G-man

Očito se radi o osporavanju očinstva sa strane vašeg izvabračnog supruga. Čl. 82. st. 1. Obiteljskog zakona -

"Muškarac koji je priznao očinstvo, a kasnije sazna za činjenicu koja isključuje njegovo očinstvo, može tužbom osporavati svoje očinstvo u roku od šest mjeseci od dana saznanja za tu činjenicu, ali najkasnije do navršene sedme godine života djeteta."

Nasljednik odgovara za dugove ostavitelja vlastitom i naslijeđenom imovinom, ali do visine naslijeđenog dijela.

Dugovi, odnosno obveze ostavitelja predstavljaju tzv. teret ostavine (nasuprot stvarima i pravima ostavitelja koje čine ostavinu).

Problem koji se veoma često javlja u praksi jeste činjenica tzv. nepoznatih dugova ostavitelja, za koje se sazna tek nakon nekoliko godina po smrti ostavitelja, a što je evidentno slučaj i kod vas. Javni bilježnik nije pogriješio, jer ukoliko vi niste znali za navedene dugove, kako bi on trebao?

Zasada u RH ne postoji nekakav "registar obveza", za koji smatram da bi bio izuzetno koristan u slučajevima poput vašeg, a kojih ima jako, jako mnogo. Zato je za svakog nasljednika i uputno da bude itekako upoznat, do u detalje sa financijskim aspektima života ostavitelja, pa da može znati hoće li prihvatiti ili odreći se nasljedstva.

Za dugove iza ostavitelja, nasljednik odgovara i vlastitom i naslijeđenom imovinom, ali do visine naslijeđenog dijela. Zato se banka mogla naplatiti sa bilo kojeg vašeg "izvora", iako sam mišljenja da dječji doplatak nisu smjeli dirati. Kontaktirajte banku i vidite ovo sa dječjim doplatkom, a glede ostalog stvar je pravno u redu, jer očito je rok koji vam je dogovorom dan za platiti preostalih 3.000,00 kuna protekao, te su stoga išli u ovrhu.

Veljac, elektroničke verzije su "neslužbene" verzije stvarnog stanja. Dakle, postupite kako vam je Ude savjetovao i sve će biti jasno.

I da ne pišem na drugoj temi koju ste otvorili, a što je bitno glede vašeg upita koji ste tamo postavili, vlasništvo je upisano u gruntovnici, dok je u katastru upisan posjed. Znači, glede mogućnosti koju ste iznijeli u svom drugom postu, relevantno će biti gruntovno (zemljišno-knjižno) stanje. To prvo provjerite, pa se možete ponovno javiti sa konkretnim informacijama.

...kakve sankcije mogu ocekivat?

Vrlo vjerojatno - novčana kazna (najmanje 1.000,00 kuna) + zaštitna mjera zabrane približavanja (što će za vas zapravo biti nagrada, imajući u vidu napisano).

...dali da ispricam cijelu povijest nasilja ili samo taj dogadjaj?

Ispričajte sve, iako to neće imati efekta. Trebali ste i vi majku prijaviti, pa bi obje zaradile prijavu.

I najvažnije u cijeloj priči - prekinite sve kontakte s majkom, jer način na koji se ona ponaša nije nimalo majčinski. Takve osobe ne trebate u životu, jer će vas uvijek vući poput sidra na dno. U ovakvim situacijama to je uvijek teško napraviti, jer "krv je krv", ali s obzirom na napisano, nažalost nemate drugih opcija. Problem je u majci, koja se treba promijeniti, a to je isključivo na njoj samoj.

Mislim da su citirani članci prilično jasni. Međutim, za mogućnost otkazivanja u situaciji u kojoj se vi nalazite, pogledajte čl. 79. Zakona o radu - http://www.zakon.hr/z/307/

I inače, kada komunicirate sa poslodavcem, pogotovo o ovakvim stvarima - činite to isključivo u pismenoj formi.

Dundo, dajte samo napišite još podatak - ova sporna čestica - jel na njoj upisano društveno vlasništvo (a ovaj Agrokombinat je upisan kao nositelj prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja na istom)? I kakva je namjena zemljišta - poljoprivredno ili građevinsko?

Majka je imala drugi brak, te sina iz tog braka. Nakon što joj je umro drugi muž nije bila provedena nikakva ostavinska rasprava, koliko je meni poznato. Majka je otišla u starački dom,a sin je prodao stan. Navodno je majka kod advokata prepisala i moj dio vrijednosti svome drugom sinu. Da li sam u tom slučaju imao pravo na dio vriednosti stana.

Ne, jer iza smrti drugog muža vaše majke, vi niste nasljednik, već je to majka i njen drugi sin (iz tog braka). Vjerojatno ste se pogrešno izrazili, pa mislite na majčin dio u tom stanu, a kojeg je ona darovala vašem polubratu. Vezano uz to - dobili ste odgovor od drugih kolega - obavezno zahtijevati uračunavanje svih darovanja koje je majka učinila u korist polubrata.

Kao što je Matrix rekao - nasljednici moraju biti dovoljno određeni. Znači, u konkretnom slučaju to ste buraz i vi.

Nažalost, stric vas je prevario. Kako Matrix kaže, sve po slovu zakona. Čak i s aspekta kaznenog prava ne možete ništa, jer je nastupila zastara kaznenog progona. Za ostavinsku iza djeda obavezno postupite kako ste opisali, da vas i tu stric ne "opelješi".

U biti, jedno isključuje drugo.

Zabilježena je paulijana, što je i jedino ispravno i moguće u ovom trenutku. Zabilježba spora je moguća u budućnosti, ali zasad preuranjena (zato je i s tim prijedlogom tužitelj odbijen, ali svejedno je i to odbijanje zabilježeno).

No,unatoč propuštanju obavijesti i proteku rokova,možete pozvati investitora na odgovornost ako je dotični nedostatak bio poznat prodavatelju ili mu nije mogao ostati nepoznat.

Što neće uspjeti dokazati.

Je.iga, Jankec - zakasnili ste.

Da li da prihvatim tu ponudu?

Ovo je isključivo vaša odluka. Nitko ovdje na forumu nema bolji uvid u stanje stvari do vas samog.

Pa sad, za prometnicu nisam 100% siguran, ali prema čl. 2. st. 2. t. 2. Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima -

"Bez akta kojim se odobrava građenje i lokacijske dozvole te bez glavnog projekta, može se graditi :

- ograda visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1 m, mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida."

...molim vas, da mi date neki vaš savjet ili nešto kako bi se pravno mogao ograditi, da dobije neko upozorenje ili nešto, ne želim ići na sud...

U ovakvom slučaju, kad ističete da se ne želite "tužakati" po sudu (a i pitanje je koliko bi vam to uspjeha konkretno donijelo), onda je najbolja opcija - ili ignorirati (što najviše nervira ljude poput vašeg susjeda) ili odseliti (ako ste u mogućnosti za tako nešto).

Nije baš tako, jer čl. 98. st. 2. ZR-a odnosi se samo na mogućnost ugovaranja ugovorne kazne i u zakonom dozvoljenim slučajevima kada poslodavac nije preuzeo obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja.

Zato treba tražiti da se u ugovor unese ta njegova obveza iz čl. 95. ZR-a. I imati na umu odredbu čl. 96. ZR-a o prestanku ugovorne zabrane natjecanja.

U konkretnom slučaju, očito je napravljena oporuka od strane vašeg djeda, a u korist vaše majke, odnosno djed je isto tako u oporuci precizirao i zamjenike vašoj majci - vas i vašeg brata.

Najbolja solucija jeste da se iselite i potražite sreću negdje drugdje. Jer, nažalost, ove stvari neće prestati, i samo će se s vremenom intenzivirati, dok netko ne napravi generalnu piz.ariju, zbog koje će slučaj završiti u medijima.

Ali, s obzirom ste naveli kako niste u mogućnosti iseliti, onda vam ne preostaje drugo doli nastaviti ovakvu "borbu" s nasilnikom, a glede koje sugeriram dvije opcije -

1. kaznena - podnijeti kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 140. Kaznenog zakona - nametljivo ponašanje - http://www.zakon.hr/z/98/. Ili ukoliko dotični susjed prijeti vama ili vašoj djevojci smrću ili tjelesnim ozljeđivanjem, onda podnijeti kaznenu prijavu za kazneno djelo iz čl. 139. Kaznenog zakona - prijetnju.

2. parnična - koju shvatite samo uvjetno, jer niste precizirali gdje živite, pa ne znam da li dolazi u obzir u vašem slučaju, ali pročitajte, pa procijenite odnosi li se ta solucija na vaš slučaj - riječ je o isključenju iz suvlasničke zajednice, propisano u čl. 97-99. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - http://www.zakon.hr/z/241/Zakon-o-vlasni%C5%A1tvu-i-drugim-stvarnim-pravima

Papir nema ni datuma ni predmeta i teoretski bi se mogao i drugdje iskoristit.

Ovo sad već lagano ulazi u teoriju zavjere. Ako se toliko bojite, onda niste ni trebali napustiti sudnicu. Odnosno vaša sestra je mogla otići, s obzirom na malu bebu, ali vi ste mogli ostati.

Smatram da se ovdje radi o pitanju za subjekt koji održava cestu na kojoj se pojavljuje problem, a ovisno o kategoriji ceste, to su Hrvatske ceste d.. (za državne ceste), Županijska uprava za ceste (županijske i lokalne ceste) ili nadležan Upravni odjel Grada/Općine (za nerazvrstane ceste). Ovisno o sadržaju konkretnog problema, moguće se radi i o pitanju komunalnog karaktera pojedinog Grada/Općine (jer pitanje je da li konkretan problem spada u održavanje javnih cesta).

Probati prvo sa subjektom koji održava cestu, a ako dobijete negativan odgovor (da to nije stvar u njihovoj nadležnosti), onda se obratiti Gradu/Općini.

...da li moram saznati je li ta osoba još živa?

Čl. 244. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima -

"(1) Pravo osobne služnosti prestaje smrću ovlaštenika ili prestankom pravne osobe koja je bila ovlaštenik toga prava, ako nije drukčije određeno.

(2) Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako je pravo osobne služnosti izričito osnovano i za ovlaštenikove nasljednike, nasljeđivanjem će ono prijeći na one koji nasljeđuju zbog smrti prvoga ovlaštenika; smrću nasljednika koji je naslijedio pravo osobne služnosti ona se gasi, ako nije drukčije određeno.

(3) Ako je osobna služnost osnovana u korist jedne obitelji, prestaje kad ta obitelj izumre; u sumnji se smatra da je osnovana za nasljednika, a tko tvrdi da je osnovana za obitelj, treba to i dokazati."

Drugim riječima, ukoliko je osobna služnost osnovana isključivo u korist određene osobe (ne i njenih nasljednika ili obitelji), otiđite u nadležan matični ured, te zatražite podatak je li dotična osoba umrla (matica umrlih), na koji podatak imate pravo temeljem čl. 43. Zakona o državnim maticama, jer imate pravni interes.

Ukoliko je osoba doista preminula, na temelju izvatka iz matice umrlih, zatražite brisanje osobne služnosti iz ZK.

Druga opcija vam je, ukoliko je osoba u čiju korist je služnost osnovana još živa, da je kontaktirate i da se ona odrekne tog prava, a vi tada na temelju te njene izjave zatražite brisanje iz ZK.

...ili se mogu pozvati na zastaru s obzirom da je od 1979.g. nema na toj nekretnini.?

Čl. 241. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima -

"(1) Pravo služnosti prestaje zastarom ako se nije izvršavalo kroz dvadeset godina.

(2) Pravo služnosti koje se po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati ne prestaje zastarom dok tri puta ne nastupi prigoda u kojoj treba izvršiti njezin sadržaj, a ovlaštenik to ne učini.

(3) Pravo služnosti prestaje ako se vlasnik poslužne stvari protivio njegovu izvršavanju, a ovlaštenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno tri godine.

(4) Zastara ne nastupa, niti pravo služnosti prestaje neizvršavanjem, dok na poslužnoj stvari postoji naprava namijenjena upravo izvršavanju toga prava.

(5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek brisanjem."

Smatram da bi i ova opcija došla u obzir (ako je nositelj prava služnosti još živ), ali morat ćete ići tužbom za utvrđenje da je pravo služnosti prestalo neizvršavanjem, pa onda na temelju te presude tražiti brisanje.

Najjednostavniji put - prvo provjeriti je li osoba još uopće živa, ako nije onda postupiti kako sam opisao, ako je onda je kontaktirati da se odrekne, a ako ni to ne uspije, onda u tužbu. Mišljenja sam da bi čak i postojala mogućnost da služnost prestane ukinućem (čl. 242. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), ali o tome zasad ne bih ništa dodatno, jer imate čak tri opcije otvorene.

Pita učiteljica malog Ivicu : "Tri ptice sjede na grani. Ako upucaš jednu, koliko ih je ostalo?"

"Niti jedna, ostale se uplaše pucnja i odlete." - kaže Ivica.

A učiteljica će : "Ne Ivice, ostale su dvije, ali sviđa mi se način na koji razmišljaš!"

A Ivica uzvrati učiteljici svojim pitanjem : "A recite vi meni ovo, učiteljice! Tri žene idu ulicom i jedu sladoled. Jedna ga liže, druga grize, a treća ga uvlači silovito u usta. Koja od njih je udana?"

Učiteljica se zacrveni, i nakon kraćeg razmišljanja odgovori : "Pa vjerojatno ona koja ga silovito uvlači u usta."

A Ivica će : "Ma neee, učiteljice - ona koja ima prsten na ruci, ali... Sviđa mi se način na koji razmišljate!!!!"

========================================

Kupi Mujo pecivo u pekari, počne jesti, a kad ono, naiđe na dlaku!

Iznerviran vrati se u pekaru i upita djelatnicu : "Je li djevojko, sa čim je ovo pecivo?"

"Sa jajima, gospodine." - odgovori djevojka.

A Mujo će : "E pa, drugi puta obrijte ta jaja!!!!"

========================================

Pita mali Ivica oca : "Tata, tata, što to mama ima između nogu?"

"Raj sine moj, raj!" - reče otac.

"A što imaš ti među nogama, tata?" - upita dalje Ivica.

"Ja imam ključ od raja!"- ponosno će otac.

A Ivica će : "Je, tata, moraš pod hitno promijeniti ključ - susjed ga je već iskopirao!!!!"

Iz tog proizlazi da su roditelji dužni uzdržavati punoljetno dijete samo ako ono uredno izvršava svoje obveze na studiju. Dakle, ako ono uredno ne izvršava svoje obveze, tada bi prestala obveza plaćanja alimentacije i prije roka od godine dana. Napominjem, to je moje mišljenje.

Slažem se. Prekid faksa nije završetak obrazovanja u smislu citiranog članka.

A gledajte, ovdje je u igri puno parametara o kojima ovisi konačan pravni rasplet situacije, a ja se ne bih usudio prognozirati kako će se sve to odvijati u budućnosti.

Pretpostavio sam kako je otac umro i da ste samo vi i brat nasljednici, a sada ispada kako je otac još živ, a i majka također (da me krivo ne shvatite - neka je zdravlja obojici vaših roditelja što duže). Uglavnom, previše je kombinacija u igri, i nitko vam ovdje ne može precizirati odgovore na vaša pitanja, jer bi se radilo o čistom pogađanju. Imate neku osnovu u mojem prethodnom postu, ali ona naravno vrijedi isključivo za scenarij koji sam i opisao.

Čl. 129. Zakona o radu -

"(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

(2) Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.

(5) Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja toga postupka.

(6) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika iz članka 130. ovoga Zakona.

(7) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, nadležan sud u smislu odredbi ovoga Zakona je sud nadležan za radne sporove."