G-man

Ovako Hez - neplaćena novčana kazna se zamjenjuje automatski radom za opće dobro po principu - svakih započetih 300,00 kuna = 2 sata rada. Ako bi onda vi "tankirali" taj rad, onda ide zamjena u kaznu zatvora. Ali imajte na umu da se prisilna naplata pokušava u roku od dvije godine, to je dosta dugo razdoblje.

Sam postupak izvršavanja rada za opće dobro vam je reguliran u čl. 152a do 152k Prekršajnog zakona.

Žaliti se možete uvijek, pitanje je što ćete postići s tim.

Vaša krivnja u ovom slučaju je čista. Dakle, vi ste mogli poduzeti navedenu radnju, ali tek kada ste se uvjerili da je možete poduzeti bez opasnosti po druge sudionike u postupku. Pošto to nije bilo tako, počinili ste prekršaj. Krivnja (u kaznenom i prekršajnom pravu) nije djeljiva - svatko odgovara 100% za svoje nedjelo.

Trebali ste prigovarati prekršajnom nalogu. Ovako - kraj priče.

"Slamka spasa" (teoretski) - molba za povrat u prijašnje stanje, ali morate imati pretpostavke za istu. Pogledajte čl. 124.-126. Prekršajnog zakona, pa ćete znati - http://www.zakon.hr/z/52/Prekr%C5%A1ajni-zakon

Sami ste dali odgovor u editu.

Inače, materija je regulirana čl. 152. Prekršajnog zakona - http://www.zakon.hr/z/52/Prekr%C5%A1ajni-zakon

Čl. 100. Obiteljskog zakona - http://www.zakon.hr/z/88/Obiteljski-zakon

Ako promatramo slučaj kroz kazneni aspekt, radi se o produljenom kaznenom djelu tzv. sitne prijevare (jer ne vjerujem da je preplaćeni iznos po pojedinom oštećeniku premašio računajući mjesečnu uplatu iznos od 2.000,00 kuna), i to najvjerojatnije ne od vlasnika, već ove osobe koju je vlasnik ovlastio da vam ispostavlja račune (a koja je u cijeloj toj priči vidjela brz i jednostavan način da zaradi). Ako se to doista dešava 9 godina (znači od 2004.), većina radnji iz produljenog kaznenog djela vam je u zastari, odnosno konkretno, imajući u vidu promjenu KZ-a (i produljenje roka zastare kaznenog progona na 6 godina), mogli biste tužiti od računa za mjesec 12/2009 (budući isti dospijeva na naplatu u 01/2010 kada ste vi dotičnoj osobi preplatili stvarnu vrijednost računa) pa do danas. Problem je u tome što je riječ o kaznenom djelu za koje se progoni po privatnoj tužbi, dakle vi (odnosno svaki od oštećenika) ste ovlašteni tužitelj u kaznenom postupku.

Što se tiče parničnog aspekta, mišljenja sam da se u konkretnom slučaju primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina, iz čega proizlazi kako biste mogli naplatiti (trenutno govoreći) preplaćeni dio počevši sa računom za 09/2008 pa do danas. Neka me drugi kolege isprave ukoliko griješim.

...hocu li ga moci vidjat

Da, ali uz nadzor.

Imam pitanje u vezi nekretnine, pretpostavljam da ovaj model u mom slučaju neće funkcionirati, ali mozda imate kakav savjet. Već sam u jednom postu napisala kako je majka vlasnica 1/3 a otac dakle ostale 2/3 kuće. Ona je istu dobrovoljno napustila prije 6 mjeseci, mi smo nakon toga gradili i ulagali, i ona nam sad prijeti povratkom. Zanima me što se događa u takvim slučajevima, mislim ne možemo kuću doslovno podijeliti, a zajedniči život je nemoguć jer je bračna zajednica prestala.

Neka otac isplati majčin dio u stanu.

Zanima me još samo ako su djeca punoljetna, uzima li se u slučaju razvoda i njihovo mišljenje, svjedočenje ili slično? Osobito ako su i oni ulagali u navedenu nekretninu?

Neka vas otac predloži za svjedoka u postupku.

Kad odemo u bilježnika, uzimam gajbu piva, 3 kruha, 1 kg mortadele...i polako, bez žurbe u provjeru zapisnika.

:smijeh2::smijeh2:

Čudo...

...da li po Vašem mišljenju postoji osnova za kaznenu odgovornost s obzirom na gore navedene činjenice –> svjesno obmanjivanje kupca uz znanje da roba nikada niti neće biti isporućena te lažna obavijest prokurista društva?

Dodatno, molimo Vas za savjet koje bismo postupke mogli poduzeti u zaštiti naših prava te zaprimiti povrat uplaćenog novca ili dostavu plaćene robe.

Premalo podataka je dano (ali vi njima ni ne raspolažete), a relevantan zaključak glede postojanja kaznene odgovornosti mogao bi se dati isključivo uvidom u poslovnu dokumentaciju društva, ali svakako vam savjetujem da to prijavite - ali ne policiji, već direktno državnom odvjetništvu.

Što je sa odredbom čl.3.st.2. ZID-a Prekršajnog zakona (NN 39/13).

 

... citiram: "(2) Ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja."

 

Zašto bi se u mom slučaju primjenjivao stari Zakon, kad je u novom propisano da se primjenjuje povoljniji, ukoliko je došlo do izmjene propisa NAKON počinjenja prekršaja (što se i dogodilo).

Za prekršajno pravo nisam 100% siguran, ali u kaznenom pravu (koje je srodna pravna grana i čija pravila se često primjenjuju i u prekršajnom pravu) stoji pravno stajalište glede zastare, kako ona nije i ne smije biti privilegij okrivljenika, te stoga predstavlja izuzetak od načela obvezatne primjene blažeg zakona. Smatram da navedeno vrijedi i u prekršajnom pravu. Ali, to je samo moje mišljenje.

Također što je sa odredbom (čl.13.st.2.) - zastara za 3 godine u postupcima u kojima je ovlašteni tužitelj - upravno tijelo - ovdje MUP, podnio obavezan prekršajni nalog.

Ta je odredba unesena u tekst Prekršajnog zakona izmjenama i dopunama iz NN 39/13 i stupila je na snagu 01.06.2013. Odredba čl. 14c PZ-a pak govori kako se prema vama primjenjuju zastarni rokovi starog PZ-a, onog iz NN 107/07 (koji je vrijedio u vrijeme počinjenja prekršaja - na dan 01.03.2010.), a u kojem nema ovakve odredbe o posebnom zastarnom roku za prekršaje u kojima je ovlašteni tužitelj obvezan izdati prekršajni nalog.

Kad sam pitao svoju odvjetnicu zašto JA moram platiti za novo vještačenje ako se HUO ne slaže s njim, ona mi je rekla "Zato jer sam ja tužitelj te da teret dokaza pada na tužitelja tj. mene"

Čl. 153. ZPP-a -

"Kad stranka predloži izvođenje dokaza, dužna je po nalogu suda unaprijed položiti iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati u povodu izvođenja dokaza.

Kad izvođenje dokaza predlože obje stranke, ili kad ga sud odredi po službenoj dužnosti, sud će odrediti da iznos potreban za podmirenje troškova polože obje stranke na jednake dijelove. Ako je sud odredio izvođenje dokaza po službenoj dužnosti, može odrediti da iznos položi samo jedna stranka.

Sud će odustati od izvođenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troškova ne bude položen u roku što ga sud odredi. U tom će slučaju sud, s obzirom na sve okolnosti po svojem uvjerenju ocijeniti od kakve je važnosti što stranka nije u roku položila iznos potreban za podmirenje troškova.

Ako sud izvede dokaz iako predujam za njegovo izvođenje nije položen, rješenjem će naložiti stranci da u roku od osam dana određenu svotu plati svjedoku ili vještaku. Žalba protiv toga rješenja ne odgađa ovrhu.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka, ako sud po službenoj dužnosti odredi izvođenje dokaza radi utvrđivanja činjenica u vezi s primjenom članka 3. stavka 3. ovog zakona, a stranke ne polože određeni iznos, troškovi za izvođenje isplatit će se iz sredstava suda."

Također sam pitao odvjetnicu zašto ne napiše požurnicu ovom prvom, Visokom Prek. sudu u Zg-u s namjerom da se to malo proba ubrzati, ona mi na to odgovara "Da se s tim baš i ne može puno postići te da će oni na tu požurnicu gledati samo kao još jedan papir u spisu" --- WTF??

Nažalost, dobro vam je rekla. Svi "Visoki" sudovi u RH su zatrpani predmetima, i rješavaju se po principu - lakše stvari rješavamo odmah da imamo statistiku, a kompliciranije ostavljamo za kasnije. To ne znači da vi ne možete poslati požurnicu, ali nemojte se nadati da ćete s time nešto "revolucionarno" postići.

Ako pričamo o kaznenom aspektu slučaja, trenutno se radi o (samo) tzv. privilegiranoj prijevari iz čl. 236. KZ-a (400,00 kuna), a koje kazneno djelo se progoni po privatnoj tužbi, dakle vi (odnosno djevojka) ste ovlašteni tužitelj. "Ostatak" ozbiljno vuče na krađu identiteta - e sad za što točno, to je pravo pitanje. U svakom slučaju, ukoliko se dotični ne javi u idućih par dana, prijavite sve policiji, da se "pokrijete" od eventualnih problema.

Pozdrav

Molio bih ako mi netko može razjasniti nedoumicu oko izrade kupoprodajnog ugovora za kupnju nekretnine. Zanima me dali je agencija za nekretnine ovlaštena i osposobljena za izradu istoga ili posao oko kupoprodajnog ugovora treba povjeriti odvjetniku. Kakva je uobičajna praksa??

Unaprijed zahvaljujem.

Uvijek je bolje dati prednost stručnjaku specijalisti.

Znači li to, da sam kojim slučajem znao za ovaj članak, i izjavom o odricanju polovine čestice u korist brata, ovjerenoj kod javnog bilježnika, kada je Rješenje o nasljeđivanju već izdano, ali nije pravomoćno, bez dodatnih pravnih radnji, stvar bi bila rješena?

Članak 130.ZN

(1) Nasljednik se može odreći nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donošenja prvostupanjske odluke...

Ne pravomoćne, već prvostupanjske.

Dajte malo konkretnije - što vam piše u pozivu na sud, za koje kazneno djelo vas se optužuje (članak Kaznenog zakona)?

Hemera, zastara prekršajnog progona nije nastupila. Naime, odredbom čl. 14c Prekršajnog zakona propisano je kako se na zastaru prekršajnog progona i zastaru izvršenja prekršajnopravnih sankcija primjenjuje rok zastare propisan u vrijeme počinjenja prekršaja.

Prekršajni zakon koji je vrijedio u vrijeme počinjenja prekršaja (NN 107/07), u čl. 13. razlikuje relativan rok (rok u kojem je trebao započeti prekršajni progon) - od dvije godine i apsolutan rok (rok u kojem je trebao završiti prekršajni progon) - od četiri godine. Obzirom je vama izdan nalog, time je započeo prekršajni progon, i stoga za njegov završetak vrijedi ovaj apsolutan rok od 4 godine. Drugim riječima, u vašem slučaju zastara prekršajnog progona nastupila bi 01.03.2014.

Nemate pravo žalbe.

Zanima me koji zakoni određuju kazne za ovakav slučaj i koji su mogući ishodi.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama - http://www.zakon.hr/z/78/Zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama

Prekršaj je iz čl. 199. st. 2. ZOSPC-a, a kažnjiv prema st. 8. istog članka - kazna je 3.000,00 - 5.000,00 kuna.

Da li se - i kojim zakonom je određeno - oduzima vozačka dozvola i na koliko mjeseci? Da li se oduzima vozačka dozvola bez obzira da li je osoba A zaposlena i posao joj ovisi o vozačkoj dozvoli?

Prekršajni zakon - http://www.zakon.hr/z/52/Prekr%C5%A1ajni-zakon

Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom - čl. 58. PZ-a - raspon od mjesec dana do dvije godine.

U vašem slučaju, moja procjena je da će tražiti cca 6-12 mjeseci. Što se tiče "izbjegavanja" zaštitne mjere, to zavisi od milosti konkretnog suca. U svakom slučaju, navedite dokaze kojima potkrepljujete činjenicu potrebe vozačke dozvole i "pucajte" na socijalno-ekonomski aspekt (posao - otkaz).

Ako glede imovine neće biti sporazuma, onda će to sud odrediti.

hm... a to što je on u posjedu moje polovice, postoji li koji institut koji ga štiti?

Uživa posjedovnu zaštitu, jer iz vašeg posta jasno proizlazi da je trenutno on isključivi (samo)posjednik stana.

Pa dovoljno bi bilo otpiliti granu koja je nad kućom...

To možete i sami napraviti, sukladno čl. 105. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

G-man, sada ste me malo zaintrigirali.

Mi jesmo reagirali prije pravomoćnosti rješenja, ali nam je kod bilježnika rečeno da pošto je zapisnik potpisan takav kakav je, i pošto je rješenje već izdano, da nikakav prigovor ne dolazi u obzir, jer da će sud to odbiti.

 

Sada, čisto da budem informiran, koje je radnje trebalo napraviti, dok još rješenje nije bilo pravomoćno?

Možda nekom pomogne.

Ispravak s moje strane, Čudo. Krivo sam vas shvatio. Trebali ste biti pažljiviji kod čitanja prije potpisivanja zapisnika, tako da je greška primarno vaša i bratova.

Pa barem su mogli ostaviti istu veličinu i oblik pločica (ili barem veće, pa da se prekrije stara "rupa"), a ne ovo... Imam osjećaj da od ovog profitiraju isključivo izrađivači pločica :petpara::petpara:...

Zato što sam vrlo dobro upoznat sa ovim slučajem, zato što je evidentno u ovom slučaju da niti nakon brojnih predstavki na rad raspravne sutkinje nadležne institucije po tom pitanju ništa nisu poduzele. A poduzmu jedino onda kada postoji opasnost da će sve doći do javnosti, prisjetite se samo slučaja Prekršajnog suda u Zagrebu i kojim putem je išla predstavka na rad.

Glede upoznavanja javnosti sa problematikom se slažem (Strasbourga također, a od 01.07. i regulatornih tijela EU), ali glede Veleposlanstava (osim ukoliko se ne radi o njihovim državljanima) ne, jer ne vidim na koji način bi se to njih ticalo niti kako bi vam mogli pomoći.