MASTER

i dobili danas poziv od žDORH radi uzurpacije državnog zemljišta čovjek nam lijepo objasnio kako je HŽ podnio prijavu protiv nas a sve temeljem mišljenja DORH, kojim svi slučajevi zaposjedanja zemljišta koja predstavlja željzničku infrasturkturu oni po službenoj dužnosti moraju rješavati nakon toga je predočeno rješenje o dosudi, zaključak o dosudi gdje su popisane sve čestice u (izvanknjižnom) vlasništvu koje smo kupili, kao i posjedovni list od katastra gdje smo upisani kao posjednici nakog toga predstavnik ŽDORHa se ispričao da sve to skupa nije znao, da mu je HŽ dostavio stare dokumente, otišli smo do gruntovnice i načelno dogovorili da se dio čestice izdvoji na novu k.č a onda ćemo vidjeti da li postoji uredna dokumentacija da se izvrši prijenos vlasništva u našu korist vrlo razumno!

a ako bude žalba odbijena investitor može tužiti žalitelja za naknadu štete - nakon odbijanja žalbe može početi graditi ali na svoj rizik poništenja građevinske pred upravnim sudom konačna je nakon odbijanja žalbe

pitanje je samo da li postoji kakav drugi pravni osnov za stjecanje vlasništva osim pretvorbe poduzeća - npr da nije općina bila dala nekome nešto na "korištenje" itd- sigurno postoji neki pravni osnov temeljem čega je ta firma (izgleda) u posjedu nekretnine? konačno to što nešto nije ušlo u temeljni kapital prilikom pretvorbe ne znači da i nije trebalo ući - o tome nije odlučivano inače ja da sam sudac vama bi osporio pravo na mješanje na strani grada jer nemate pravnog interesa za vas čak da se i utvrdi da imate pravo na povrat vlasništva - država vam može dati namirenje u drugoj imovini pa čak po mojem mišljenju ne biste imali pravnog osnova niti tražiti izdavanje privremene mjere zabrane otuđenja nekretnine

je navodno je tako tužiti nekoga koje preuzeo posjed o prethodnika koji je u bio u posjedu 32 godine temeljem zaključka o predaji pih

prokuristu se imenuje onako kako je predviđeno izjavom o osnivanju/statutom - tamo se određuje i način zastupanja prokurist mora kao osoba ovlaštena za zastupanje društva ovjeriti svoj potpis i prilaže se prijavi za upis prijava za upis odluka o imenovanju ovjerovljeni potpis prokurista prokurist ne daje izjavu o prihavaćanju za imenovanje

ma koja posjedovna tužba sudac je zaključkom, nakon ispunjenja uvjeta iz rješenja o dosudi (plaćanje kupovnine) odredio da nam stečajni dužnik preda posjed na nekretninom opisanom sa katastarskim česticama

dražba je bila 09/2006

podnesak otišao na hfp, a nadležnog ureda državne uprave zatražili smo potvrdu da uporobna i građevinska dozvola koja su izdane stečajnom dužniku se odnose na današnje čestice i građevinu sagrađenu na toj čestici- obzirom je to izostalo i u obrazloženju građevinske i uporabne dozvole u međuvremenu saznali smo da hž (po našem mišljenju potpuno neosnovano) sprema tužbu radi smetanja posjeda- mi smo posjed preuzeli do stečajnog dužnika

puno hvala na ideji jučer smo ponukani topicom, pokrenuli postupak ispravka rješenja hfp o iskazu nekretnina

u elboratu je navedena vrijednost i površina koja odgovaraju cijeloj zgradi, ali su navedene čestice koje su nesporno u vlasništvu firme B međutim kad se vidi površina i sve što je činilo temeljni kapital tada se vidi da je to cijela zgrada sagrađena na dvije čestice koja je ušla u temeljni kapital prilikom pretvorbe - točno su popisane površine, prostorije, opis itd

tvrtka A kupila od tvrtke B u stečaju na dražbi nekretninu Zgrada je sagrađena na dvije čestice. – temeljem građevinske dozvole iz 1969, a 1970 g izdana je uporabna dozvola za zgradu - u postupku izdavanja građevinske dozvole tadašnji (JŽ-ŽTP Zagreb) dao je suglasnost da investior B u stečaju sagradi poslovnu zgradu ne zemljištu koje on koristi . u ono vrijeme nisu postojale zemljišne knjige za tu katastarsku općinu (izgorjele u II sv ratu) te su iste osnivane početkom 80. tek 1996 godine izvršena je promjena kulture čestice i zgrada je upisana u katastar, a B u stečaju kao posjednik. za dio koji je sagrađen na čestici stečajnog dužnika B u stečaju izvršen je prijenos vlasništva u zemljišnim knjigama na kupca (firma a). u katastru također. za dio koji je sagrađen na dijelu čestice za koji se kao vlasnik vodi HŽ u katastru je izvršena promjena i sada je kao posjednik upisana firma A – kupac - temeljem rješenja o dosudi što napraviti s zemljišnim knjigama? postoji li kakav drugi način osim tužbom protiv hž?

osiguranjem imovine se mogu baviti samo osiguravajuća društva, i sve što bi bilo ugovoreno a sličilo bi ugovaranju osiugranja nakade štete je ništavo ovo sve je ako prođe - prođe

pitajte banku!

ono što je neukusno kod svih osiguravajućih društava da se njima daje ponuda za sklapanje ugovora, a nije da oni daju ponudu za sklapanje ugovora, pri tome oni pišu ponudu sami sebi

u novom informatoru je objavljen odogovor na slično pitanje pa ću prepisati mišljenja smo da bivši bračni drug člana društva može dobiti određeni dio njegovog poslovnog udjela ako je takva mogućnost predviđena društvenim ugovorom te ako je prenošenje tog dijela daana suglasnost društva, kad je ona potrebna. kad društvenimugovorom članovim adruštva nije uopće dopušteno prenositi dijelove svojih poslovnih udjela na druge osobe, bračni drug član društva dužan je isplatiti bračnom drugu, od kojeg se razvodi, protuvrijednost poslovnog udjela koji mu pripada

čitam ovo i meni se slično događa činjenica da auto kad je napunjen do kraja i to na jedinoj tifonovoj pumpi u lučkom radi dobro druge punionice nikada mi ne mogu napuniti tank do kraja i tu je negdje početak problema. jer auto kad je spremnik nije pun do kraja cuka pri nižem broju okretaja i gasi se. moram priznati da mi ipak nešto nije jasno kako da na jednoj pumpi mogu natočiti 57lit, a na drugoj samo 34 lit bez obzrira na sve nije taj plin loš, uštede su velike - umjesto za 1,2 kn/km sada trošim 0,37 kn/km a što na prijeđenih 2-3000 km mjesečno je razlika koja se osjeti

račun ti ne smiju zatvoriti ako ima neizmrenih naloga za plaćanje vidi Zakon o platnom prometu u zemlji (117/01) čl 17 Račun poslovnog subjekta za redovno poslovanje na teret kojega su evidentirani neizvršeni nalozi za plaćanje zakonskih obveza ili javnih prihoda; nalozi za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata osiguranja plaćanja te nalozi s naslova izvršenja sudskih odluka i drugih ovršnih isprava ne može se zatvoriti ako poslovni subjekt nema otvoren račun za redovno poslovanje u drugoj banci

iz navedenog bi se dalo zaključiti da se pretpostavlja da je firma jedina bračna tečevina koja je u isključivom vlasništvu jednog bračnog partnera FF ako imaš kavih privremenih mjera rado bi ih vidio na sudskoj praksi - skeniraj pa objavi - svi mi imamo što naučiti jedni od drugih a ova ti opasnost ne stoji -pa mogu ja biti što god ti hoćeš- ali rekla kazala nije dokazana opasnost

to bi dakle bila zloupotreba ovlasti u gospodarskom poslovanju

točno i to sam ti i ja napisao. sve ostalo zaboravi. inače bilo bi zgodno da kao dioničar banke mogu tražiti privremenu mjeru protiv uprave jer uprava ne štiti njegovu sadašnju vrijednost! sigurno da i uprava banke griješi ali imovinom upravalja uprava, a dioničari ostvaruju svoja prava na skupštini dakle osnov za određivanje privremne mjere bila bi opasnost jer naravno da kad se ljudi razvode onaj drugi je lopov? btw - freeFlayer koliko si ti privremenih mjera na trgovačkim sudovima dobio?

mislim da ne bu prošlo, a vjerovatno će se trgovački sud oglasiti stvarno nenadležnim (čl40 ZTDa)

da biste imali pravo tražiti privremenu mjeru morate učiniti vjerovatnim da imate tražbinu. ako niste član drštva (imatelj poslovonog udjela) već tek očekujtete da biste to mogli postati, nemate aktivnu legitimaciju za određivanje privremene mjere kojom bi se imnenovala privremena uprava ili slično. ono što bi mogli tražiti jest zabrana otuđenja poslovonog udjela, ali ne i tražiti privremenu mjeru koja proizlazi iz prava članova društva

zanima me sudska odluka - jako Hvala!

a gdi piše da se to odnosi samo na dospjele obveze kamata je posljedica glavnice k=g*p prema tome nakon godine dana uz 8% kamata na glavnicu od 100 kn sve skupa iznosi 108 kn sa uplatom od 12 kn najprije se plaća 8 kn kamata, a nakon toga se umanjuje glavnica za 4kn pa zar bi bilo "pošteno" da se umanji glavnica za 6 kn, naplat 6 kn kamata, za ostalih 2 kn kamata (na koje se ne računa kamata) godine čekaj sljedeću godinu. onda bi još bolje bilo za svih 12 kn umanjiti glavnicu a kamatu ću platiti kad budem htio međutim ono što ja pričam a to ne piše u zakonu jer je to stvar matermatile kad bi se svaki dan nešto plaćalo i da kad bi se ti svaki dan morao zadužiti (ili zaraditi) za to što plaćaš (jer suštinski je svejedno odakle novac dolazi) imaš diferancijalni račun i kamate na kamatu. to što se kod nas kamate smatraju plodom jednakim kao u robovlasničkom susutavu kad su plodovi bili fizički različiti od glavnice (njiva - glavnica, žito - plodovi), je besmisleno jer novac je novac konačno biti će interesantno kad se pristupi EU, tamo se sve kamatne stope moraju izražavati primjenom konformnog obračuna kamata, a kako to i nalaže naša HNB pri izračunu efektivne kamatne stope

kako bi izgledala privremena mjera i kako bi je opravdao? i kakve veze imaju poslovni udjeli s poslovanjem društva? uprava vodi poslove društva ne vlasnici!