Matrix

Fina provodi ovrhu ili protuovrhu na temelju ovršne isprave,a nikako da ona utvrđuje tražbinu,to će reći da ovršenik može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio,pa tek ako nepostupi u roku po nalogu suda ,ovršenik stječe ovršnu ispravu temeljem koje ide preko Fine sa protuovrhm.

ako je prodata za 30000,banka dobija svoj dug od 10000 plus troškovi postupka,a vama ide ostatak,nevidim što vam tu nije jasno.

kad je podnesen prijedlog.Ako je od dana kad je ovršna isprava stekla svojstvo ovršnosti do dana podnošenja prijedloga proteklo 10 godina,imate dobar žalbeni razlog.

u vezi citiranog ponovo ističem stav Ustavnog suda iz već pomenute odluke:""ali su ispunjeni uvjeti za pravovaljanost ugovora o darovanju iz paragrafa 940. OGZ, a sve temeljem čl. 106. ZOO. Činjenica što se prednik tuženih obvezao pomagati i njegovati tužiteljevu majku,ne mijenja karakter takvog ugovora da bi se on mogao smatrati naplatnim, jer prema paragrafu 940. OGZ moguće je izvršiti darovanje i u slučaju zasluga daroprimatelja odnosno kao njegovu osobitu nagradu."" -zaključak:moguća protučinidba u slučaju darovanja. z.k.ured nema nadležnost da utvrđuje ništavost pravnog posla,za njih je bitno da ispunjava opće i posebne uvjete za upis. žalbu(ne prigovor).U žalbi ističite da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio kako konkretni ugovor predstavlja ugovor o raspodjeli i ustupu držeći se toga da darovanje nemože biti sa protučinidbom zbog čega je grubo zanemario odredbe pravnog pravila iz paragrafa 940.OGZ-a koje su važile u vrijeme sklapanja ugovora. Darovanje nagradno Član. 940.OGZ Sućnost darovanja ostaje ista, ma darovanje to bilo učinjeno iz priznanosti; ili radi zasluga obdarenoga; ili kao osobita njegova nagrada; samo ako obdarenik nije od prije imao na to kakvog prava tužbenog.

Kad ste vi zaprimili rješenje o ovrsi?

na citirani upit vam niko nemože točno odgovoriti,no prije jedne godine se ne nadajte. očita pogreška suda u brojevima koja nema vezu sa meritumom,glede čega sud takvu grešku može ispraviti bilo kad.

koliko vidim da se radi o parničnom postupku,tako da je spominjanje upravnog spora suvišno,no da nebi tapkali u mjestu,dajte pročitajte kakvu tužitelj predlaže presudu i na čemu temelji takav zahtjev,što je predložio od dokaza,malo se pobogu trznite jer sve vam se to nalazi u podnesku zaprimljene tužbe na koju trebate dati odgovor.

Dug je naplaćen dva puta,glede čega vrijedi pogledati temu http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/88070-fina-naplatila-ve%C4%87-pla%C4%87eno

to možete pokušati dopisom izravno ovrhovoditelju,no vjerujte da je to uzaludno jasno da može,no naravno da Fina ne smije prisilnom naplatom s vašeg računa skidati ni lipe dozvoljenog minusa,što će reći da smije plijeniti samo postojeća sredstva koja imate na tekućim računima, a dozvoljeni minus je okvirni kredit po tekućem te Fina ne može prisilnom naplatom podizati taj kredit i ulaziti u minus,već ćekati priljev sredstava.

mišljenja sam da je to uzaludno,na što upućuje i sudska praksa.""Ovršenik je izjavio žalbu(prigovor)protiv rješenja o ovrsi,a kao jedini razlog navodi svoju tešku materijalnu situaciju i tešku materijalnu situaciju svoje obitelji zbog čega nemože platiti dužnu svotu. Žalba nije osnovana. Ovršenik,dakle,neporiče da postoji ovrhvodiditeljeva tražbina,niti osporava njezinu visinu,već u žalbi navodi kao razloge samo svoju tešku materijalnu situaciju i socijalni položaj zbog kojeg nije platio dužni iznos"" Iz odluke Županijskog suda u Dubrovniku, Gž-854/07, od 24. V. 2007.

neznam na koje kazneno djelo mislite,budući je i više no jasno da se provodi ovrha po rješenju Javnog bilježnika na koje po svemu sudeći niste prigovorili,jer nakon što Fina poslodavcu pošalje obavijest da se provodi ovrha na novčanim sredstvima poslodavac je dužan odmah uskratiti plaću na tekući račun radnika i mora čekati obavijest Fine o otvorenom novom računu na koji će se isplaćivati zaštićeni dio plaće,a kad prestanu razlozi za postojanje posebnog računa, Fina nalaže banci, kod koje je otvoren taj račun, njegovo zatvaranje. zašto bi izgubili posao,vaš poslodavac ničim nije i neće biti oštečen,njegova je obveza da postupi po nalogu,odnosno ustegne vašu plaću.

možda postoji u vidu opoziva zbog osiromašenja darovatelja(čl.493.ZOO) sami ste sebi odgovorili.

mišljenja sam da je sud pogrešno primjenio materijalno pravo kad je na konkretan slučaj primjenio odredbe čl.114.Zakona o nasljeđivanju,a propustio primjeniti pravna pravila iz paragrafa 940.Austrijskog građanskog zakonika. Iz sudske prakse; "Međutim, pravilno su nižestupanjski sudovi zaključili da sporni ugovor po svojoj prirodi predstavlja darovni ugovor, te i ovaj sud u cijelosti prihvaća takvo pravno stajalište. To iz razloga jer je očigledno prava volja pok. O. Š. bila da daruje novac i stvari pok. A. B. s kojim je zapravo živjela u zajednici života u zajedničkoj sobi u domu umirovljenika, a što im je omogućeno na zajednički zahtjev. Kod toga je utvrđeno da ne postoji niti jedna pretpostavka za ništavost takvog ugovora u smislu čl. 103. ZOO ili pobojnost u smislu čl. 66. ZOO.Pok. O. Š. bila je sposobna za rasuđivanje, ugovor nije sačinila pod prijetnjom ili zbog bilo koje druge mane volje, niti postoje razlozi za raskid takvog darovnog ugovora. Stoga je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju prividan ugovor i kao takav ništav, ali su ispunjeni uvjeti za pravovaljanost ugovora o darovanju iz paragrafa 940. OGZ, a sve temeljem čl. 106. ZOO. Činjenica što se prednik tuženih obvezao pomagati i njegovati tužiteljevu majku, ne mijenja karakter takvog ugovora da bi se on mogao smatrati naplatnim, jer prema paragrafu 940. OGZ moguće je izvršiti darovanje i u slučaju zasluga daroprimatelja odnosno kao njegovu osobitu nagradu. Stoga je djelomično valjalo preinačiti nižestupanjske presudei utvrditi da je sporni ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ništav." Kad ništav ugovor udovoljava uvjetima za pravovaljanost nekog drugog ugovora, onda će među ugovarateljima važiti taj drugi ugovor, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su ugovor sklopili i ako se može uzeti da bi oni sklopili taj ugovor da su znali za ništavost svog ugovora." USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Broj: U-III-1769/2010Zagreb, 1. veljače 2011. Glede navedenog se u vašem slučaju postavlja opravdano pitanje,ako je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ništav a ispunjava sve uvjete valjanog pravnog posla iz pravnog pravila paragrafa 940.OGZ-a,zašto se držao odredbi čl.114. Zakona o nasljeđivanju,i utvrdio da se radi o ugovoru o raspodjeli i ustupu,što je van svake pameti,obzirom da je sud dužan poznavati pravo i iscrpiti sve važeće zakone koje bi mogao primjeniti na konkretan slučaj,a sasvim izvjesno da to nije učinio.

eventualno prigovor treće osobe.Naime,treća osoba može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom.U ovršnom postupku o prigovoru treće osobe sud može odlučiti ako ovrhovoditelj prizna navode prigovora /nakon Novele broj 173/03 - ako se niti jedna od stranaka ne usprotivi prigovoru/, ili ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, ili ako su činjenice na kojima se prigovor temelji općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.U svim ostalim slučajevima ovršni sud će uputiti podnositelja izlučnog prigovora na parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena /nakon Novele broj 173/03 - obavijestiti podnositelja izlučnog prigovora o tome da se ovrhovoditelj o prigovoru nije očitovao ili da mu se koja od stranaka usprotivila I priopćiti mu da može pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe na tom predmetu nedopuštenom/. Iz odluke VTS RH, Pž-2836/02 od 26. studenog 2002 svjesni ste da u trenutku upisa zabilježbe ovrhe Vi niste bili vlasnici,budući da se vlasništvo na nekretninama temeljem pravnog posla stjeće upisom u zemljišne knjige,a ne trenutkom sklapanja kupoprodaje.

u smislu odgovora koji vam je dao Ljubo i G-man,nije stvar u tome dali Vi vjerujete,već suprotno,dali roditelji vjeruju vama.

kao i bilo koji sličan postupak sa zahtjevom kojim se traži od posjednika nevlasnika predaja posjeda nekretnine njenom vlasniku.

Postoji li mogućnost da ste najmodavcu ostali dužni,pa da je isti sklopio ugovor o cesiji sa tim djelatnikom/tužiteljem,čime je svoja dospjela potraživanja prema vama prenijeo na djelatnika.

sasvim izvjesno da vaš prodavatelj ima određeni dug prema dotičnom odvjetniku koji je pokrenuo ovrhu.

prije svega treba istaknuti da zabilježba spora nespriječava prenos prava vlasnitva ili upis drugih stvarnih prava,no onaj tko upiše svoje pravo nakon što je z.k.ured zaprimio prijedlog za upis zabilježe spora treba imati u vidu da njegov upis ovisi o ishodu parnice povodom koje je upisana zabilježba.Nadalje,zabilježba se nemože upisati na dijelu nekretnine koji nema svoj pravni identitet,što će reći u konkretnom slučaju da se zabilježba nemože upisati na tih sporni 5 %,već isključivo na cjelovitu nekretninu. Glede navedenog se može zaključiti da Vi nemate osnov potraživati štetu,budući da je sve urađeno zakonito,no druga je stvar što banka u cijeloj situaciji osjeća pravnu nesigurnost.

Vidite odredbe čl.215.Zakona o nasljeđivanju.

ovo bi se moglo protumačiti da Vi priznajete dug.Navodite da je po prigovoru stvar otišla u parnicu,glede čega niste napisali jel okončan parnični postupak.

ostaje mogućnost da se provjeri kod Javnog bilježnika koji je ovjerio potpise ugovornih stranki.

na takvu činjenicu se nemožete sa uspjehom pozivati,budući da su zemljišne knjige javne,što će reći da ste pravno stanje konkretne nekretnine mogli provjeriti.

Nije sporno pitanje da li ste ovlašteni tužbom zahtijevati predaju nekretnine u posjed obzirom da ste upisani vlasnik,odnosno suvlasnik,no postavlja se pitanje da li je stanje po katastru ispunilo pretpostavke za stjecanje prava vlasništva izvornim putem,glede čega bi u vašoj tužbi sasvim izvjesno uslijedio protutužbeni zahtjev tužene strane. Nije od goreg da pomenute radove prijavite građevinskoj inspekciji.

nije potrebna suglasnost što će reći da ugovor u smislu odredbe čl.56 st.2 ZZK udovoljava za upis predbilježbe prava vlasništva