Matrix

Uz sve navedeno posebno pazite da oznake nekretnine iz z.k.izvadka pravilno unesete u ugovor,što znači podaci iz z.k.izvadka trebaju biti istovjetni u ugovoru,kako nebi imali problem pri upisu prava vlasništva.

Svaki sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje(čl.9.ZOO),a na temelju iste obveze vjerovnik je ovlašten zahtijevati od dužnika njezino ispunjenje,koji je dužan u cijelosti ispuniti je.(čl.65.ZOO)

nebitno Članak 73.Zakona o nasljeđivanju""Pri procjenjivanju dara uzima se vrijednost darovane stvari u času ostaviteljeve smrti, a prema njezinu stanju u vrijeme darovanja.""

Martina, pogrešno razmišljanje,glede čega vam savjetujem da pogledate odredbe čl.21.Ovršnog zakona,posebno stavak 2.

Vidi čl.215 u vezi čl.212 st.5.Zakona o parničnom postupku.

vidi odredbe čl.484 do 487.Zakona o obveznim odnosima

U ovim i sličnim situacijama,zakonodavac posebni akcenat daje na d o b r u v j e r u ,pa je sa stajališta sudske prakse između ostalog zauzet stav da se nemože pružiti pravna zaštita kupcu koji uopće nije vidio što i u kakvom stanju kupuje,glede čega se apsolutno slažem sa Felixovim objašnjenjem.

ok,jel taj potpis ovjeren

sasvim izvjesno da je u pitanju rješenje o izvršenim promjenama u katastru.O čemu se radi,...upisano stanje po katastru nije bilo istovjetno sa onim u zemljišnim knjigama,odnosno je z.k.vlasnik umro,a nakon čega je iza istog proveden ostavinski postupak i doneseno rješenje o nasljeđivanju temeljem kojeg su izvršene promjene u zemljišnim knjigama ali iste promjene su provedene i u katastru.

Spitfire vam je već istaknuo post br.3 u temi http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/68374-Nedoumica-oko-prava-upisa-predbilje%C5%BEbe-vlasni%C5%A1tva

odredbe čl.103.Zakona o vlasništvu određuju kad će se pristupiti uređenju međe i na koji način.Uređena međa je predmnjeva vlasništva,no to neznači da takva predmnjeva u roku propisanom stavkom 6 istog članka,nije oboriva. Ustav jamći pravo vlasništva,a Zakon o vlasništvu i dr.stvarnim pravima kao materijalni zakon govori o nezastarijevanju prava na zaštitu vlasništva.

vidi odredbe čl.37 st.2 i 3.Obiteljskog zakona

Dali se priča u vašoj objavi odnosi na katastar ili stanje zemljišnih knjiga.

odgovore pokušajte pronaći u temi pod linkom http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/88237-Porez-na-diobu-nekretnina

drugi odvjetnik vam je trebao reći da takav postupak možete pokrenuti tek po otplati duga u cjelosti.

iz vašeg opisanog činjeničnog stanja je vidljivo da ste sestra i Vi suvlasnici cjelokupne imovine u omjeru tog prava 1/2,a cilj vam je da svako od vas ponaosob stekne pravo vlasništva 1/1 u opsegu suvlasničkog dijela,glede čega je jedini ispravan put da idete sporazumnom diobom,odnosno ugovorom o diobi koji će predstavljati temelj provedbe kroz zemljišne knjige.

to niko nemože tvrditi,obzirom je sve stvar dokazivanja,a koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka(čl.8.ZPP)

Sve ide na to da se radi o ovrsi temeljem pravomoćne i ovršne presude,u kojem pogledu Vi i nemožete ništa izmijeniti,osim kako su vam već prethodnici savjetovali zaštitu putem zaštićenog računa. Ono što se ovdje može desiti,a polazeći od nesporne činjenice da se radi o dva tuženika,jeste da se ovrhovoditelj za cjeloviti dug naplati isključivo od jednog tuženog/ovršenika(solidarna obveza)a sve upućuje na činjenicu da ste upravo Vi taj ovršenik,glede čega bi po otplati cijelog duga imali mogućnost od prijatelja(drugog solidarnog dužnika)zahtijevati polovinu isplaćenog duga.

Nemojte izgubiti iz vida činjenicu da je otac bio u zakonitom posjedu darovane nekretnine,neovisno o tome da se darovanje nekretnine učinilo prema podatcima iz katastra a ne iz zemljišnih knjiga. Na takav oprez poziva stajalište Županijskog suda u Varaždinu,zauzetog u odluci tog Suda, Gž-930/09-2 od 15. rujna 2009.,gdje između ostalog kaže; Za ovaj sud nije prihvatljivo stajalište tuženika da je tužitelj taj koji je stvorio pravnu nesigurnost činjenicom da nije zatražio uknjižbu prava vlasništva. Isto tako sud prvoga stupnja je pravilno zaključio da je tužitelj stekao pravo vlasništva na spornoj nekretnini dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. ZV-a, budući je isti na temelju valjane pravne osnove, stupio u pošteni, zakoniti i savjestan posjed sporne nekretnine.

i jel otac bio u posjedu darovane nekretnine

Drugostupanjski sud je prvostupanjskom dao upute što treba raditi,pa će tako provođenje ovrhe zastati do donošenja odluke o prijedlogu za odgodu.Nemate potrebe za novim prijedlogom,izuzev da vas sud pozove da svoj prijedlog za odgodu uredite,u što sumnjam.

i ako je meni osobno jasan bit vašeg odgovora,moram naglasiti da se u ovim slučajevima nemože nikako raditi o prekluzivnim rokovima,obzirom da je prigovor zastare,prigovor materijalno-pravne prirode na koje sud nepazi ex offo,što nije slučaj kod procesnog roka i upravo glede takvog roka može nastupiti učinak prekluzije.

svi troškovi koje ste osobno Vi imali,naravno da te troškove trebate dokazati a ne samo istaknuti paušalno.

to vam neće biti nikakva obrana ukoliko budete tuženi.

zatražiti povijesni izvadak iz kojeg će biti vidljiv način svih promjena u katastru.