Matrix

pa jasno da netreba,to nije ni sporno,stvar je u tome što vam brani pristup na svoju nekretninu.

Nema problema, ako se sjetite javite ishod.
Sretno,
lp

Može onda prvo investitoru, samo pripazite da dopis pošaljete u roku od 6 mjeseci od saznanja za problem, jer protekom tog roka gubite prava po toj osnovi. Znam da ćete promptno reagirati, ali moram naglasiti taj rok, da se ne zeznete.
Od dana obavijesti teče vam novi rok od godinu dana u kojem imate pravo ostvariti ona prava koja vam pripadaju po osnovi odgovornosti izvođača/investitora.

I obavezno komunikacija pismeno (preporučeno s povratnicom), službenim tonom, konkretnim zahtjevom i rokovima, tako da vide da se ne zezaš.
Pričekaj malo da felixx navrati na temu, sigurno će imati par konkretnijih savjeta.

Dakle, radi se o odgovornosti izvođača za nedostatke koji se tiču bitnih zahtjeva građevine (odgovornost sukladno odredbama ZOO-a u dijelu koji se tiče ugovora o građenju).
Ovakve stvari (prodor vlage) svakako su pokrivene spomenutim dijelom ZOO-a, i tu ste u pravu. Kako ovakav ljudski i miran pokušaj nije dao efekta, sugestija je sljedeća - poštom preporučeno s povratnicom izvođaču (graditelju) poslati dopis u kojem ga izvještavate o uočenim problemima (slobodno potkrijepite dopis sa slikama) i pozivate ga da pošalje nekoga da, u roku 8/15 dana izvidi situaciju, te kako bi se dogovorili o sanaciji. U proivnom, ukoliko izvođač ne postupi na traženi način, biti ćete prisiljena svoja prava ostvarivati putem suda. Bilo bi oportuno da vam dopis sastavi odvjetnik, da vide da ste već poduzela korake u smjeru odlaska na sud i da ste ozbiljna u tom naumu, iako nije nužno.
Žalosno je vidjeti ovakve "profesionalne" izvođače, da pokušavaju iskoristiti vašu benevolentnost, ali tako nažalost, veliki broj njih "operira".

Po meni bi bilo 450,00 kn (podnesak + uknjižba vlasništva + uknjižba osobne služnosti).

Zakon o cestama čl.107 i ako postoji (a trebala bi) odredbe iz Odluke o nerazvrstanim cestama na području vašeg grada/općine .

ne,obzirom na postojanje ovršne isprave o utvrđenoj obvezi.
 
što piše u utvrđenoj odluci uzdržavanja,od kojeg datuma počinje
 
Pitanje zastare uzdržavanja uređeno je u dva zakona, u Obiteljskom zakonu i u Zakonu o obveznim odnosima.
U prvom slučaju - kada ne postoji sudska odluka o određenoj obvezi uzdržavanja, mjerodavan je Obiteljski zakon, kojim je određeno da je roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao za njega uzdržavanje, dužan isplatiti naknadu za to uskraćeno uzdržavanje i to od dana nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe. Zastarni rok za podizanje ove tužbe je pet godina od dana nastanka obveze, dakle od dana kada je roditelj propustio platiti mjesečni iznos uzdržavanja. Provođenje ove ovrhe na plaći i drugom stalnom novčanom primanju ima prednost pred svim mogućim drugim ovrhama na tim primanjima neovisno o vremenu njihova nastanka. Postoje slučajevi gdje se ističe kako je ova odredba Obiteljskog zakona u određenoj koliziji s odredbama Zakona o obveznim odnosima, koji propisuje da se potraživanje može tražiti od dana podnošenja tužbe,no imajući u vidu da je Obiteljski zakon tzv. specijalni zakon u odnosu na Zakon o obveznim odnosima (koji je ovdje u svojstvu tzv. generalnog zakona, a pravilo je da u sukobu ove dvije vrste zakona prednost ima specijalni zakon nad generalnim), treba se voditi Obiteljskim zakonom, a ne Zakonom o obveznim odnosima. Druga situacija odnosi se na slučajeve kada postoji obveza uzdržavanja određena sudskom odlukom. Kako je ovdje riječ o tzv. povremenim tražbinama (one koje se isplaćuju povremeno, odnosno na mjesečnoj bazi, a ne jednokratno), primijenit će se odredbe Zakona o obveznim odnosima gdje je određeno da povremene tražbine koje proizlaze iz sudskih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće, zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina, odnosno u roku od tri godine od dospijeća svake pojedine tražbine. Važno je napomenuti kako Zakon o obveznim odnosima u čl.235 st.2 određuje  da zastara ne teče između roditelja i djece tako dugo dok traje roditeljsko pravo, tako da bi navedeni rok zastare od 3 godine počeo teći tek prestankom roditeljskog prava (u pravilu nastupom punoljetnosti djeteta).
 
Roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete dok se školuje u srednjoj školi, odnosno do završetka studiranja s tim da redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do 26. godine života.

Samo ako ih uhvate.Ti im nisi ni potreban da su ih i uhvatili.

Ne mora biti, može se do njih doći i nakon proteka vremena. Šanse su male, ali ovako napamet ne možemo reći kolike...

Teško ti je bilo što reći unaprijed, osim da se ne sekiraš dok/ako dođe poziv od DO-a, što može biti za tjedan dana, ali može i za koji mjesec...

Trava nije bitna, a nemoguće je reći jesu li mu ovo za krađu rekli za ozbiljno ili samo da ga pritisnu.
Sad nema što raditi, a kad/ako dobije poziv od DO-a, onda se javi, jer će mu tad točno pisati što mu stavljaju na teret.

Dokaz je to to što je mobitel kod njega, barem dokaz za utaju, a sad, za što će ga oni tužiti, ne možemo znati napamet... Nisu mu rekli kako će to kvalificirati?

Članak 8 Odluke o financiranju HGK,
(2) Članstvo u Komori i obveza plaćanja članarine prestaje brisanjem subjekta upisa iz sudskog registra nadležnoga trgovačkog suda
(4) Članice Komore za koje je pokrenut postupak likvidacije bit će oslobođene plaćanja članarine, uz uvjet dostave Rješenja o upisu Odluke o likvidaciji u sudski registar nadležnog trgovačkog suda, potpisanoga od osobe ovlaštene za zastupanje (likvidatora).

To je malo Šira Tema.
Ovisi iz čega je Proistekla Likvidacija..?
Iz Stečaja..?
Likvidacija radi Preustroja Društva..?
Likvidacija radi Brisanja Poslovnog Subjekta..?
Likvidacija je - Zamjena za Stečaj.
U Likvidacijskom Postupku Osnivač postavlja - Likvidatora ...dok u Stečaju Sud - Stečajnog Upravitelja.
U Pravilu..Likvidacije se u Večini Slučajeva Otvaraju..naglašavam u >večini slučajeva < Otvaraju..da Vam nitko
Nepoželjan ne  >čačka < po Dokumentaciji i Imovini , osim Osobe koju Vi Postavite.
(šteta je što ne smijem..navodi ti konkretne subjekte,,kao primjer )
poz.

Ne mora. Morao bi da ste suvlasnici iste građevine. No, ovako kako ste opisali, rekao bih da bi mu za takovo što bila potrebna građ.dozvola, jer se ne radi o pukom natkrivanju stepeništa ili zatvaranju terase prozirnim elementima pročelja što bi bilo izvodivo samo uz glavni projekt prema Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima. I pitanje je bi li je dobio zbog moguće preizgrađenosti.

ne,obzirom na postojanje ovršne isprave o utvrđenoj obvezi.
 
što piše u utvrđenoj odluci uzdržavanja,od kojeg datuma počinje
 
Pitanje zastare uzdržavanja uređeno je u dva zakona, u Obiteljskom zakonu i u Zakonu o obveznim odnosima.
U prvom slučaju - kada ne postoji sudska odluka o određenoj obvezi uzdržavanja, mjerodavan je Obiteljski zakon, kojim je određeno da je roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao za njega uzdržavanje, dužan isplatiti naknadu za to uskraćeno uzdržavanje i to od dana nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe. Zastarni rok za podizanje ove tužbe je pet godina od dana nastanka obveze, dakle od dana kada je roditelj propustio platiti mjesečni iznos uzdržavanja. Provođenje ove ovrhe na plaći i drugom stalnom novčanom primanju ima prednost pred svim mogućim drugim ovrhama na tim primanjima neovisno o vremenu njihova nastanka. Postoje slučajevi gdje se ističe kako je ova odredba Obiteljskog zakona u određenoj koliziji s odredbama Zakona o obveznim odnosima, koji propisuje da se potraživanje može tražiti od dana podnošenja tužbe,no imajući u vidu da je Obiteljski zakon tzv. specijalni zakon u odnosu na Zakon o obveznim odnosima (koji je ovdje u svojstvu tzv. generalnog zakona, a pravilo je da u sukobu ove dvije vrste zakona prednost ima specijalni zakon nad generalnim), treba se voditi Obiteljskim zakonom, a ne Zakonom o obveznim odnosima. Druga situacija odnosi se na slučajeve kada postoji obveza uzdržavanja određena sudskom odlukom. Kako je ovdje riječ o tzv. povremenim tražbinama (one koje se isplaćuju povremeno, odnosno na mjesečnoj bazi, a ne jednokratno), primijenit će se odredbe Zakona o obveznim odnosima gdje je određeno da povremene tražbine koje proizlaze iz sudskih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće, zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina, odnosno u roku od tri godine od dospijeća svake pojedine tražbine. Važno je napomenuti kako Zakon o obveznim odnosima u čl.235 st.2 određuje  da zastara ne teče između roditelja i djece tako dugo dok traje roditeljsko pravo, tako da bi navedeni rok zastare od 3 godine počeo teći tek prestankom roditeljskog prava (u pravilu nastupom punoljetnosti djeteta).
 
Roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete dok se školuje u srednjoj školi, odnosno do završetka studiranja s tim da redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do 26. godine života.

Ok
 
samo ako obje tražbine glase na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće i ako su obje dospjele.
 
Čl. 172. ZOO
Ako dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica.

O takvoj promjeni, odnosno o spajanju čestica katastar će prijavnim listom izvijestiti gruntovnicu,no navedena promjena neće se moći provesti u gruntovnici bez da se sklopi sporazum između vlasnika obje parcele o tome kakav će biti njihov udio u novoj "spojenoj" zemljišnoj čestici,ovo iz razloga što se upis promjene oblika ili površine u z.k. provodi na temelju prijavnoga lista katastra o promjeni u katastru zemljišta,ali ako bi ta promjena utjecala na knjižna prava, tada je za njenu provedbu u zemljišnoj knjizi potrebno sačiniti i ispravu prikladnu za uknjižbu kojom se upisani nositelji prava na tom zemljištu slažu s tom promjenom.

iz mjere opreza da neshvati pogrešno pa u samo zahtjevu zatraži utvrđenje da je kupoprodajna cijena isplaćena,jer bi sud odbio taj dio zahtjeva.
Naime,citirano je činjenica i kao takva nemože biti dio utvrđujučeg zahtjeva(procesno nedopušteno),več takvu činjenicu navesti sa dokazima u činjeničnoj podlozi a koja će biti osnov za donošenje kondemnatorne odluke na činidbu,odnosno obvezivanje tuženog na izdavanje isprave podobne za opravdanje predbilježe,a koju u suprotnom zamjenjuje presuda.
 
dajte točno napišite kako glasi zatjev,znači onaj dio  kojim predlažete sudu kakvu presudu da donese,jer kako god pogledam vaše navode,neštima mi petit tužbe.

u takvim postupcima sud nedonosi odluke o krivici,več na osnovu činjenica i ocjene dokaza usvaja ili odbija zahtjeve stranaka u postupku

otac oženjen?
gospođa udata?
stan je čiji? kada kupljen?

O takvoj promjeni, odnosno o spajanju čestica katastar će prijavnim listom izvijestiti gruntovnicu,no navedena promjena neće se moći provesti u gruntovnici bez da se sklopi sporazum između vlasnika obje parcele o tome kakav će biti njihov udio u novoj "spojenoj" zemljišnoj čestici,ovo iz razloga što se upis promjene oblika ili površine u z.k. provodi na temelju prijavnoga lista katastra o promjeni u katastru zemljišta,ali ako bi ta promjena utjecala na knjižna prava, tada je za njenu provedbu u zemljišnoj knjizi potrebno sačiniti i ispravu prikladnu za uknjižbu kojom se upisani nositelji prava na tom zemljištu slažu s tom promjenom.

iz mjere opreza da neshvati pogrešno pa u samo zahtjevu zatraži utvrđenje da je kupoprodajna cijena isplaćena,jer bi sud odbio taj dio zahtjeva.
Naime,citirano je činjenica i kao takva nemože biti dio utvrđujučeg zahtjeva(procesno nedopušteno),več takvu činjenicu navesti sa dokazima u činjeničnoj podlozi a koja će biti osnov za donošenje kondemnatorne odluke na činidbu,odnosno obvezivanje tuženog na izdavanje isprave podobne za opravdanje predbilježe,a koju u suprotnom zamjenjuje presuda.
 
dajte točno napišite kako glasi zatjev,znači onaj dio  kojim predlažete sudu kakvu presudu da donese,jer kako god pogledam vaše navode,neštima mi petit tužbe.

Imajte na umu da se ishod takvog spora ne može sa sigurnošću predvidjeti, ali je realno da bi sud ipak trebao uvažiti bar neki vaš doprinos.
Svrha vašeg spora ionako je da suprugu privolite da stan ili bar udio vlasništva upiše na sina.
Što se tiče kupovine drugog stana - budite oprezni, ne činite to dok ste u braku. Također, ušteđevinu nije preporučljivo stavljati na svoje ime na račun u banci,  jer bi se i to moglo tretirati kao bračna stečevina.
 
Vjerojatno ste svjesni da postoji diskriminacija, ali niste svjesni koliko daleko to može ići.
Stoga vam savjetujem da pročitate ovo:
Diskriminacija očeva u postupku razvoda | Felix Simon - Academia.edu
i ovo:
Mit i istina o obiteljskom nasilju | Felix Simon - Academia.edu
Možda će vam puno toga izgledati kao pretjerivanje, ali nije . U međuvremenu se u postupcima pred hrvatskim pravosuđem događaju očevima takve stvari da su i ovdje opisani događaji 'kamilica'.