bobo3

Ispravak/dopuna, pošto sam bio kod javnog bilježnika radi ovjere punomoći (s jednim potpisom): a) na navedenih 30kn (3 boda) ide i PDV u iznosu od 7,50 kn b) ide i taksa od 10 kn na kopiju koju zadržava JB c) to se sve (47,50 kn) ne odnosi na "prva četiri primjerka" već samo na JEDAN primjerak Službenica i JB su pronašle gore navedeni link na stranicama HJK ali tvrde da je to "po starom" i da one "godinama tako naplaćuju".

Možda bolje da vam JB ne povuče ovrhu. Plaćanje na rate: Se u načelu ne isplati, osim ako ćete ukupni dug otplatiti u godinu-dvije. Dok ne počne otplata glavnice, plaćanjem dijela koji se odnosi na kamate - ne smanjujete glavnicu ni iznos novih kamata (koji ovisi o glavnici). Više se isplati vezati/uložiti novac od tih rata koje biste preuranjeno platili. To što vam ovrhovoditelj/odvjetnik nudi plaćanje na rate ili na vašu molbu za plaćanjem na rate odgovara pozitivno, nije zbog mekog srca, već jer je to njima povoljno. (Jednom kad počnete otplaćivati glavnicu, moguće da će promijeni priču i tražiti da istu platite odjednom.)

Kamate (od 1. srpnja 2011) su 12% godišnje za građane. Žena se zabunila Da, redoslijed je troškovi (prvo Fina uzme svojih 240 kn), pa kamata, pa glavnica, prema čl. 172 (i čl. 171) Zakona o obveznim odnosima . Kamate ne povećavaju glavnicu (ne naplaćuje se kamata na kamatu) - koristi se proporcionalni tj. jednostavni obračun zateznih kamata - tako da su dužnici u neku ruku zaštićeni od pretjeranog rasta duga. U Fini obično kažu koliki je ukupni dug (s kamatama). Ako je to danas 219000 kn, za godinu dana neće se povećati za 12% od tog iznosa, već samo za 12% od glavnice.

> ovjera ugovora U Pravilniku o javnobilježničkoj tarifi postoji sastavljanje ugovora, dok vama treba ovjera potpisa prema čl. 19: (1) Za ovjeru jednog potpisa ili rukoznaka javni bilježnik ima pravo na nagradu u visini od 3 boda za prva četiri primjerka iste isprave. Znači ako troje potpisuje ugovor, to je 3*3 9 bodova po 10 kuna (čl. 40 vrijednost boda) ... 90kn

Pritužbu na rad javnog bilježnika se može uputiti nadležnim tijelima, a to su sukladno člancima 140. i 141. Zakona o javnom bilježništvu, Ministarstvo pravosuđa i Javnobilježnička komora Spominje se u čl. 108 i predsjednik suda (na području JB) kojem se mogu uputiti pritužbe i koji može narediti JB...

To bi bilo nešto kao "UNDO" opcija na kompjuteru

Priručnik o provedbi Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, str. 84: "... uočljivo je da postoji određena podudarnost između kaznenog djela ... KZ-a (*iz 97) i prekršaja ... Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (u daljnjem tekstu ZZNO), no valja naglasiti kako među njima ima i nekoliko bitnih razlika. Kao prvo, za postojanje kaznenog djela iz članka 215.a KZ-a potrebno je da počinitelj radnjama izvršenja (nasiljem, zlostavljanjem ili osobito drskim ponašanjem) žrtvu dovede u ponižavajući položaj. ... Nadalje, za postojanje kaznenog djela, za razliku od prekršaja, potreban je veći intenzitet protupravnog postupanja koje se očituje u zlostavljanju, drskom ponašanju ili nasilju i taj se intenzitet prosuđuje od slučaja do slučaja. Dosadašnja uobičajena praksa policijskih postaja na području grada Zagreba bila je da se kaznene prijave za kazneno djelo ... a KZ-a podnose nakon tri ili više ponovljena prekršaja iz ... ZZNO-a. ... Kada govorimo o razlici između prekršaja i kaznenog djela, treba spomenuti da ZZNO šire definira pojam nasilja nego što je to slučaj kod pojma nasilničkog ponašanja u smislu članka 215.a KZ-a. Stoga neki oblici nasilja koji ulaze u prekršaj iz članka 4. predstavljaju radnje kojima bi se eventualno ostvarivala bitna obilježja nekih drugih kaznenih djela, ali ne kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji iz članka 215.a KZ-a. Tako se primjerice radnjama usmjerenim na prouzrokovanje straha ili osobne ugroženosti, a koje ulaze u definiciju nasilja prema članku 4. ZZNO-a, mogu eventualno ostvariti bitna obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 129. KZ-a, radnje ograničavanja ili onemogućavanja kretanja mogu predstavljati kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode iz članka 124. KZ-a, a razni oblici spolnog uznemiravanja mogu predstavljati neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa. ..."

Slažem se, no možda bi u budućnosti ovrhovoditelj mogao doći do podatka...

Evo par navoda/linkova: Kazneni zakon govori o novčanoj kazni u čl. 42: "(4) Visina dnevnog iznosa utvrđuje se uzimajući u obzir poĉiniteljeve prihode i imovinu te prosjeĉne troškove nužne za uzdržavanje poĉinitelja i njegove obitelji. Dnevni iznos ne može biti manji od dvadeset kuna ni veći od deset tisuća kuna." - "uzimaju se u obzir i potencijalni prihodi koje bi osoba od te imovine mogla ostvariti — npr. vrijednost nekretnina u kojima počinitelj ne stanuje, a ne iznajmljuje ih, uštedevina od koje ne ostvaruje kamate" (iz jedne prezentacije) - prosječno je od 1.4.2014 do 30.6.2014 dnevni prihod iznosio 185,50 kn (vs RH) O sramoćenju - pogledajte komentare KZ uz čl. 148. Postoji i mogućnost Oslobođenja od kazne - ako počinitelj prizna neistinitost svojih tvrdnji i opozove ih (čl. 148. st. 5) Prijedlozi za promjenu IMO nepravednog čl. 148.

Unaprijed zahvaljujem(o)!

U članku iza navedenog 46-og imate o preraspodjeli radnog vremena Zakon o radu čl. 47 st. 3: "Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom." Postoje i ograničenja (st. 10, 11) za maloljetnike, trudnice, samohrane roditelje... 2 dana po 20h - čl. 53 spominje dnevni odmor od 12 sati (st. 1) odn. 8 sati (st. 2). Novi ZOR će donijeti neke promjene, moguće i manja prava radnika...

> propis koji govori o tome da ako u mjestu stanovanja postoji željezničko > stajalište, a tamo ne mogu kupiti mjesečnu a kamo li dnevnu kartu, ... Mislim da nema takvih detalja. Pojmovi koji se koriste u TKU (NN 141/12) i tumačenjima su: ... da li postoji organiziran međumjesni javni prijevoz ... ... ima organizirani mjesni prijevoz ... ... omogućava redovit dolazak na posao i povratak s posla (u smislu čl. 67. st. 18. TKU-a). Za tumačenja je nadležno Povjerenstvo za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora, pa možete i njih pitati. Trenutno (do 1.10.2014) sjednicama predsjedava predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, ova stranica navodi adresu: "... upiti se u navedenom vremenskom periodu dostavljaju na e-mail ili na adresu ..."

Članak (u točki 3.5) kaže da se koristi HAK-ov planer putovanja, Tumačenja - par primjera tumačenja: 47/59 - ako ulice/adrese nema 74/59 - ako se udaljenost ne može utvrditi 62/59 - izuzeci/korekcije - "U slučaju da se osporava udaljenost, korekciju je moguće izvršiti sporazumom između službenika ili namještenika i poslodavca, a ako sporazum nije moguće postići, stvarna udaljenost utvrdit će se izmjerom na terenu." Disclaimer: nisam stručnjak, ne radim za HAK, ni željeznicu.

Laicima (koji se prvi put sreću s tim) je računanje zastare "do dana primitka rješenja" prilično logično. No to ne vrijedi, vrijeme dok se rješenje dostavi bude ne par mjeseci, nego čak i više godina (bude i preko 10g kod ovrha i to je sve legalno. Društvo Potrošač je predlagalo rok za dostavu od 30 dana za ovrhe).

Hi Ela, (Pravi odgovor o 4 godine - "iskvarena politika, pravosuđe i šutnja medija nam to omogućuju") Za zastaru (1 god) se gledaju dva datuma: A) Datum dospijeća (za svaki pojedini račun) B) Datum kad je prijedlog za ovrhu neposredno zaprimljen kod javnog bilježnika -- Može se vidjeti na javnobilježničkom prijamnom štambilju, obično je to na prvoj strani (za razliku od datuma rješenja koji je na zadnjoj). Prigovor zastare uputite ako je barem jedan račun u zastari. Ako nema zastare najbolje je platiti dug+troškove+kamate, s tim što postoji mogućnost da troškovi budu manji od navedenih - možda vam to piše na prijedlogu.

Hi sparky, > da li imam pravo na stranu mirovinu ... Ovisi. O državi (state) u kojoj je bio razvod tj. njenim zakonima; o tome da li je nešto dogovoreno prilikom razvoda; i o vrsti mirovinskog plana (retirement plans). U principu vam pripada polovica iznosa za koji se mirovinski fond povećao za vrijeme zajedničkog života, to je bračna stečevina (marital property). Ne treba čekati odlazak u mirovinu, jer fond može biti unovčen ili izgubiti na vrijednosti - Don't Wait to File the QDRO. Uz taj link o QDRO još federal i state WI QDRO (Qualified Domestic Relations Order) je otprilike 'nalog o imovinsko-mirovinskim pravima prema obiteljskom zakonu' - napiše se ili ispuni formular (ako postoji državni ili od mirovinskog plana), potpisujete vi, bivši suprug i sudac a administrator mirovinskog plana ga odobrava i šalje vam dogovoreni postotak.

Osim kućnog reda (par sati dnevno) ne vjerujem da regulativa može puno pomoći s tim tipom buke. Prijavljivanje - možda roditeljima ili predstavniku stanara; policiji - može imati posljedice na međususjedske odnose. U susjednom prostoru ili parku (ako tako nešto postoji) uredite prostor za igru ili druge aktivnosti. Kome se obratiti za financiranje (ograde, sprave...), ovisi o gradu. Par ideja: 1) Koristiti absorpciju (u stanu: plutene ploče omotati platnom i objesiti na plafon; vani: staviti obloge/ploče i nepravilnosti, jer pravilne strukture pojačavaju zvuk) i refleksiju (ispred prozora pleksiglas). 2) Čak i glasni zvukovi mogu se lako prigušiti uz malo pozadinske buke, npr. uključivanje ventilatora u kupaonici ili pozadinska glazba mogu biti iznenađujuće učinkoviti u poništavaju zvukova. Ili, koristite generator bijelog šuma (white noise). Ili snimku/CD. 3) Ne čistiti (npr. pamučnim štapićima) uši od voska - on služi zaštiti 4) Dječji štitnici za uši. 5) Komunikacija - s tim što to ne bi trebao biti konfrontacijski razgovor/ljutnja. Sastanci su za pohvalu. Možda polijevanje vodom . Ili natpis tj. pisana bilješka/zamolba.

Poslodavac vas ne bi smio uznemiravati, ali pitanje je da li je (i u kojoj mjeri) podatak o bolesti tajna. Na doznaci je šifra bolesti (MKB), što je, kažu, ostalo iz socijalizma, i trebalo bi ukinuti... Članak (hrsvijet) tvrdi da su "otkrivanjem značenja šifre bolesti povrijeđena ustavna prava oboljenog radnika". Zakon o radu ima Članak 130 Zaštita dostojanstva radnika, pa teoretski možete uputiti pritužbu ili tražiti naknadu štete, kaže članak (ius-info).

Jedan mogući odgovor bi bio: "A po kojem zakonu oni to ne smiju" To je analogno objašnjenju iz članka o dostavi u kaznenom postupku: Iako prema odredbama o dostavi Zakona o kaznenom postupku iz 1997. godine (... ZKP/97), policija nije bila predviđena kao tijelo putem kojega se mogla vršiti dostava odluka ili dopisa, nije bilo nikakve zakonske zapreke da ona to ne čini, pa ako je policija dostavu izvršila prema odredbama ZKP/97, takva se dostava smatrala urednom, pa se ovaj način dostave često koristio u sudskoj praksi, prvenstveno radi dostave dopisa (poziva i pismena), ali i radi dostave odluka. Odredbama ZKP/08, izričito je predviđena mogudnost dostave putem policije. Takva dostava se temeljem čl.169.st.3. ZKP/08 1 , može izvršiti putem policije ukoliko su ispunjena tri uvjeta: prvo, da dostavu zahtjeva sud ili državni odvjetnik, drugo, da se adresatu ima dostaviti poziv, dakle ne odluka i drugo pismeno, i treće da se radi o dostavi osobi koju zbog nepoznate adrese treba pronaći...

O Komunalnom redarstvu stvarno ima malo informacija. Treba pitat tko i što se od navedenog radi (npr. broj predmeta), možda ima radio-emisija za pitanja i prijedloge; a trebao bi vrijediti i Zakon o pravu na pristup informacijama, pa pitajte. Anketa o transparentnosti 2012 Ako građani plaćaju neku službu, imaju pravo znati o istoj, građani ih kao poslodavci mogu i trebaju nadzirati - treba ugraditi video nadzor da se vidi što se radi u zgradi uprave (za početak na ulaze i hodnike). I slati stream preko interneta - e to bi bilo transparentno! Edit - dodan link: Zakon o komunalnom gospodarstvu

Mislim da su (kod ovakvih pitanja) veće šanse za odgovor ako se navede grad.

Vjerojatno bi prvo trebalo vidjeti zakone i ovlasti za grad. Možda taj grad ima web stranice gdje se nešto može reći javno, javnosti.

Počinje raditi gov.hr Središnji državni portal - zasad je probni rad, no neke stranice vlade se već preusmjeruju na gov.hr Članak (netokracija.hr) Dobro: 1) Ima opcije koje će neki koristiti... e-Građani, e-matica 2) Postoji podrška za pametne telefone i tablete (npr. kad je uži prozor, tri kolone se pretvori u jednu, kako bi se izbjeglo horizontalno skrolanje). Nije dobro: 1) Copyright © 2014 Vlada RH. (treba maknuti Copyright ili dodati "kopiranje je dopušteno...") 2) Neke stranice nemaju dobar (opisni) link već samo 'id' IMO, glavni nedostaci vladinih stranica su u sadržaju - dosta informacija nedostaje ili je loše organizirano. Ima i stranica Prijedlozi i komentari ako im netko želi reći nešto (o web stranicama). Za usporedbu evo i stranice vlade V.Britanije (nagrada, o dizajnu). Vjerojatno je to uzor. (SAD i Slovenija nemaju centralni portal već svako ministarstvo ili agencija ima svoj web site.)

Možda se radi o malom poslodavcu, koji bi prema prijedlogu novog Zakonu o radu dobio krila, tj. veća prava. novilist ili jutarnji "Mali poslodavci, koji zapošljavaju do pet radnika, moći će tim radnicima uručiti otkaz bez ikakvog obrazloženja"

Postoji europski ovršni nalog, no spominje se rijetko (primjer problema - ne zna adresu u Sloveniji) Trenutno između EU država ima razmjene informacija koje se odnose na prihode od kamata (Savings direktiva čl. 8). No postoje planovi i prijedlozi za proširenje razmjene pa će vjerojatno u bližoj budućnosti biti uključene i druge vrste prihoda, npr. plaće. (Za sada ste sigurni, osim ako imate koji bankovni račun s preko 1 mil. € )