreci i u obrazloženju toga rješenja spominje da ste hrvatski branitelj i da se u Vašem slučaju primjenjuju odredbe (kojih?) članaka Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, - da li ste ostvarili status hrvatskog branitelja - dragovoljca (svi koji imaju - kako ste naveli - "spomenicu", nemaju i ostvaren status dragovoljca, a taj status igra ulogu u određivanju iznosa civilne mirovine za HB-a, jednako kao i vrijeme sudjelovanja u DR) Također bi bilo dobro da pojasnite što ste mislili kada ste napisali: "nisam radio postotak invalidnosti zbog profesionalne nesposobnosti za rad ali mislim da bi iznosio oko 40-50 %, jer sam operirao kičmu i još me čekaju najmanje 2 operacije ...". (Ovaj dio mi nije jasan jer ste na početku naveli da ste u invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je civilnog uzroka). ,

Evo, sada sam u Vašem "profilu" vidio da ste iz Splita. U Splitu ima i Centar za PSP i Područna jedinica MOBMS-a. Provjereno. Mislim da adrese i telefonske brojeve možete naći u Slobodnoj Dalmaciji u rubrici "Dežurni telefoni" (na mreži sam pronašao jedino podatke iz 2001. godine: CENTAR za psihosocijalnu pomoć hrvatskim braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske županije, Gundulićeva 3, tel. 480-699 (16-19), tel. 357-385, 353-661 i 300-125 (8-15).) Nadam se da su telefoni i adresa ostali isti. Pazite na rok i sretno.

Ja sa mislio da smo se do sada već složili da trebate izjaviti žalbu uz prethodno kontaktiranje stručne osobe. Na žalost, odvjetnici (čast iznimkama) nisu baš oduševljeni pružanjem pravne pomoći u upravnom postupku (nezanimljivo, neisplativo, nema ročišta, slabo poznavanje materije koja se često mijenja, prezaposlenost, sve to zajedno ili nešto drugo). Zato bi bilo dobro da telefonski kontaktirate pravnu službu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, telefoni su na njihovoj stranici www.mobms.hr , i raspitate se da li u Vašoj županiji postoji Centar za psihosocijalnu pomoć braniteljima ili Područna jedinica Ministarstva. Oba bi tijela, ukoliko postoje u Vašoj županiji, trebala imati zaposlene pravnike (stalno zaposlene i/ili honorarce) koji bi Vam mogli pomoći oko žalbe, naravno besplatno.

Izjavu o imovini možeš naći na: http://www.zaklada-branitelja.hr/dokumenti/Obrazac%20Izjave%20o%20imovini.doc Isprintaj izjavu o imovini, napiši svu pokretnu i nepokretnu imovinu i izjavu ovjeri kod javnog bilježnika.

web stranica Zaklade: www.zaklada-branitelja.hr Na navedenim stranicama još uvijek stoji: "Iznos financijske pomoći koja se može dodijeliti za zapošljavanje i samozapošljavanje (članak 13. Pravilnika), te za životno osiguranje (članak 14. Pravilnika) nije definiran, već će se postupiti u skladu navedenih članaka" - što god to značilo. Međutim, s obzirom da se u materijalima također navodi da se navedena financijska pomoć može ostvariti uz posebne uvjete koji se primjenjuju u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, za pretpostaviti je da će i iznos biti otprilike isti kao i za istoimenu mjeru koju provodi MOBMS (20.000,00 kn nepovratno). Budući da se zahtjevi već šalju, moj Vam je savjet da skinete obrasce zahtjeva sa gore navedene stranice, ispunite ih i pošaljete na adresu Zaklade (nalazi se u lijevom gornjem kutu svakog zahtjeva) - naravno, ukoliko ispunjavate slijedeće opće uvjete: - da ste hrvatski branitelj iz Domovinskoga rata ili član njegove obitelji; - da redoviti i ostali novčani mjesečni prihod po članu zajedničkog kućanstva podnositelja zahtjeva iz prethodne kalendarske godine ne prelaze iznos od 60% proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj (trenutni iznos 1.995, 60 kn po članu kućanstva); - da dostavite popis pokretne i nepokretne imovine u vlasništvu. Sve ostalo (dokaze koje treba priložiti uz zahtjeve, koje zahtjeve poslati i kako ih ispuniti, itd.) možete naći na nevedenoj web stranici Zaklade.

Upravno tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje KD-a, a postoji mogućnost krivičnog gonjenja od strane nadležnog pravosudnog tijela (ili je postupak već u tijeku). Inače, općenito, u svakom konkretnom slučaju onaj tko vodi upravni postupak odlučuje da li je nešto prethodno pitanje ili nije, a ne stranke u postupku. Zato je data mogućnost izjavljivanja posebne žalbe na zaključak o prekidu upravnog postupka do rješenja prethodnog pitanja, naravno ako je takav zaključak donijelo prvostupanjsko tijelo. Stoga bi bilo dobro da nam date više podataka, npr. koje je tijelo (prvostupanjsko ili drugostupanjsko) donijelo zaključak o prekidu upravnog postupka do rješenja prethodnog pitanja, odnosno da li je izjavljena posebna žalba? Ako jest, kako je o njoj riješeno? itd.

vidi: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=15727&forum=33&0 Zahtjevi se već šalju (nema roka za podnošenje), krireriji & rokovi za rješavanje su nejasni. Na gore navedenom topicu naći ćeš telefonski broj & web stranicu Zaklade. Budi uporan jer se malo teže javljaju na telefon.

Drugostupanjsko tijelo će je odmah poslati prvostupanjskom tijelu. U pogledu žalbenog roka, takva žalba (predana ili poslana neposredno drugostupanjskom tijelu) se smatra kao da je predana prvostupanjskom tijelu.

S obzirom na Vaše dosadašnje upite, pretpostavljam da je problem u tumačenju zakonske odredbe "pripadnik gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata" (odnosno, da li se traži pripadnost gardijskoj postrojbi za cijelo vrijeme DR-a, u bilo kojem razdoblju DR, u vrijeme stradavanja ili u vrijeme završetka DR?), koju formulaciju HZMO može tumačiti na način kako to njemu odgovara (jer je ista neprecizna), što opet može rezultirati manjim polaznim faktorom kod računanja konkretne invalidske mirovine. Po mom mišljenju, svakako bi bilo dobro da konzultirate nekog iz struke (bez obzira da li je riječ o HVIDRI, Centru za PSP, Područnoj jedinici Ministarstva ili nekom drugom koji pruža pravnu pomoć i razumije ovu problematiku) kako bi napravili kvalitetnu žalbu. Trebate razumjeti da su mogućnosti kvalitetnog pravnog savjeta na ovom (i svakom drugom sličnom) forumu ograničene činjenicom da mi ne vidimo Vaš spis predmeta (npr. invalidske mirovine), te stoga kvaliteta savjeta ovisi o podacima koje nam Vi dajete. Zato sve ovdje napisano treba shvatiti kao manje ili više dobar putokaz u kojem smijeru ići dalje, odnosno u Vašem slučaju, kako postaviti pitanje stručnoj osobi vezano za polazni faktor i činjenicu da ste jedno vrijeme u DR bili pripadnik gardijske postrojbe, a radi pisanja kvalitetne žalbe u Vašem predmetu invalidske mirovine.

I u slučaju:zbog nedonošenja rješenja od strane prvostupanjskog organa!? I u tom slučaju, jer ZUP daje određena ovlaštenja prvostupanjskom tijelu kako bi se olakšao rad drugostupanjskog tijela povodom žalbe.

Dragovoljac iz DR je HB iz DR koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. Dragovoljac iz DR je i HB iz DR koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. ukoliko: – nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili – nije regulirao obvezu služenja vojnog roka. S obzirom da ste počeli sudjelovati u DR 01.11.1991. godine, ne možete ispuniti navedeni uvjet iz Zakona o sudjelovanju najmanje 100 dana u obrani suverneiteta RH do 15.01.1992. godine, osim ukoliko ne spadate u one HB koji nisu imali obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu služenja vojnog roka. Dakle, po podacima što ste dali, ništa od statusa dragovoljca. Što se tiče drugog pitanja, vezanog za polazni faktor pri izračunu invalidske mirovine, ne bi trebalo biti problema što nemate status dragovoljca, jer kod izračuna invalidske mirovine HB iz DR sa statusom HRVI, pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata, polazni faktor je 1,85. Kao što vidite, zakonodavac kaže "pripadnika gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata", koja formulacija se može različito tumačiti (u bilo kojem razdoblju sudjelovanja u DR, cijelo vrijeme sudjelovanja u DR, samo u godini prestanka sudjelovanja u DR, u vrijeme stradavanja). S obzirom da HZMO tumači odredbe Zakona kako je njima povoljnije, bilo bi dobro da nam napišete s kojim obrazloženjem su u Vašem slučaju uzeli u obzir polazni faktor 1,50 (da li su igdje u obrazloženju rješenja naveli da ste bili pripadnik gardijske postrojbe?). Pozdrav!