MASTER

na ovoj lokciji se može naći prijedlog izmjena Zakona trgovačkim društvima www.slobodna.net/001/ztd.pdf

možda je bitno reći da "plomba" ili postojanje neriješenog zk spisa nije nikakva zaštita da netko ne bi mogao prodati svoje vlasništvo tek ako postoji zabilježba parnice kojom se pobija stvarno stanje u zemljišnoj knjizi može u končnici (ovisno o ishodu parnice) upisanu promjenu vlasništva osporiti - prema mojem skromnom mišljenju (koje ne kažem da je točno) - sudovi ne bi smjeli bez rješenja parničnog suda dopuštati upis zabilježbe postojanja parnice prema meni dostupnoj literaturi - teoretičari zemljišno knjižnog prava predlažu pokretanje zemljišno knjižnog ispravnog postupka a ne vlasničke tužbe

koliko je meni poznato u RH ne postoje preferncijalni tretmani bit će radi se o nekome drugom temelju možda o tome da je roba porijeklom iz RH daje se izjava (ovisno o vrsti robe) ako je dorađivana i ako je minimalno u prodajno cijeni 50-60% udjela domaće da je roba porijekom iz RH - kontaktirati špeditere oni to znaju vrlo dobro

Draga Petrava zadužnica ide tamo gdje piše da ide u njoj samoj dakle ako piše da se s njom zapljene svi računi kod banka ide u banku ako je to pak nešto kao zapljena plaće tada ide tamo gdje je izdavatelj zaposlen ovi gornji navodi o prethodnog kolege i nisu baš točni pa se probaj savjetovati sa nekim tko ima iskustva s naplatom zadužnica i suglasnosti za zapljenu plaće

zapravo prijenos dionica da su u materijaliziranom obliku uopće ne bi ovisio o izdavatelju, već o zakonitom imatelju - tu je paradoks

na jednom drugom forumu postavljeno je pitanje Ovo zadnje potezanje s traženjem zabrane raspolaganja, šta je bila namjera toga? Nije moguće da Ostojini odvjetnici, pravnici i ostali knjiški moljci nisu znali da su šanse za izdati zabranu raspolaganja nad nečime zbog čega se vodi upravni postupak oko utvrđivanja vlasništva gotovo pa nikakve. .....Zna li netko za slučaj da je omogućena zabrana raspolaganja nad nečim, a da još nije definirano vlasništvo nad istim? na što je uslijedio odgovor: dobiti privremenu mjeru je relativno teško - na trgovačkom sudu nešto lakše nego na općinskom ako ja mogu pretpostaviti smisao privremene mjere u konkretnom slučaju je sljedeći SN Holdnig kao predlagatelj predlaže zabranu prijenosa i otuđenja dionica jer smatra da postoji opasnost da će sadašnji vlasnik (RH) otuđiti dionice u korist treće osobe, a oko vlasništva nad predmetnim dionicima vodi se sudski spor - onaj pred Upravnim sudom radi ukidanja Rješenja KVPRH i vjerovatno pred TS Rijeka u kojem se traži uvtrđenje prava vlasništva nada predmetnim dionicama najćešće je problem određivanja privremenih mjera (imao nekoliko slučajeva) da je problem odrediti "tražbinu" (potraživanje) te učiniti vjerovatnim da ono postoji te učiniti vjerovatnim postojanje opasnosti da u slučaju da privrmena mjera ne bi bila određena da će tu tražbinu biti gotovo pa nemoguće izvršiti. postojanje privremene mjere mora se u konačnosti opravdati pred sudom u nekom postupku pokretnjem npr tužbe u kojem će se tražiti donošenje presude kojom se nalaže protivnoj strani izvršenje te tražbine. isto tako jako je bitno da se odredi vremenski trajanje privremene mjere. u konkrentom slučaju možda je imao pravo zamjenik ŽDO kad je tražio da se TS Rijeka oglasi neadležnim jer se traži trajanje privrmenene mjere do okončanja spora pred Upravnim sudom RH - pa bi sljedom toga bio stvarno nadležni Upravni sud RH - međutim u sporu pred Upravnim sudom RH tužbeni zahtjev može biti instruiran samo da se poništi Rješenje KVPRH - da se dionice preknjiže nazad trebalo bi pokrenuti novu parnicu - vjerovatno ovu pred TS Rijeka prema tome ono što ne znamo a ključ je odgovora - kako glasi tužbeni zahtjev postavljen pred TS Rijeka - nadam se da nije deklaratoran "utvrđuje se da je SN Holdnig vlasnik xxxx dionica" već kondamnetoran "nalaže se HFP/RH da vrati xxx dionica SN holding" - ako je ovo prvo jasno je da su popušili u svakom slučaju treba sačekati pravorijek VTS RH, koji prema odredbama OZ mora biti otpravljen nazad stranci u roku od 30 dana od primitka žalbe ono što doista trpi kritiku našeg sustava prava vlasništva da li je u skladu s Ustavom RH da SDA (dd kao svaki drugi i nota bene privatna tvrtka) može izdavati isprave koje dokazuju pravo vlasništva nad vrijednosnim papirim a da u svojem postupanju uspoređujući to isto sa Zakonom o zemljišnim knjigama nema mogućnosti upisa zbilježbe spora o tome da se vodi parnica bilo o ništavosti upisa u knjigu dionice ili neistinitosti upisa u knjigu dionica rado bih čuo komentare forumaša legalisa o ovoj temi

mnogi doista zamišljaju da je bitno da se takva vijest objavi pa pomhnitalo odu u šoping kod brokera a za koji mjesec baš ispadne da i nisu bog zna što zaradili

pitati nadležni ured za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo u prostornom planu definirani su svi naznačeni uvjeti

negdje su napisali da za sve što ne može MC može MASTER

vidi zakon o građenju i pomoćne građevine - pitanje je samo da li "stane" takva građevina na parcelu a da je udaljena od međe barem 3 m itd

završiti ćete na sudu - i mislim baš da ukoliko suglasnost za lokacijsku nije izdana - a čak i da se jedan od suvlasnik usporotivi - nova lokacijska bi mogla biti izdana - tada preostaje da se taj žali - međutim ako izgubi žalbu mogao bi malo i platiti štete tražitelju lokacijske dozvole

gradjevinska ostaje pravomoćna jedino što će vjerovatno i rješenje o uklanju građevine biti pravomoćno za svaki (novi) zahvata na građevini potrebno je ishodovati novu građevinsku dozovolu - ukoliko preuređuješ (povećavaš gabarite i sli) nešto bez građeviske dozvole i uporabna (ako je bila izdana) de facto prestaje vrijediti - pitanje je samo kad će te klepiti

mislim da niti jedan sud ne bi prihvatio da su nastupili uvjeti za raskid jer je jedan od ortaka trudan i da zbog toga ne pridonosi zajedničkom pothvatu i da je to razlog za raskidom ugovora - možda za umanjenje prava dok traje trudnoća i porodiljski ali raskid - ne bi prošlo

ma ovdje bi bilo riječ o R&D projektu na usvajanju proizvodnje biodizela po novoj zaštićenoj tehnologiji koji bi u konačnici rezultirao ugovorom o licenci - ili kako se već bude zvao

naše tvrtka bi trebala obaviti određena istraživanja i razvoj tehnološkog postupka nerezidentu ( USA) ukoliko izdajemo fakturu koja se plaća deviznom doznakom moramo li obračunati pdv na takvu uslugu ili možemo primjeniti oslobođenja plaćanja po čl 5 stavku 6 ZoPDV HVala

trenutkom obavještavanja društva, predsjednika NO i uprave

(redovna) kamata između fizičkih osoba ne smije biti veća od onih koje plaća banka na slični ugovor o depozitu (katkada i po viđenju) ovo oko 15% i visine zakonske zatezne kamate nema veze sa ugovaranjem redovne kamate

račun ako ti nije otvoren biti će otvoren s prvom transakcijom slobodno pitaj kojeg brokera vezano za otvaranje računa

da načelno kad bi imatelj zadužnice B mogao dokazati pravni interes - na način da je npr zadužnica A fiktivno izdana a da se osujeti naplata ali kako u parnici ili postupku osiguranja ovo dokazati - ne znam - teško ali možda i ne - ovisi o konkretnom slučaju mene su tak zezali 3 godine, doduše moja druga zadužnica je bila mjenica, pa je vlasnik (pazi ovo RH) naplaćivala PDV zadužnicom a da se ne bi naplatila moja mjenica pokreni ti njima stečaj - druga će to biti pjesma

ne tužbu pokreni i probaj naplatiti mjenicu

oni po ZTDu

andreja pročitaj odgovor na malo niže http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=16231&forum=22&3

ako se nešto dvije godine nije naplatilo onda niti neće - pokreni stečaj

može malo detaljnije!

Podružnice Članak 7. Trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavljaju svoje djelatnosti. (2) Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik. (3) Podružnice nisu pravne osobe. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe društvo. Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača. (4) U odluci o osnivanju podružnice navode se: 1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice, 2. predmet poslovanja osnivača i djelatnosti podružnice, 3. ako je osnivač društvo kapitala, visina temeljnoga kapitala i iznos uplaćenih uloga, a ako je osnivač društvo osoba, imena članova društva koji osobno odgovaraju za obveze društva ili trgovca pojedinca, 4. ime, odnosno imena, i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružnice zastupaju osnivača. (5) Podružnica prestaje: 1. ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice, 2. ako osnivač prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz trgovačkog registra. dakle djelatnost mora biti unutar djelatnosti društva - ima stav VTSRH