Matrix

ne,dovoljno je da prodavatelj/dužnik zna da poduzetom pravnom radnjom (kupoprodajom)vrši prikratu vjerovnika.

post br.9 je bio iscrpan

osigurava od svakakog naknadnog upisa,no druga je stvar ako prodavatelj/dužnik kupoprodajom prikraćuje svoje vjerovnike,tad je moguća tužba radi pobijanja pravni radnji,koja se u ovom slučaju može podnijeti u roku od jedne godine od dana sklopljene kupoprodaje. nalazite se u širokom polju obveznih odnosa,što vam daje odriješene ruke da slobodno ugovarate modus obostranog izvršenja ugovornih obveza.

da,no trebala bi se donijeti odluka kojom se ukida pravo služnosti,u suprotnom poduzimati radnje na spriječavanju korištenja puta je smetanje. - je li moguće odlučivati o posjedovnoj zaštiti u slučaju kada osoba/tužitelj u toj parnici nema utvrđeno pravo služnosti prolaza. Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik (čl. 10. st. 1. ZV, ) a s posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti (dakle i prava služnosti prolaza - puta (čl. 190. ZV-a) glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava, na odgovarajući način, primjenjuju odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno prirodi prava niti odredbama zakona (čl. 10. st. 5. ZV-a). Kao što je posjed stvari faktično vlast neke osobe glede neke stvari (bez obzira na to je li njoj ta stvar i pravno pripada), tako je i posjed prava stvarne služnosti stanje u kojem neka osoba faktično izvršava sadržaj prava stvarne služnosti glede neke nekretnine i bez obzira na to je li ona ovlaštenik toga prava ili nije. Posjed prava stvarne služnosti sastoji se, dakle, u izvršavanju sadržaja dotičnog prava na nečijoj nekretnini (kao poslužnoj), a u korist one nekretnine (povlasne) koju posjeduje osoba koja izvršava sadržaj toga prava, pri čemu razlikujemo afmativne i negativne stvarne služnosti (čl. 186. st. 1. ZV). Tipična afmativna služnost upravo je u konkretnom slučaju predmetna služnost puta (čl. 190. ZV-a) koju izvršava dotični i to u korist svoje nekretnine kao povlasne, a na teret nekretnine autora teme koji je trpio izvršenje te služnosti sve dok se tome neusprotivi poduzimajući samovlasno određenu radnju i počini čin smetanja posjeda. A kako se stječe posjed prava stvarne služnosti (govorimo o stjecanju posjeda prava stvarne služnosti puta, a ne o stjecanju prava stvarne služnosti puta - čl. 190. u vezi s čl. 228. ZV-a)……………… Kad posjednik jedne nekretnine koju drugi posjeduje učini nešto što taj nebi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik nekretnine (povlasne), izvorno stječe posjed prava stvarne služnosti na drugoj nekretnini (poslužnoj) (čl. 16. st. 1. ZV-a). Prema tome na pitanje je li moguće odlučivati o posjedovnoj zaštiti u slučaju kada osoba u toj parnici nema utvrđeno pravo služnosti prolaza, treba odgovoriti potvrdno jer sud pruža zaštitu posjeda bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj ili poštenje posjednika (čl. 22. st. 2. u vezi s čl. 10. st. 5. ZV-a - odgovarajuća primjena odredaba o posjedu stvari). ko će ga znati,sto ljudi sto čudi.

koliko sam vidio u incijalnom postu nije bilo nove kupoprodaje,odnosno radi se o osobi koja je kao kupac nastupila u ugovoru.

itekako da predbilježba proizvodi pravne učinke,obzirom da je svim trećim osobama jasno stavljeno do znanja da je nekretnina otuđena i da će svi naknadni upisi pristigli nakon upisa predbilježbe biti brisani ukoliko naravno predbilježba bude opravdana,budući da opravdanjem predbilježbe nastupa učinak upisa prava vlasništva od trenutka kad je z.k.ured zaprimio prijedlog za upis predbilježe.

što neznači da nemogu zahtijevati osnivanje nužnog prolaza osnovom odredbi čl.191.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima,o čemu bi presudom odlučio sud.

u pogledu vašeg upita sudska praksa je jasna.Sentenca: ""Ugovor o doživotnom uzdržavanju u kojem je primatelj uzdržavanja izjavio da davatelju uzdržavanja ostavlja svu svoju imovinu pa i onu koju će imati u trenutku smrti, pravno je valjan i proizvodi sve namjeravane učinke."" Županijski sud u Rijeci, Gž-786/01, od 18. IX. 2002. suvišno i nepotrebno da navodite takvu klauzulu,obzirom da trenutkom smrti na nasljednike prelaze sva prava i obveze koje je umrli imao za života,pa tako i pravo da stupe u postupak koji nije okončan. postupak se prekida(čl.212.ZPP) i nastavlja kad nasljednici preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivnestrane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine.(čl.215.ZPP).

što neznači da građevina svojim jednim dijelom nezadire u tuđu nekretninu.

koliko se iz vaše opisa može zaključiti da potražuju za zadnje tri godine.

Pazite jednu stvar,ustup je moguć između sunasljednika,što će reći ako nasljednici spore postojanje izvanbračne veze javlja se spor o pravu vaše majke,odnosno dali je nasljednica ili ne,pa ako djeca nespore njeno pravo to daje za učinak da majka nasljeđuje 1/3-inu po svom vlastitom pravu a ne nekakav ustup. Ukoliko majka bude proglašena nasljednicom bit će u obvezi platiti porez na nasljedstvo,obzirom da Zakon o porezu na promet nekretninama u smislu poreznog oslobođenja nepoznaje izvanbračnu vezu,nažalost.

a u požurnici upozorenje da će te u slučaju ogluhe radi izdavanja brisovnog očitovanja u roku od 8 dana biti prinuđeni na podnošenje tužbe.

obzirom da je posjednik,odnosno osoba koja vrši faktičku vlast nad konkretnom sobom,ovlašten je da štiti posjed od bilo koje osobe koja mu oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava,neovisno o pravu i pravnoj osnovi na posjed.

da,ali uz pravodobno poduzimanje pravni radnji pred nadležnim organima.

uz uvjet da je prodavatelj iz kupoprodaje još uvijek upisan kao vlasnik nekretnine,u suprotnom na temelju ugovora i dopunskog rješenja o nasljeđivanju neće biti moguće izvršiti upis u zemljišne knjige.

da korisnik Mumija pogrešno nebi shvatio,ukoliko dobije spor, usvajanjem osnovnog tužbenog zahtjeva dosuđuju mu se i prouzročeni parnični troškovi,na zahtjev koji može postaviti do zaključenja glavne rasprave.

svaki takav upis se mogao pobijati prigovorom,žalbom ili pak tužbom,međutim kad se uzme u obzir protek 46 godina od spornog upisa je veliki problem.

pravno sljedništvo obvezuje,što će reći da data suglasnost u odnosu na nasljednika proizvodi i dalje svoje učinke,u suprotnom bi vladala pravna nesigurnost.

ovo se kosi sa odredbama čl.37 st.3 i 5 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Iz mjere opreza pogledati odredbe čl.43 i 44.Obiteljskog zakona

do Evropskog suda morate proći sve nadležne domaće sudove obzirom da ste stranka u ovršnom postupku,imali ste na raspolaganju pravne lijekove kojim bi osporavali ovrhu,obzirom da navodite kako niste nikom ništa dužni. ni u šali.

u smislu odluke Vrhovnog suda RH, Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007.,morali bi dokazati ekonomsku i emotivnu vezu,a ne samo činjenice da su se posjećivali.

naravno što da ne

Za početak pogledajte odredbe Zakona o zemljišnim knjigama od čl.179 pa nadalje.

pravni lijek će biti moguć kao i na bilo koju drugu odluku suda donesenu u prvom stupnju,no dotad da ne prejudiciramo valja pričekati donošenje rješenja.