MASTER

da, otišlo je poštom

Predmet: Prijedlog za ocjenu suglasnosti zakonske odredbe s Ustavom Republike Hrvatske članka 365 stav 2 Zakona o trgovačkim društvima Člankom 365 stav 1 Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03- dalje u tekstu ZTD) određeno je da se odluka o upotrebi dobiti društva može pobijati i ako se njome, premda pravo na podjelu nije isključeno zakonom ni statutom, odluči da se dobit ne dijeli dioničarima, iako bi prosudbom razumnog gospodarstvenika to trebalo učiniti s obzirom na okolnosti u kojima društvo posluje. Nadalje tužbu za pobijanje odluke o raspodjeli dobiti mogu podići dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva ili dio tog kapitala koji otpada na njihove dionice iznosi najmanje 4.000.000,00 kuna i nadzorni odbor. Predlaže se ocijeniti suglasnost odredbe članka 365 stav 2 ZTD koji glasi: ”Tužbu za pobijanje odluke iz prethodnoga stavka ovoga članka mogu podići dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva ili dio tog kapitala koji otpada na njihove dionice iznosi najmanje 4.000.000,00 kuna i nadzorni odbor.” sa Ustavom Republike Hrvatske, podredno ukinuti i/ili poništiti odredbe članka 365 stav 2 ZTD Obrazloženje Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. (članak 1 Ustava Republike Hrvatske). Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. (članak 29 Ustava Republike Hrvatske). Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. (članak 46 Ustava Republike Hrvatske). Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. (članak 49 Ustava Republike Hrvatske) Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. (članak 50 Ustava Republike Hrvatske). Iz osporene odredbe proizlazi da nadzorni odbor dioničkog društva ima veća prava pred sudom u postupcima u kojim se odlučuje o odlukama koji su donijeli dioničari i tiču se njih samih. Citiranim djelom članka 356 stav 2 ZTD u neravnopravan položaj pred sudom : -stavljen je svaki (pojedinac) dioničar društva bez obzira na iznos udjela koji ima u temeljnom kapitalu društva -stavljeni su dioničari čiji udjeli zajedno čine manje od dvadesetog dijela temeljnoga kapitala društva Ustav Republike Hrvatske jamči da su strane pred sudom ravnopravne u postavljanju zahtjevima o odlučivanju o stvarnim vlasničkim pravima bez obzira na udjelu o vlasništva u određenom stvarnom pravu. Stoga se predlaže poštovanom Ustavnom sudu Republike Hrvatske donijeti ODLUKU Ukida i/ili poništava se kao protivan Ustavu Republike Hrvatske članak 356 stav 2 Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03) koji glasi “Tužbu za pobijanje odluke iz prethodnoga stavka ovoga članka mogu podići dioničari čiji udjeli zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva ili dio tog kapitala koji otpada na njihove dionice iznosi najmanje 4.000.000,00 kuna i nadzorni odbor”

Predmet: Prijedlog za ocjenu suglasnosti zakonske odredbe s Ustavom Republike Hrvatske članka 90 i 91 stav 2 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 107/2007 od 19 listopada 2007 godine) i prijedlog odgode primjene tih zakonskih odredbi Člankom 90 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 107/2007 od 19 listopada 2007 godine – dalje u tekstu ZIDZTD) dopunjuje se članak 362. točki 1. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03- dalje u tekstu ZTD) iza riječi: »skupštine« dodaje se zarez i riječi: »stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine«. U točki 3. točka na kraju se briše i dodaju riječi: »ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine,«. Člankom 91 ZIDZTD dopunjuje se članak 363 stav 4 ZTD dodaje se druga rečenica koja glasi: »Dioničar se u postupku može tužitelju pridružiti kao umješač najkasnije u roku od mjesec dana od dana objave.« Nakon tih dopuna dopunjeni članci ZTD glase Ovlaštenje za pobijanje Članak 362. Odluke glavne skupštine mogu pobijati: 1. dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine, stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik, 2. dioničar koji nije sudjelovao u radu glavne skupštine jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome sudjeluje, ako glavna skupština nije bila uredno sazvana ili predmet odlučivanja na glavnoj skupštini nije bio valjano objavljen, 3. svaki dioničar u slučaju iz članka 360. stavka 2. ovoga Zakona ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine 4. uprava društva, 5. svaki član uprave i nadzornog odbora ako bi provođenjem odluke učinio radnju koja je kažnjiva, nezakonita ili za koju bi morao odgovarati za štetu. Tužba za pobijanje Članak 363. (1) Tužba se mora podići isključivo kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 30 dana od donošenja odluke. Ako je tužitelj bio prisutan na glavnoj skupštini na kojoj je odluka donesena, taj rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je zaključena glavna skupština na kojoj je odluka donesena. Nije li tužitelj prisustvovao glavnoj skupštini na kojoj je donesena odluka, rok počinje teći prvoga narednoga dana od dana kada je mogao saznati za odluku. (2) Tužba se podiže protiv društva. Društvo zastupaju uprava i nadzorni odbor. Ustanu li s tužbom uprava ili neki njezin član, društvo zastupa nadzorni odbor, a ustane li s tužbom neki član nadzornog odbora, društvo zastupa uprava. (3) Više postupaka koji se vode o pobijanju treba spojiti. Postupak po tužbi za pobijanje je hitan. (4) Uprava mora u glasilu društva bez odgađanja objaviti da je tužba podignuta i za kada je po tužbi zakazano ročište. Dioničar se u postupku može tužitelju pridružiti kao umješač najkasnije u roku od mjesec dana od dana objave. (5) Sud može privremenom mjerom zaustaviti primjenu odluke za koju se tužbom traži da se utvrdi ništavom, ako je vjerojatno da bi se njezinim provođenjem društvu mogla pričiniti nepopravljiva šteta. Predlaže se ocijeniti suglasnost odredbe članka 90 i 91 stav 2 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 107/2007 od 19 listopada 2007 godine) sa Ustavom Republike Hrvatske, podredno ukinuti i/ili poništiti odredbe članka 90 i 91 stav 2 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 107/2007 od 19 listopada 2007 godine). Obrazloženje Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. (članak 1 Ustava Republike Hrvatske). Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. (članak 29 Ustava Republike Hrvatske). Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. (članak 46 Ustava Republike Hrvatske). Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. (članak 49 Ustava Republike Hrvatske) Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. (članak 50 Ustava Republike Hrvatske). Poziv za glavnu skupštinu objavljuje se u glasilu društva. Odluka o sazivanju glavne skupštine mora sadržavati tvrtku i sjedište društva, vrijeme i mjesto održavanja glavne skupštine i uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupštini te za korištenje pravom glasa. U pozivu se mora navesti sadržaj odluke o sazivanju glavne skupštine. Od dana objave poziva za glavnu skupštinu u poslovnim prostorijama u sjedištu društva moraju se izložiti za razgledanje dioničarima godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, izvješće nadzornog odbora i prijedlog odluke o upotrebi dobiti, kada su predmet razmatranja i/ili odlučivanja na glavnoj skupštini. Na zahtjev svakog dioničara mora mu se staviti na raspolaganje preslika spomenutih isprava. To vrijedi i u pogledu glavne skupštine društva majke u koncernu za godišnja financijska izvješća koncerna, izvješće o stanju koncerna i izvješće nadzornog odbora. (članak 277 stav 3 ZTDa). Dnevni red glavne skupštine mora se objaviti u glasilu društva zajedno s pozivom na skupštinu. Ako dioničari koji zajedno imaju udjele u iznosu od dvadesetoga dijela temeljnoga kapitala društva nakon što je sazvana glavnu skupština zahtijevaju da se objavi predmet odlučivanja na glavnoj skupštini, to se mora učiniti u roku od deset dana nakon što je objavljeno sazivanje glavne skupštine. Propust spomenutog roka ima za posljedicu da predložene točke dnevnog reda nisu valjano objavljene. (članak 280 stav 1 ZTDa) Prijedlozi dioničara s navođenjem njihova imena, obrazloženja i eventualnog stava uprave moraju biti dostupni osobama navedenim u članku 281. stavku 1. do 3. ZTDa pod tamo navedenim pretpostavkama, ako dioničar najkasnije dva tjedna prije dana održavanja glavne skupštine dostavi društvu na adresu za to navedenu u pozivu svoj protuprijedlog prijedlogu odluke koji je dala uprava i/ili nadzorni odbor o nekoj određenoj točki dnevnog reda s obrazloženjem. Tu se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 281. stavka 3. ZTDa. Ako se dioničar ne koristi spomenutim pravom, to nema za posljedicu gubitak prava na stavljanje protuprijedloga na glavnoj skupštini društva. (članak 282 stav 1 ZTDa). Ako sud pravomoćnom presudom utvrdi da je odluka glavne skupštine ništava, ona djeluje prema svim dioničarima i članovima uprave i nadzornoga odbora čak i kada nisu bili stranke u tome postupku (članak 364 stav 1 ZTD) Prema tome neovisno o tome kada je glavna skupština dioničara sazvana, mogu donositi odluke temeljem protuprijedloga dioničara iznijetog na samoj glavnoj skupštini dioničara. Osporenom odredbom članka 90 ZID ZTD umanjuju se prava dioničara društva koji su to postali nakon objave poziva glavne skupštine društva, s time da naznačeni prijedlozi u pozivu na glavnu skupštinu ne budu uopće usvojeni, a taj isti dioničar nema pravo pobijati pred sudom takvu odluku. Osporene odredbom članka 91 ZID ZTD umanjuju se prava dioničara društva koji su to postali 30 dana nakon objave da se vodi spor radi pobijanja odluke skupštine. Naime nesporno je da odluka u sporu koji se vodi radi pobijanja odluke skupštine djeluje prema svim dioničarima – uključivo i onima koji su to postali 30 dana nakon objave. Tužitelj u takvom sporu može i odustati od tužbe povlačenjem pri čemu aktualni dioničar zbog zakonskog ograničenja ne bi mogao imate svojstvo jedinstvenog suparničara. Stoga meritum sudskog pravorijeka u toj parnici uopće ne bi ovisio primjeni materijalnog prava već o procesnim pravima koja bi pojedina stranka imale pred sudom. Ustav Republike Hrvatske jamči da su strane pred sudom ravnopravne u postavljanju zahtjevima o odlučivanju o stvarnim vlasničkim pravima bez obzira na udjelu o vlasništva u određenom stvarnom pravu. Stoga se predlaže poštovanom Ustavnom sudu Republike Hrvatske donijeti ODLUKU Ukida i/ili poništava se kao protivan Ustavu Republike Hrvatske - članak 90. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 107/2007 od 19 listopada 2007 godine) koji glasi U članku 362. točki 1. iza riječi: »skupštine« dodaje se zarez i riječi: »stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine«. U točki 3. točka na kraju se briše i dodaju riječi: »ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine,«. - članak 91. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 107/2007 od 19 listopada 2007 godine) koji glasi u članku 363. stavku 4. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Dioničar se u postupku može tužitelju pridružiti kao umješač najkasnije u roku od mjesec dana od dana objave.« Obzirom da odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 107/2007 od 19 listopada 2007 godine) stupaju na snagu 01 travnja 2008 godine temeljem članka 45 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike predlaže se donijeti ODLUKU Do okončanja postupka pokrenutog radi ocjene ustavnosti odgađa se primjena - članka 90. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 107/2007 od 19 listopada 2007 godine) koji glasi U članku 362. točki 1. iza riječi: »skupštine« dodaje se zarez i riječi: »stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine«. U točki 3. točka na kraju se briše i dodaju riječi: »ako je stekao dionice prije nego što je bio objavljen dnevni red glavne skupštine,«. - članak 91. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 107/2007 od 19 listopada 2007 godine) koji glasi u članku 363. stavku 4. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Dioničar se u postupku može tužitelju pridružiti kao umješač najkasnije u roku od mjesec dana od dana objave.«

da odete do gruntovnice i uzmete zk izvadak na kojem pište da ste vlasnik

ne treba brkati rezerve društva i imovinu društva sa imovinom raspolaže uprava - dakle ulaže i osniva po potrebi nova trgovačka društva rezerve predstavljaju sredstva koji su se članovi društva "odrekli" za društvo dok drugačije ne odluče - dakle prividno povećanje temeljnog kapitala to mogu biti i određenim slučjevima i hibridni instrumeti ulaganja u temeljni kapital itd

članovi društva dužni su vam dati suglasnost obavljanja poslova člana uprave u drugom društvu - time niste u sukobu interesa i zapamtite ne postoji sukob interesa ukoliko postupate pažnjom savjesnog gospodarstvenika

skupština mora donijeti odluku o isključenju u skladu s odredbama ugovora i zakona - upravo onako kako ste predvidjeli isto tako skupština mora biti valjano sazvana, a na skupštini treba biti donesena odluka u obliku javno bilježničkog akta - moj je prijedlog savjetujte se s nekim javnim bilježnikom koji će sastavljati zapisnik sa skupštine da vam pomogne donijeti zakonitu odluku a skupštinu društva održite u njegovom uredu nakon toga se odluka skupštine upisuje u sudski registar

"oni" su vjerovatno pokrenuli vlasničku tužbu ili pojedinačni zk ispravni postupak - pitanje je samo da li vi za to znate i druga bitna stvar posjed i vlasništvo nekretnine nisu isto

stav je VTS RH da prilikom uručenja bianco zadužnice ukoliko nije dana posebna izvjava kojom se ovlašćuje primatelja na popunjavanje zadužnice za točno određene namjene da je dana za sva osiguranje naplate svih potraživanja iz međusobnih odnosa točno je da bianco mjenica nije mjenica međutim kod popunjavanja bianco mjenice treba čim je moguće više imati elementa popunjeno ili ih odmah popuniti prilikom zaprimanja uvijek treba kao datum izdavanja navesti datum kad je primjljena mjenca - nikako navesti datum kad se podnosi na naplatu obavezno zabilježiti tko je u ime izdatnika potpisao mjenciu (direktor xx ) - poželjno je na internetu provjeriti stanje upisa u sudski registar - pravo zastupanja - samostalno i skupno isto tako savjetujem popuniti i ostale elemente mjenice koji su tada poznati - remitenta, mjesto plaćanja ukoliko je pak mjenica izdana na mjeničnom blanketu, a nema potpisa akcpetanta (prihvaćamo) tada svakako treba vlastoručno precrtati "platite za ovu _____ mjenicu" u "platiti ćemo za ovu____ mjenicu" ovo sve govorim iz razloga što najčešće prilikom primanja bianco mjenice nema spornih činjenica sa dužnikom pa ukoliko se ukaže da je koji podatak pogrešno popunjen lakše je dobiti novi primjerak međutim kad imate namjeru poslati mjenicu na naplatu, a nešto je u popunjavanju "zaribano" teško je dobiti novu od dužnika - tada su vjerojatno međusobni odnosi već narušeni

mislim da do iznosa od cca 5000€ ne treba pratiti EUR već samo izjava IZJAVA Kojom izjavljujemo pod materijalnom i moralnom odgovornošću da roba koju izvozimo po fakturi broj 003-333 od 03-10-2007 za ABC doo SARAJEVO VRSTA ROBE: jubox KOLIČINA 15 kg, 1 kolet Vrijednost 800,00 EUR Stekla status cjelovito dobivenog proizvoda hrvatskog porijekla primjenom članka 4 Glava II Protokola 9 Međunarodnog ugovora o slobodnoj trgovini između Republike Hrvatske i Republike BIH (NN 9/2001)*** *** provjeriti kod špeditera

uvijek se sve obavijesti šalju na I stupanjski sud dakle TS btw na www.vtsrh.hr može se pratiti kretanje spisa kad dođe do njih i to po predmetu I stupanjskog suda, pa možeš saznati jel predmet gotov ili u radu pa tako i saznati Pž

jako interesantno vi ste krivi jer vam je odvjetnik dao 10000€ i prodao kao punomoćenik tvrtke u stečaju bez obzira na sve -bi se reklo da niti vi niti odvjetnik niti stečajni upravitelj niste postupali pažnjom dobrog gospodarstvenika, i da tko je jamio jamio - a prste u pekmezu ste imali svi skupa pitanje samo tko je kriv sama činjenica da ste vi dobili 10k€ uopće ne predstavalja kazneno djelo pa nije odvjetnik dijete iz vrtića da ne zna da stečaj nije otvoren, i da je njegova punomoć prestala itd trenutkom otvaranja stečaja vaše su ovlasti prestale, pa kako je sudski registar javan (pa tako i onaj za stara poduzeća neusklađena sa ZTD) odvjetnik nije smio isplatiti vama nikakve novce već ih uplatiti na račun firme- e sad ako on nije znao da je žiro račun zatvoren ili je znao - trebao je novce odnijeti na sud ili kod bilježnika

a zašto bi bilo to bitno? u čemu je problem

mala greška tijekom vođenja parnice trebalo je u istoj parnici napadati sve odluke skupštine doo koje su naknadno donošene i upisivane u sudski registar tada bi sud vjerovatno u istom postupku poništio sve odluke naime Ništavost odluka skupštine Članak 448. Na ništavost odluka skupštine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 355. do 359. ovoga Zakona. Uklanjanje ništavosti Članak 356. (1) Nakon što se odluka glavne skupštine upiše u sudski registar ne može se pozivati na njezinu ništavost iz razloga navedenog u članku 355. točki 2. ovoga Zakona. (2) Ako je odluka glavne skupštine ništava iz razloga navedenih u članku 355. točki 1., 3. ili 4. ovoga Zakona, na ništavost se ne može pozivati po proteku tri godine od njezina upisa u sudski registar. Ako je u vrijeme isticanja toga roka u tijeku spor povodom tužbe za utvrđenje odluke ništavom, rok se produžuje sve dok se tužbi pravomoćno ne odluči ili dok se spor konačno ne riješi na neki drugi način. Ako je odluka glavne skupštine ništava po odredbi članka 355. točki 1. ovoga Zakona zbog postupanja protivno odredbi članka 277. stavka 5. ovoga Zakona, na njenu se ništavost ne može pozivati ako se s njom suglase dioničari koji nisu bili uredno pozvani na glavnu skupštinu. (3) Odredbe stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučajevima iz članka 338. stavka 2. te članka 348. stavka 2. ovoga Zakona ako odluka nije ila pravodobno upisana u sudski registar.

još malo o privremenim mjerama protiv banaka pri naplati mjenica www.slobodna.net/001/r14807.tif - odbija se prijedlog www.slobodna.net/001/pz323507.tif - ukida se rješenje i vraća na ponovni postupak primjena člana 298 Ovršnog zakona

vjerovatno postoji u izreci odluke da se poništava odluka o isključenju člana iz društva i nalog društvu da o tome žurno izvjesti registarski sud međutim, uprava društva nakon što zaprimi takvu sudsku odluku o istoj mora odmah izvjestiti registarski sud

privremena mjera ne znači da bi ti račun bio blokiran već samo zamrznut onaj saldo na koji glasi zadužnica isto tako probaj privremenom mjereom da se njima zamrzne iznos koji su naplatili zadužnicom - pa kad shvate da su tebi skinuli novac a njime ne mogu raspolagati i da će ti biti dužni i zakonske zatezne kamate pa će sve skupa biti dvostruki ili trostruki trošak za njih, možda ipak promijene mišljenje btw da li kad si izdavao zadužnicu izdao im ovlaštenje za korištenje zadužnice radi naplate roba i usluga iz međusobnih poslovnih odnosa

član može istupiti ako su se članovi društva o tome suglasili a ne tek jednostranom odlukom - valjda i vjerovnici društva imaju nešto za reći vidi smanjenje temeljnog kapitala

malo pročitajte zakon o porezu na dodanu vrijednost i pravilnik o porezu na dodanu vrijednost tamo su jasno opisani elemetni računa - ovo osobito glede vremena isporuke dobara i usluga - ukoliko račun ne bi imao sve elemente prema ZPDV i PPDV to i nije vjerodostojna isprava pa se temeljem iste i nemože pokretnuti ovršni postupak iz vlastitog iskustva mogu reći da je OPS Zg zastao s odlukom povodom prigovora da račun nema sve elemente koje propisuje ZPDV i PPDV (u konkretnom slučaju bio je to račun za usluge - odvjetničke)

prijavite slučaj policiji ako je sve istina što ste napisali vjerovatno će vam reći da je to spor između pravnih osoba ali ako vi govorite istinu onda je riječ i o prevari u gospodarskom poslovanju ako "oni" lažu moglo bi biti čupavo za njih bilo bi dobro ukoliko imate naznačene dostavnice i račune za koje smatrate da nisu istinite, da probate na trgovačkom sudu ishoditi privremenu mjereu da se novac po zadužnici ne prenese na njihov račun već da ostane "blokiran" na vašem računu- teže će biti uspjeti da se zadužnica ne naplati ali možda se može i to probati - probajte im predložiti da taj iznos koji vas terete da položite kao jamstvo kod neke banke ili bilježnika dok se ne razjasni sporna situacija

vratiti kredit - jedina mogućnost

posjetite policiju i sve i lijepo ispričajte

naravno da ste u prekršaju - odmah nađite i otiđite knjigovođi

doo može biti osnivač a prema tome i suvlasnik obrta vidi obrazac za osnivanje obrta www.hitro.hr

podnesite prijedlog za nastavkom postupka obzirom na izmjenjene okolnosti koje su navede u rješenju u prekidu postupka