morskywuk

Protiv usmenog ili pisanog zaključka o odbijanju zahtjeva za razgledanje i prepisivanje spisa ne može se usmeno izjaviti žalba (osim ako niste mislili na izjavljivanje žalbe usmeno na zapisnik kod prvostupanjskog tijela, ali onda takva žalba u formi zapisnika, dakle u pisanom obliku, ide nadležnom tijelu na odlučivanje). Prema tome, u pogledu forme kod posebne žalbe vrijede ista pravila kao i za svaku žalbu: isti rok (15 dana), način (neposredno, preporučeno poštom ili usmeno na zapisnik) i tijelo kojem se predaje (prvostupanjsko tijelo).

A-ha. Thx. :bonk:

Nitko vam ne može zabraniti da predate zahtjev, ali kako ste i sami razumjeli, to vam neće proizvesti nikakav pozitivan efekt, osim nervoze. Ako dođe do izmjene ili ukidanja članka 125. Zakona (rok do kada se mogao podnijeti zahtjev za priznavanje statusa HRVI-a po osnovi oboljenja), to će se sigurno čuti, ako nigdje drugdje hoće barem na Legalisu. Međutim, postupak izmjene nekog članka zakona traži poštivanje utvrđene procedure i zahtjeva određeno vrijeme, tako da će se o tome sigurno dosta govoriti po medijima. Što se tiče samog roka, on je određen voljom donositelja Zakona (Sabor, odnosno politika), a ne vremenom dobivanja prvog nalaza o liječenju oboljenja. Naime, zakonodavac je člankom 123. stavkom 1. točkom 8. Zakona već otvorio mogućnost da prva medicinska dokumentacija potječe i nakon roka od 10 godine. Pri tome zakonodavac nije odredio koliko je to "nakon 10 godina" pa možemo zaključiti, recimo, da prvi nalaz može biti i nakon 20 godina. Kao što vidite, jedini problem je u zakonski određenom roku do kada se mogao podnijeti predmetni zahtjev, a ne od kada mora potjecati prvi nalaz. Na jednom od starijih topica, pokušao sam objasniti ovu očitu kontradikciju između liberalizacije u pogledu prvog nalaza (... i nakon roka od 10 godiona ...) i zakonskog roka do kada se zahtjev za oboljenje mogao podnijeti (do 31.12.2005. godine). Ne zanm da li sam uspio, ali se nadam da sam barem uspio motivirati nekog da malo razmisli o rečenoj nelogičnosti.

Sukladno Zakonu, postupak priznavanja statusa HRVI-a dvostupanjski je postupak. O statusu HRVI-a u prvom stupnju rješava nadležni Ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba (prvostupanjsko tijelo). Svako prvostupanjsko rješenje kojim se priznaje status HRVI-a i pravo na osobnu invalidninu podliježe reviziji drugostupanjskog tijela, odnosno MOBMS-a. Postupak revizije odgađa izvršenje rješenja. Drugim riječima kada dobijete prvostupanjsko rješenje sa priznatim statusom HRVI-a, dobili ste samo papir na kojem piše da vam je prvostupanjsko tijelo priznalo navedeni status i prava temeljem istog, te da je predmet uputilo drugostupanjskom tijelu na reviziju. Ništa više. Nemate još nikakva prava, a sam status (a time i prava) bit će vam biti priznat tek kada predmet prođe reviziju, jer Zakon, kao što ste vidjeli, određuje da je riječ o dvostupanjskom postupku. Uostalom, isplata osobne invalidnine ide tek nakon što se donese drugostupanjsko rješenje. Ako tražite bilo koje pravo iz Zakona o HB (...) koje vam pripada temeljem statusa HRVI-a, MOBMS će vam uvijek tražiti da priložite drugostupanjsko rješenje o utvrđenom statusu HRVI-a. (Slično je i u postupku priznavanja invalidske mirovine HB-u: potrebno je da prvostupanjski nalaz i mišljenje prođe reviziju Povjerenstva za reviziju da bi se priznalo pravo na invalidsku mirovinu.) Dakle, gledajući po Zakonu, ni jedno tijelo ne bi trebalo uzimati u obzir da ste priznati HRVI sve dok to ne potvrdi revizijsko (drugostupanjsko) tijelo. E sad, što se u praksi radi ovako ili onako sasvim je druga tema ...

Možete li to malo pojasniti?

U postupku prevođenja mora se uzeti u obzir da imate status HRVI-a. Da nije tako, ne bi se Vaša prava niti prevodila. Naime, podsjetit ću Vas na ono što ste sami napisali - prevodite se na odredbe novog Zakona jer ste po prijašnjem Zakonu ispunjavali uvjete za priznavanje invalidske mirovine za hrvatske branitelje - a to znači da Vam je bila utvrđena opća nesposobnost za rad i priznat status HRVI-a. Trajno ili privremeno, nebitno u ovom slučaju. Jedino gdje bi Vam (privremeni) prestanak statusa HRVI-a zbog produženja terminacije mogao (teoretski) praviti problem jest kod nastavnog priznavanja prava na invalidsku mirovinu, a to nije prevođenje već sasvim drugi postupak. Međutim, kako ste i sami napisali, HZMO se u takvim slučajevima zadovoljava potvrdom nadležnog tijela da je postupak nastavno priznavanja statusa HRVI-a u tijeku, te Vam i dalje priznaje pravo na invalidsku mirovinu kao da imate status HRVI-a kontinuirano. No sikiriki!

Nego, ovaj ... što je s biciklom?

Ako se pod "plaćeno da netko skrbi o tebi" misli na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, pravo na usluge osobe za pružanje njege i pomoći ili na pravo na doplatak za pripomoć u kući - ne ispunjava uvjete iz Zakona.

"HB iz DR je osoba koja je kao dragovoljac i pripadnik Oružanih snaga RH organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta RH u bilo kojem razdoblju Domovinskog rata. Dragovoljac iz Domovinskog rata je HB iz DR koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. Dragovoljac iz Domovinskog rata je i HB iz DR koji je sudjelovao u obrani njezina suvereniteta najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. ukoliko: – nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili – nije regulirao obvezu služenja vojnog roka. Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka dokazuje se potvrdom Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova." Dakle, za priznavanje statusa dragovoljca bitno je da ste u navedenom razdoblju DR-a organizirano sudjelovali u obrani suvereniteta RH zakonom propisani broj dana. Što se tiče tvrdnje "da se produljuje rok i na ovu godinu za priznavanje statusa HRVI - PTSP", živi bili pa vidjeli. Do tada, to ostaje samo izjava političara, jer će se rok produžiti tek kada, i ako, Sabor promijeni važeći Zakon. Postupak priznavanja invalidskih mirovinskih prava HB-a nije vezan za navedenu mogućnost priznavanja statusa HRVI-a, već za procjenu Vaše preostale radne sposobnosti od strane vještaka iz HZMO-a. Stoga, u tom smijeru i treba krenuti: osobni liječnik, prvostupanjski vještak HZMO-a, Povjerenstvo za reviziju invalidnosti, ... Sretno!

Ukoliko ste već imali priznat status HRVI-a VII. skupine sa oštećenjem organizma od 50% nastalog u DR, nije mi jasno kako Vam je onda HZMO u mirovinskom postupku mogao odrediti manju invalidnost uzrokovanu sudjelovanjem u DR, odnosno 40% (kako ste naveli u prvom postu). Ako se to doista dogodilo, kod nadležnog tijela HZMO-a podnesite zahtjev za utvrđivanje novog % invalidnosti zbog pogoršanja. Ukoliko podnesete navedeni zahtjev, dobit ćete dva rješenja, jedno u postupku prevođenja (u kojem se neće ponovno utvrđivati invalidnost, odnosno omjer, već će Vam se mirovina izračunati po novom Zakonu, a na temelju postojećeg omjera uzroka invalidnosti) i drugo u postupku utvrđivanja novog omjera, zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. U ovom drugom postupku (pogoršanje) ne bi smijeli imati manji omjer od 50%:50% i to zbog već utvrđenog statusa HRVI VII. skupine sa 50% oštećenja organizma u DR. Na tome trebate ustrajati pa makar preko žalbe&tužbe. Da, bitno je kada ste išli u invalidsku mirovinu, odnosno koji je Zakon bio na snazi u to vrijeme. Što se tiče iznosa, da ne bi nagađali, sačekajte rješenje o prevođenju.

Radi točnijeg odgovora bilo bi dobro da nam još napišete da li ste u vrijeme priznavanja prava na invalidsku mirovinu već imali priznat status HRVI-a sa 50% oštećenja organizma.

U formalnom smislu propis može imati ovu strukturu: - dio, - poglavlje, - odjeljak, - članak, koji se dijeli na: stavke, točke i alineje. Članak može imati jedan ili više stavaka, koji se dalje dijele na točke i alineje. Točke i alineje primjenju se kod nabrajanja određenih pravno relevantnih stanja. Članci se označavaju arapskim brojevima koji se nalaze iza riječi članak. Stavke označavamo arapskim brojem u zagradi, točke malim slovom abecede ispred teksta odredbe po rjedosljedu slova sa zagradom iza slova, a alineje arapskim brojem sa zatvorenom zagradom iza broja ili ih označavamo sa crticom (vidi primjer iz prethodnog posta).

Bit će lakše ako dam primjer: U uvodu svog rješenja Uprava Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, na ovakav način se poziva na svoju nadležnost u postupku davanja odobrenja za objavljivanje ponude za preuzimanje javnog dioničkog društva TISAK d.d., a na temelju zahtjeva trgovačkog društva AGROKOR d.d.: "Sukladno odredbama članka 15. točka 4. alineja 1. i članka 8. stavak 1. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga («Narodne novine» broj 140/05)" (...) Članak 15., stavak 4., alineja 1. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga: Članak 15. U obavljanju svojih javnih ovlasti, Agencija je ovlaštena: (...) 4) Izdavati i oduzimati: – dozvole, odobrenja i suglasnosti kada je za to ovlaštena Zakonom o tržištu vrijednosnim papirima, Zakonom o investicijskim fondovima, Zakonom o privatizacijskim investicijskim fondovima, Zakonom o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakonom o Umirovljeničkom fondu i Zakonom o preuzimanju dioničkih društava, (...) OK?

HZMO po službenoj dužnosti treba prevesti korisnike invalidske mirovine, koja je uvećana za iznos dodatka na mirovinu, na odredbe movog Zakona. Dakle, kada dobijete novo rješenje HZMO-a - kojemu u uvodu treba pisati da se donosi u postupku prevođenja invalidske mirovine - u njemu će vam stajati da li vam je novi iznos (viši ) invalidske mirovine izračunat po novom Zakonu o HB (...) ili ostaje stari iznos s tim da se sada u mirovinu ubraja i dosadašnji dodatak. Prevođenje se treba završiti do konca ove godine, a počela su početkom prošlog mjeseca. Rješenje možete očekivati vrlo skoro (ovisi o ažurnosti PS HZMO-a koja vrši prevođenje), a dok isto ne dođe dobivat ćete mirovinu kao i do sada.

Jedna napomena: po tumačenju HZMO-a, navedeni iznos najniže mirovine ne odnosi se na hrvatske branitelje koji su u invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

Kod ovog pitanja zakonodavac razlikuje stranku od drugih osoba, jer ove potonje moraju učiniti vjerojatnim svoj pravni interes za razgledanje spisa, a što nadležno tijelo može od njih tražiti da obrazlože pisano ili usmeno. (Pretpostavljam da ste Vi uputili pitanje o pravu stranke da razgleda spise predmeta.) Međutim i za stranke i za druge osobe (za koje se utvrdi da imaju pravni interes razgledati spis) vrijedi isto ograničenje: "ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vijećanju i glasanju, službeni referati i nacrti rješenja, a ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla omesti svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili trećih osoba." Da li se neki spisi vode kao povjerljivi u postupku priznavanja prava na invalidsku mirovinu ili je u spisu priložen nacrt rješenja - to Vam je trebao reći službenik koji Vam je (usmeno) odbio zahtjev. Osobno, sumnjam da u jednom takvom spisu može biti išta tajno za stranku. Međutim, moguće je da je u spisu bio nacrt rješenja pa bi se u tom slučaju trebalo sačekati da se rješenje otpremi kako bi ta zapreka nestala. Zato bi možda najbolje bilo da podnesete pisani zahtjev za razgledanje spisa i sačekate odgovor nadležnog tijela HZMO-a. Ukoliko nadležno tijelo zaključkom odbije taj Vaš zahtjev, odmah izjavite posebnu žalbu na takav zaključak (bez obzira da li je dat u pisanom ili usmenom obliku). Ako ne želite previše komplicirati, a s obzirom da Vam je zahtjev već usmeno odbijen, možete već sada izjaviti žalbu na tu usmenu odluku HZMO-a.

Sada tek vidim da ste prije nekoliko postova napisali "invalidska mirovina". Sorry

To je zato jer nam niste napisali da se radi o postupku koji se vodi kod HZMO-a. Zbog toga se u uvodu svoga rješenja navedeno tijelo poziva na propise koji mu daju nadležnost za rješavanje u konkretnom predmetu (ZOMO, Statut, ...). Sada, kada znamo o kojem postupku je riječ (ispravite me ako griješim), odgovor nije baš jednostavan i traži poznavanje svih činjenica vezanih za predmet. Zato, moj bi vam savjet bio da se obratite nekom iz struke koji ima iskustva u mirovinskim stvarima i dobit ćete jasniju sliku o opcijma koje mogu proizaći u novom postupku (u suštini, sve ovisi o novom vještačenju - ako se isto traži presudom Upravnog suda - ali o tome se, kako sam već rekao, može razgovarati tek kada se znaju sve činjenice). Pozdrav!

4. Razgledanje spisa i obavijesti o toku postupka. Članak 80. (1) Stranke imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise. Razgledanje i prepisivanje spisa vrši se pod nadzorom određene službene osobe. (2) Pravo da razgleda spise i da o svojem trošku prepiše pojedine spise ima i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes za to, a i društvene organizacije i stručna udruženja ako za to postoji opravdani interes. (3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje spisa može se staviti i usmeno. Organ može tražiti od osobe iz prethodnog stavka da pismeno ili usmeno na zapisnik obrazloži postojanje svojega pravnog interesa. (4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vijećanju i glasanju, službeni referati i nacrti rješenja, a ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla omesti svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili trećih osoba. (5) Stranka i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes u predmetu, a i zainteresirani državni organi, imaju pravo obavještavati se o toku postupka. (6) Protiv odbijanja zahtjeva iz prethodnih stavaka dopuštena je posebna žalba i kad zaključak nije izdan napismeno. Žalba se može izjaviti odmah.

Ako ih ima svaki branitelj, radi se o udjelima u Fondu HB, a ne o dionicama. Što se tiče pitanja kome prodati udjele, mogu Vam samo reći da ih ne možete nikome legalno prodati još otprilike godinu dana. Ovi što "torbare" neće Vam ponuditi pravu cijenu udjela (jer prava cijena neće ni biti poznata do travnja slijedeće godine), a kasnije će Vam biti žao što ste ih prodali za sitne pare. Ako Vam nije baš velika frka ne prodajite ih do gore navedenog datuma. Upravo kako ste naveli, ne isplati se.

S obzirom da ste rekli da je novi Zakon povoljniji za stranku, postupak se treba završiti upravo onako kako sam naveo u prethodnom postu, odnosno, budući da postupak nije završen pravomoćnim rješenjem završit će se po pravilima novoga Zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju toga Zakona. Da li je drugostupanjsko tijelo u svojem rješenju već postupilo po odredbama novoga Zakona, Duro se lako može uvjeriti ako obrati pažnju na uvodni dio rješenja i na završetak obrazloženja istoga rješenja, gdje bi morali biti navedeni odgovarajući članci Zakona koji je sada na snazi. Također, u dijelu obrazloženja drugostupanjskog rješenja kojim se navodi što prvostupanjsko tijelo treba napraviti - ovisno o savjetniku koji je izradio rješenje - može se pozivati na određene članke koji propisuju potrebne dokaze u određenom postupku (npr.: "priložiti spisu predmeta opis ratnog puta suklado odredbama članka 123. Zakona," itd.). pozdrav!

Čl. 144. Zakona iz 2001. godine: "Postupci započeti prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, a nisu okončani pravomoćnim rješenjem okončat će se po odredbama ovoga Zakona." Čl. 158. stavak 2. Zakona iz 2004. godine (novi zakon): "Postupci započeti prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, a nisu okončani pravomoćnim rješenjem okončat će se po odredbama ovoga Zakona ako je to hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata povoljnije." Prema navedenom, postupak se mora okončati po odredbama novog Zakona (NN, 174/04).

Da li je riječ o prodaji besplatnih dionica koje se dobiju temeljem ostvarenog statusa HRVI-a ili je riječ o udjelima u Fondu HB koje ima svaki HB? Razlika je bitna pa bi bilo dobro da se to raščisti radi točnog odgovora.

Možda bi pomoglo da navedete o kojem Zakonu se radi.

Esade sve je to OK što navodiš, ali sporna je činjenica da isto Povjerenstvo sudjeluje u prvostupanjskom postupku i u postupku po žalbi (ako viši vještak odluči žalbu uvažiti). Evo, pretpostavimo ovu situaciju utemeljenu na brojkama koje si naveo u svom slučaju: - prvostupanjski vještak daje opću nesposobnost uzrokovana 100% sudjelovanjem u DR; - Povjerenstvo se ne slaže sa omjerom i predlaže opću nesposobnost, omjer 60:40, te vraća predmet prvostupanjskom vještaku sa svojom uputom; - prvostupanjski vještak, postupajući po uputi Povjerenstva, mijenja svoju prvotnu ocjenu u onu koju traži Povjerenstvo (ako to ne napravi Povjerenstvo će mu predmet ponovno vratiti dok ne postupi po njihovoj uputi), odnosno u opću nesposobnost, omjer 60:40; Ako se ne žališ, ostaje ocjena prvostupanjskog vještaka (čitaj: Povjerenstva). Međutim, ako se žališ i viši vještak smatra da je žalba u cijelosti opravdana, pa u svom nalazu - recimo - ponovno utvrdi opću nesposobnost 100% uzrokovanu sudjelovanjem u DR, taj svoj nalaz i mišljenje upućuje Povjerenstvu za reviziju, istom onom tijelu koje je (posredno) sudjelovalo u donošenju prvostupanjske ocjene (točnije rečeno, u "uvjeravanju" prvostupanjskog vještaka da promijeni svoju prvotnu ocjenu). Da li će sada, obavljajući reviziju u postupku po žalbi, Povjerenstvo promijeniti svoj stav u vezi uzroka invalidnosti? Nekada i hoće, ako su uz žalbu priloženi jaki medicinski argumenti koji nisu bili poznati u vrijeme donošenja prvostupanjske ocjene. Inače, teško. Ako se, dakle, ne slaže s ocjenom višeg vještaka, Povjerenstvo će vratiti njegov nalaz i mišljenje na ponovni postupak sa svojom uputom. Da se ne bi cijeli postupak vrtio u krug, viši vještak će postupiti po uputi Povjerenstva (na isti način kao i prije njega prvostupanjski vještak). Ključni je problem što jedno tijelo (Povjerenstvo), doduše indirektno, odlučuje o nečijoj invalidnosti (točnije, uzroku invalidnosti) i u prvostupanjskom i u žalbenom postupku. To je moguće jer se zakonodavac "dosjetio" i u Pravilniku koji uređuje rad navedenog Povjerenstva u postupku revizije propisao da to tijelo ispituje svaku ocjenu invalidnosti na temelju koje se stječe pravo na invalidsku mirovinu propisao da se vrši revizija. Dakle, Povjerenstvo obavlja reviziju ocjene invalidnosti, a ne donosi ni prvostupanjsko ni drugostupanjsko rješenje niti vrši reviziju navedenih rješenja, te mu se ne može staviti zamjerka da narušava načelo dvostupnosti u rješavanju žalbe. Naime, sukladno navedenom, Povjerenstvo ne odlučuje o žalbi, već drugostupanjsko tijelo, a temeljem nalaza i mišljenja višeg vještaka (koje je, opet, donešeno po uputama Povjerenstva - istog onog koje je sudjelovalo u donošenju prvostupanjskog nalaza i mišljenja pa time i prvostupanjskog rješenja). Naravno ja bih volio da ti se uvaži žalbu i da budeš , ali da je postupak čudan - čudan je.