MASTER

stari ZOO 313 a novi ne znam od primljenih uplata, najprije se namiruju troškovi, kamata pa glavnica činjenica je da je itkom poznat diferencijalni račun, tada bi razumjeli da je proporcionalni izračun kamata neprirodan, za razliku od konformnog stoga je obračun kamata koji ste primili uz ugovor o kreditu točan i nemožete odabrati da prvo vraćate glavnicu a tek nakon toga kamatu

dugo, ali pitanje je nakande štete pitanje glasi da li stvar koja je prodana vrijedi znatno više (recimo 20000 kn) u odnosu na tražbinu (5000 kn) ako je tako trebalo je tražiti odgodu ovrhe!

primanje pozajmice od vlasnika ili koga drugoga ne utječe na račun dobiti ili gubitka međutim ako se ide prema bankama, a iskazan je gubitak veći o temeljnog kapitala, pozitivno će se vrednovati vlasničke pozajmice

kad se takve stvari izvode, onda se napravi oglas u novinama, a ponude prikuplja recimo jb, pa onda novi oglas pa malo spustiš i tako redom i nakon toga to je OK

stečaj nastupa kad firma neće moći uredno izmirivati svoje obveze glede pozajmica vidi čl 408 ZTD smatraju se uplatom dopunskom kapitala

ako nije zadužnica ili mjenica, nema težine, zvuči lijepo ali će otići u parnicu kao i da se tuži iz osnovnog pravnog posla

kooprativna garancija je najčešće neovisno jamstvo matice da će poduzeće kćer ispuniti svoju obvezu to nije solidarno već supsidijarno jamstvo, koje pri uređenim tržišnim odnosima, ima daleko veću moralnu težinu, nego pravnu kad bi se npr na londoskoj burzi doznalo da matica ne želi ispuniti korporativno jamstvo za svoju kći, loše bi prošla na tržištu ne treba brkati koorporativno jamstvo, s financijskim instrumentima osiguranja (mjenice, zadužnice, akreditivi i slično)

mislim da je možda bolje reći sljedeće nije problem što ste prodali nešto ispod knjigovodstvene cijene, već ste to prodali ispod tržišne cijene, pa su vam zaračunali porez kao da ste prodali po tržišnoj cijeni (knjigovodstvena tu stvarno nije bitna)

napište tko je tada gradio, a kao je ste vi gradili, napišite da ste vi gradili, bitno je da imate cjeloviti projekt koji je dio građevinske dozvole

svaka (financijska) imovina se mora iskazivati u poslovnim knjigama ako nikako drugačije onda temeljem utržive vrijednosti

banka izdje potvrdu o stečajnim uvjetima, a najbolje je odmah tražiti donošenje mjere osiguranje imenovanjem privremenog stečajnog upravitelja te zabraniti daljnje raspolaganje imovinom društva bez njegove suglasnosti ja tako otvorio već tri stečaja

ako su u blokadi duže od 60 dana pokrenite im stečaj, nakon toga će vam dug biti sigurno podmiren!

pretpostavimo da je stvar prodana na dražbi u ovršnom postupku za 30% knjigovodstvene cijene, tada to ne bi bio porezno priznati trošaK? a cijena je nedvojbeno tržišna! konačno sve bilančne stavke, bez obzira na porezne propise moraju se uvijek iskazivati po fer odnosno tržišnoj cijeni!

ne znam baš zbog čega bi trebala biti punomoć ovjerena ili potpis kod javnog bilježnika to može biti regulirano i društvenim ugovorom (izjavom o osnivanju) to što bilježnici vole staviti da se odluka mora donijeti u obliku JBakta je sasvim druga priča

knjigovodstvena cijena nije bitna već tržišna, pa ako se može dokazati da je to u trenutku prodaje bila tržišna cijena inače na vidim razliku između 260000 i 230000 da je riječ o razlici od preko 40% možda, ovako po meni je to ok to ko da vam netko je dao gotovinski popust od 10% konačno ako jedan naš dd firmu od 20000 kn temeljnog kapitala i 8000 kn rezervi plati 1,4 mil€ fizičkoj osobi ne vidim gdje bi trebao biti problem kod vas zbog tričavih par desetaka tisuća kuna, a što čini eventualnu razliku od 2000 kn poreza

a zakaj svu imovimu kaj se tiče posla ne držite na doo, u kojoj postoje dva poslovna udjela s time da je za imenovanje direktora potreban koncenzus

rješenje o ovrsi ili presuda na temelju koje je određna ovrha

ovo s mostom je načelno u redu, možda zvuči glupo ali pitanje je kako je to u zemljišnim knjiga uređeno nego proširimo pitanje Zagrebparking je doo kao svaki drugi samo u vlasnitšvu grada Zagreba, nikada nije dobio koncesiju već postoji odluka gradske skupštine Tehničke i organizacijske poslove, naplatu i nadzor parkiranja vozila na javnim parkiralištima te ostale poslove na javnim parkiralištima obavlja Trgovačko društvo Zagrebparking d.. iz Zagreba (u daljnjem tekstu: organizator parkiranja). e sad kako može netko ostvarivati prava iz nekretnine koje nije vlasnik? Osobne služnosti su: pravo plodouživanja, pravo uporabe i pravo stanovanja. (čl 199 st 2 ZoV) Pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini, osim ako zakon omogućuje da se služnost osnuje drukčije. (čl 220 st 1 ZoV) Nadzor parkiranja vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski ograničeno obavljaju pravne osobe koje odredi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl 5 st 8 Zo sigurnosti prometa na cestama)

ja bi onak sa strane rekao kad prestaneš biti imatelj nekog prava tada si ga izgubio i nema natrag to ko da prodaš kuću, pa kad se kupac iseli imaš je pravo uzet natrag ili izvlaštenje jer nešto postaje javno dobro nije fiducij, nego stvarni prijenos prava vlasništva, premda sa stanovišta zaštite prava vlasništva, možda bi ugodnija ( i racionalnija) bila norma o zabilježbi povrata, ili pomorskog dobra kao tereta za korist svih dakle ostao bi vlasnik s teretom no tad bi netko u RH mislio o privatnom vlasništvu

pitanje je da li si u tekstu rješenja naveo uopće o kojoj vjerodostojnoj ispravi je riječ naime česta je praksa da se samo u tekstu iznad prijedloga teksta rješenja spomene vjerodostojna isprava, a u petitu rješenja nigdje to ne piše i sad ti znaj kaj je javni bilježnik mislio! po mojem mišljenju nema osnove tražiti ispravak rješenja jer je bilježnik donio rješenja kako je traženo ispravak se može tražiti da je prijedlog bio napisan na jedan način a bilježnik prilikom prijepisa odredio drugačije vidi 342 ZPPa takve prakse o izmjeni, po lošem prijedlogu ima kolko oćeš

ne mora se nužno poslovni udjel podijeliti prilokom nasljeđivanja, to se određuje rješenjem o nasljeđivanju tako da jedan poslovni udjel može imati više ovlaštenika inače ovo gore da je knjiga poslovnih udjela - javna knjiga ne stoji - to je jedna od poslovnih knjiga koje vodi uprava društva, a svatko tko ima pravni interes može tražiti od uprave uvid u takvu knjigu analogno tome može se vidjeti odredbe članka 131 Zakona o tržištu vrijednosnih papira glede uvida u "knjigu dionica" koju vodi Središnja depozitarna agencija i pravila temeljem kojih daje na uvid te podatke. stoga bi bilo oportuno da uprava doo ima sličnu odluku o postupanju prilikom zahtjeva za uvidom u knjigu poslovnih udjela http://www.sda.hr/hr/files/upute/Uputa_Sredisnje_depozitarne_agencije_o_dostupnosti_podataka_iz_Depozitorija.pdf

načelo govoreći nije moguće dopisno glasovanje na skupštini, već članovi društva moraju biti pristuni stoga je najmudrije napraviti zapisnik s odlukom kojom se svi slažu možda bi najoportunije bilo da javni bilježnik sastavi zapisnik sa skupštine, pa se s time u svezi ne bi trebalo ništa ovjeravati cijena oko 2000,00 kn

uporabna dozvola se izdaje za zagradu, kao cjelinu ne posebni dio načelno, ako je građevinskom dozvolom predviđeno da se pojedini djelovi zgrade dovrše do određenog stupnja gotovosti (roh bau) i takva zgrada može dobiti uporabnu dozvolu

Revizija/žalba na Rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-942/06-4 od 14 ožujka 2006 g. Dana 17 srpnja 2006 godine zaprimili smo Rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (dalje u tekstu VTS RH) posl br Pž-942/06-5 od 14 ožujka 2006 godine koji se odbija prijedlog za ponavljanje postupka tužitelja protiv Presude VTS RH broj XII Pž-3807/05 od 15 ožujka 2005 godine kao neosnovan. Ovime ulažemo dopuštenu, osnovnu i pravovremenu reviziju/žalbu na pobijano rješenje radi bitne povrede parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže se pobijano rješenje ukinuti, usvojiti prijedlog predlagatelja za ponavljanjem postupka pred VTS RH povodom izjavljene žalbe na Presudu posl br P-2985/03 od 15 ožujka 2005 godine Trgovačkog suda u Zagrebu (dalje u tekstu TS Zagreb), ukinuti Presudu VTS RH Pž-3807/05 od 25 listopada 2005 godine te vratiti predmet na postupanje VTS RH kao II stupanjskom sudu povodom odlučivanja o žalbi na Presudu posl br P-2985/03 od 15 ožujka 2005 godine TS Zagreb. Člankom 427 stav 1 Zakona o parničnom postupku (dalje u tekstu ZPP) određeno je da ako je razlog za ponavljanje postupka isključivo odnosi pred višim sudom primjenjivati će se odredbe članak 428 ZPPa. Prema članku 428 stav 2 predviđeno je da će viši sud postupati prema članku 361 ZPPa. VTS RH se poziva u svojoj odluci na odredbe članka 380 stav 2 ZPPa. Odredbom članka 34d ZPPa određeno je da Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o žalbama koje u prvom stupnju donosi VTS RH. Obzirom na mogući stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske da je riječ o prvostupanjskoj odluci pred višim sudom, predlaže se Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da ovu izjavljenu reviziju smatra žalbom na Rješenje VTS RH Pž-942/06-5 od 14 ožujka 2006 godine obzirom se ista podnosi dopuštenom u roku od 8 dana od primitka pobijanog rješenja. Revizija na Rješenje VTS RH Pž-942/06-5 od 14 ožujka 2006 godine se izjavljuje radi bitne povrede parničnog postupka (članak 385 stav 1 točka 1 ZPPa) i te pogrešne primjene materijalnog prava (članka 385 stav 1 točka 3 ZPPa), a što je dopušteno kako za reviziju tako i za žalbu (članak 354 stav 2 točka 1 i 11 i članak 356 ZPPa). Obrazloženje 1) Člankom 23 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 118/03 - dalje u tekstu ZIDZPP ) izmijenjen je članak 44 ZPP tako da sud u uvijek drugom stupnju u sjednici vijeća odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudaca. Člankom 273 ZIDZPP ukinut je članak 493 stav 2 ZPP. Člankom 284 stav 2 ZIDZPP određeno je da će odredbe članka 23 ZIDZPP primjenjivati na pravne lijekove koji su u drugostupanjskom sudu primljeni nakon stupanja toga zakona. Prema odredbi članka 421 stav 1 točka 1 ZPPa ponavljanje postupka dozvoljeno je ako je u donošenju sudske odluke sudjelovala osoba koja nije sudac. Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u "Narodnim novinama", službenom listu Republike Hrvatske. (članak 89 stav 1 Ustava Republike Hrvatske). Suce porotnike ostalih sudova imenuje Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske (dalje u tekstu SabRH) - članak 70 stav 1 Zakona o sudovima NN 3/94, 75/95, 100/96, 115/97, 131/97, 129/00, 67/01, 5/02,101/03, 117/03,17/04, 141/04 (dalje u tekstu ZoS1). Prilikom odlučivanja o žalbi na Presudu TS Zagreb P-2985/05 od 15 ožujka 2005 godine, VTS RH bio je sastavljen od dva suca (predsjednik vijeća g Radojica Sremac, te g Zdravko Momčinović) i jednog suca porotnika (g Milan Dobrijević). Sudac porotnik g Milan Dobrijević (71) imenovan je dana 31 svibnja 2001 godine Odlukom SabRH kao sudac porotnik VTS RH, na rok od četiri godine. (NN 51/2001). Do donošenja odluke o žalbi (25 listopada 2005g) g Milanu Dobrijeviću nije produžen mandat suca porotnika VTS RH, niti je ponovno imenovan sucem porotnikom VTS RH, odnosno takva odluka nije objavljena u Narodnim novinama, pa nije stupila na snagu. Žalba na Presudu TS Zagreb P-2985/05 od 15 ožujka 2005 godine zaprimljena je u svibnju 2005 godine, a na radu je pri VTS RH od lipnja 2005 godine, sve kada je na snazi bio ZoS1 2) Obzirom da su o žalbi odlučivale osobe koje nisu suci VTS RH, (niti nisu više suci porotnici VTS RH) predloženo je ponavljanje postupka temeljem članka 421 stav 1 točka 1 ZPP. U pobijanom rješenju VTS RH (sada u sastavu vijeća od trojice sudaca) smatra da je nije sporno da je u postupku sudjelovao sudac porotnik g Milan Dobrijević kojem je u vrijeme donošenja sporne odluke istekao mandat. Međutim VTS RH smatra da se ima primijeniti odredba članka 132 stav 3 Zakona o sudovima (NN 150/05 od 21. prosinca 2005 godine – dalje u tekstu ZoS2) koja regulira tematiku sudaca porotnika kojim je istekao mandat. 3) Pogrešna je primjena materijalnog prava, kad VTS RH smatra da su odredbom članka 132 stav 3 ZoS2 regulirani istekli mandati sudaca porotnika na VTS RH te da je vijeće bilo ispravno sastavljeno. U trenutku donošenja Presude VTS RH Pž-3807/05 od 25 listopada 2005 godine na snazi bio je ZoS1 u kojem nema članka 132 kojim se regulira tematika isteklih mandata sudaca porotnika na VTS RH. Uvod i izreka Rješenja VTS RH Pž-942/06-5 od 14 ožujka 2006 godine je nerazumljiva i proturječna ispravama u spisu te je time učinjena bitna povreda parničnog postupka pred višim sudom iz članka 354 stav 2 točka 11 ZPPa. Predlagatelj je podnio prijedlog za ponavljanjem postupka povodom odlučivanja o žalbi na Presudu TS Zagreb P-2985/05 od 15 ožujka 2005 godine. Naznačena Presuda VTS RH XII Pž-3807/05 od 15 ožujka 2005 godine u uvodu i izreci rješenja ili ne postoji ili nije dostavljena Revidentu ili se ne tiče ovog postupka, a niti je traženo ponavljanje postupka protiv naznačene presude. Nadalje pogrešna je primjena materijalnog prava i povreda parničnog postupka iz članka 354 stav 2 točka 1, obzirom je u navedenom postupku sudjelovao sudac porotnik. Člankom 23 ZIDZPP izmijenjen je članak 44 ZPPa, tako da sud u uvijek drugom stupnju u sjednici vijeća odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudaca. Neovisno o isteku mandata spornom sucu porotniku, sudac porotnik nije smio odlučivati povodom izjavljene žalbe na Presudu TS Zagreb P-2985/03 od 15 ožujka 2005 godine, već je vijeće trebalo biti sastavljeno isključivo od tri suca VTS RH. Stoga se predlaže Vrhovnom sudu Republike Hrvatske Rješenje VTS RH Pž-942/06-5 od 14 ožujka 2006 godine ukinuti, usvojiti prijedlog predlagatelja za ponavljanjem postupka pred VTS RH povodom izjavljene žalbe na Presudu TS Zagreb P-2985/03 od 15 ožujka 2005 godine, ukinuti Presudu VTS RH Pž-3807/05 od 25 listopada 2005 godine te vratiti predmet na postupanje VTS RH kao II stupanjskom sudu povodom odlučivanja o žalbi na Presudu posl br P-2985/03 od 15 ožujka 2005 godine TS Zagreb

može malo detaljnije objašnjenje, nevezano na slučaj!