Jump to content

G-man

Moderator
  • Broj objava

    21524
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    209

Objave koje je G-man objavio


  1. Zaista mislite da se nemam za sta brinuti, meni nekako ovo ne da mira, bavim se osjetljivim poslom, svaki proces protiv mene na sudu, bi mi znacio veliki problem...

     

    Što se tiče nekakvog kaznenog postupka, mirno spavajte. Ne može vam ništa.

     

    A mozete li mi reci vase misljenje, kako inace sud gleda na ovakve situacije..Sa jedne strane djevojka koja nikada u zivotu nije imala ni saobracajni prekrsaj, uzorna, roditelji uzorni itd...A sa druge strane jedna stara gospodja, koja ima dosta prijava i zalbi na ponasanje, zabiljezeno u zapisnicima historiju svjedoka koji govore o njenim sklonostim ka laganju i prevarama..Da se u nekom slucaju i pokrene postupak, kako bi sud gledao na ovakav slucaj..

     

    Itekako se o tome vodi računa, ne samo od strane suda, već i u prethodnoj fazi postupka od strane državnog odvjetništva, iz razloga utvrđivanja vjerodostojnosti navoda iz kaznene prijave podnesene od strane takve osobe, pogotovo kod kaznenih djela gdje imate samo personalne dokaze (njena riječ protiv vaše riječi). Kad se pojavi osoba sa takvom "reputacijom" (u ratu je sa cijelim svijetom), a sa tom reputacijom državno je odvjetništvo itekako upoznato, to u pravilu završava odbačajem takve kaznene prijave. Nemate razloga za brigu. Ali pokušajte izbjegavati tu osobu kolko god možete.


  2. Ovako vesper - kazneno djelo prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ-a (prijetnja smrću) progoni se po prijedlogu ovlaštene osobe (u pravilu oštećenika), osim ako je to kazneno djelo počinjeno iz mržnje, ili prema djetetu, osobi s težim invaliditetom ili bliskoj osobi kada ide po službenoj dužnosti. S obzirom da svi ovi nabrojani slučajevi nisu ostvareni u vašoj situaciji, onda ostaje prijedlog koji ovlaštena osoba može podnijeti u roku od tri mjeseca od kada je saznala za prijetnju i počinitelja (vas). S obzirom da se to sve desilo prije dvije godine, taj rok je već debelo prošao i više vam ne može ništa. Mirno spavajte...


  3. Gle, tebi će služba prestati po sili zakona u svakom slučaju - u prvoj varijanti danom saznanja za pravomoćnu presudu iz ovog kaznenog postupka koji imaš, ili u drugoj varijanti danom konačnosti rješenja vojnostegovnog suda kojim ti je izrečena stegovna kazna prestanka službe. U slučaju prestanka službe po sili zakona, ne vrijede opći propisi o zabrani prestanka radnog odnosa pojedinim kategorijama radnika, dakle može bez problema prestati radni odnos i radniku koji je na bolovanju uslijed ozljede zadobivene na radu ili u vezi s radom.

     

    Al pazi, ja ne vjerujem da će vojnostegovni sud brzati sa svojom odlukom, oni će čekati rasplet ovog kaznenog postupka, tako da ukoliko ti je interes nešto duljeg ostanka na radnom mjestu veći od interesa da ovaj kazneni postupak čim prije staviš iza sebe, u tom slučaju ti i ne bi bilo loše da ovaj kazneni postupak malo potraje. Al gle, sam znaš kaj ti je primarno, pa odluči. U svakom slučaju ishod ti je jasan, jedino je pitanje vremena kad će do njega doći.


  4. Nakon koliko vremena nastupa zastara za podizanje optužbe za psih.zlostavljanje i dali to ide po službenoj dužnosti ukoliko je osoba bila u strahu kroz duže vrijeme?

     

    Ne postoji kazneno djelo psihičkog zlostavljanja. Jedino slično tome jest čl. 133. KZ-a - zlostavljanje na radu, tzv. mobing, al to mora biti na radu ili u vezi s radom, pa nema veze s ovim tvojim slučajem.

     

    Kako bi se okvalificiralo uhođenje, psih.zlostavljanje u sprezi s fizičkim zlostavljanjem?

    Nije nitko nekoga oteo i onda na taj način zlostavljao, već kroz duže razdoblje, fizičko zlostavljanje je bilo prikriveno kao nezgode, najčešće sportske.

     

    Ak je riječ o uhođenju tada bi se moglo raditi o kaznenom djelu iz čl. 140. KZ-a - nametljivo ponašanje, s napomenom da se djelo progoni po prijedlogu. Imaj na umu da je riječ o novom kaznenom djelu, te stoga još ne postoji nikakva praksa. Što se tiče ovih ozljeda - pa tada je riječ ili o kaznenom djelu iz čl. 117. - tjelesnoj ozljedi (lakšoj), za koju se progoni privatnom tužbom (rok za podnošenje 3 mjeseca od kada si saznao za djelo i počinitelja), ili kaznenom djelu iz čl. 118. - teškoj tjelesnoj ozljedi, za koje djelo se progoni po službenoj dužnosti. Kakva je bila narav i vrsta tjelesnih ozljeda, sam najbolje znaš.

     

    Može li se u ovu priču uvrstiti uhođenje bivših partnera(nametljivo ponašanje), s napomenom da su sve ovo omogućavali drugi ljudi dok je bivši partner poticao i vodio igru iz pozadine?!

     

    Ovo sa nametljivim ponašanjem bi moglo ići, al si pročitaj dobro čl. 140. KZ-a. Ponavljam - novo je djelo, prakse nema, vidjet ćemo u kom će se smjeru razvijati. Što se tiče uvlačenja u ovu priču drugih ljudi, tu se prije svega moraš zapitati kak ćeš to dokazati? Jer tvoj iskaz neće ni približno biti dovoljan.

     

    Što ako je osoba koja je napravila najveću ulogu u psih.zlostavljanju strani državljanin i nema prebivalište u RH?

     

    Nijedna država na ovom svijetu neće ti odobriti ekstradiciju (izručenje) vlastitog državljanina, radi suđenja u drugoj državi za kazneno djelo koje se progoni po privatnoj tužbi ili prijedlogu.


  5. Dakle treba dobro paziti što se uopće piše putem interneta jer druga strana ima sva prava to dalje distribuirati kome god.

     

    Naravno, jer time kaj si ti nekome nešto poslao via mob, net ili sl., ti si indirektno i pristao da on tu poruku pokaže, odnosno učini dostupnom drugima, osim ako bi se radilo o profesionalnoj tajni ili klasificiranome (tajnome) podatku. Drugačija bi situacija bila da ti je neko hakirao račun, mail ili profil i došao do poruke koju si poslao nekom trećem, pa onda on tu poruku učinio dostupnom drugima - čl. 142. KZ-a - povreda tajnosti pisama i drugih pošiljaka.

     

    Ne znam jeli promaknulo ovo s ciljem psih.zlostavljanja?!

    Kolika je zastara za psih. uznemiravanje koje je ostavilo posljedice na osobu?

     

    Nije promaklo, jer s kaznenog aspekta nije relevantno. Ti možeš doduše tužiti te osobe u parnici za naknadu neimovinske štete - tzv. povredu prava osobnosti (čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima), gdje bi posljedice koje su ovakvi postupci imali po tebe u vidu tog psih. zlostavljanja, bile valorizirane glede određivanja visine pravične novčane naknade.

     

    Što ako informacije koje se distribuiraju potiču na mržnju?

     

    Ako ciljaš na kazneno djelo iz čl. 325. KZ-a - javno poticanje na nasilje i mržnju, da bi se radilo o tom kaznenom djelu ta mržnja mora biti "usmjerena prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina".


  6. Zanima me postoji li neko kazneno djelo u sljedećem slučaju: Osoba A napiše SMS, email ili privatnu poruku nekim drugim sredstvom osobi B koja te poruke objavi, prenese trećoj ili više drugih osoba?

     

    Pravno je tu sve u redu, osim ako ova osoba B nije "odvjetnik, javni bilježnik, zdravstveni radnik, psiholog, djelatnik ustanove socijalne skrbi, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja bi na opisani način neovlašteno otkrila podatak o osobnom ili obiteljskom životu osobe A ili neke druge osobe, koji joj je povjeren u obavljanju njezinog zvanja", u kojem slučaju bi se radilo o kaznenom djelu neovlaštenog otkrivanja profesionalne tajne iz čl. 145. KZ-a.

     

    Što znači nedozvoljena uporaba osobnih podataka u čl.146?

    O kakvim je podacima riječ?

     

    Ovo je djelo primarno rezervirano za slučajeve kada državna ili javna tijela (odnosno osobe zaposlene u tim tijelima) raznim zlouporabama, sa osobnim podacima kojima raspolažu, disponiraju na način koji je protivan uvjetima specificiranim u Zakonu o zaštiti osobnih podataka. U smislu citiranog zakona osobni je podatak "svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja (npr. MBG, OIB ili sl.) ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički (npr. rasa, hendikepiranost), psihološki ili mentalni (npr. mentalna retardacija, duševna bolest ili smetnja, te uz to vezani zdravstveni kartoni), gospodarski (npr. podaci o ostvarenom dohotku, nekim drugim prihodima ili poticajima, subvencijama, stipendijama, plaćenom porezu, doprinosima ili sl.), kulturni ili socijalni identitet (npr. nacionalna pripadnost, vjersko opredjeljenje, jezik, spolna orijentacija i sl.)".

     

    Kakvo je kazneno djelo počinjeno ako se 3 i više osoba dogovori da poruke, razgovore i druge informacije o osobi A prikupljaju u jednu bazu podataka i istovremeno omoguće pristup većem broju ljudi s ciljem psih. maltretiranja, narušavanja društevnog položaja, digniteta itd.?

     

    Ako je riječ o činjeničnim tvrdnjama koje bi mogle štetiti časti ili ugledu osobe A, onda bi se radilo o kaznenom djelu sramoćenja iz čl. 148. st. 2. KZ-a ili kaznenom djelu klevete iz čl. 149. st. 2. KZ-a, ovisno o tome da li počinitelji znaju da činjenične tvrdnje koje na opisani način iznose ili pronose nisu istinite (kleveta) ili to ne znaju (sramoćenje). U oba slučaja, osoba A mora pokrenuti kazneni postupak privatnom tužbom, za čije podnošenje ima rok od tri mjeseca od kada je saznala za kazneno djelo i počinitelje.

     

    Ako pak nije riječ o činjeničnim tvrdnjama koje bi mogle štetiti časti ili ugledu osobe A, onda nema ničeg - pravno gledajući, moralno je sasvim druga priča.


  7. Tu je onda druga stvar u igri - policija po prijavi CSS protiv ove starije osobe, provodi krim obradu jer postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo iz glave kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta - izuzetno osjetljiva glava KZ-a, i tu se mora svaka prijava (pa bila i bezvezna), a pogotovo još kad je adresirana na CSS, promptno i temeljito razmotriti, te provjeriti istinitost navoda u njoj.

     

    Ova tvoja osoba (maloljetna), ovdje zapravo ima ulogu žrtve, i ne treba se bojati ničega - ako bude pozvana na razgovor na policiju, biti će pozvana uz prisutnost roditelja ili nekog drugog zakonskog zastupnika, a prema maljoljetnoj osobi (djetetu) uvijek se pristupa vrlo delikatno, pazeći da se ničime ne našteti njeno psihičko zdravlje. Ako pak će postupak otići i dalje, tada će se ispitivanje provesti preko videolinka, i to u pravilu samo jednom, iznimno dvaput.

     

    Ali ak tu nema nikakve istine, kak si napisao, već je riječ o lažnoj prijavi, sve bude završilo na policiji odnosno državnom odvjetništvu. Znam da ti to gledaš kao gnjavažu, ali riječ je o delikatnoj situaciji, i ljudi samo rade svoj posao. Nemoj to uzimat osobno.


  8. Do 2.000,00 kuna. Nije propisana nigdje, riječ je o tzv. "neodređenoj vrijednosti" u kaznenom pravu, a takve vrijednosti određuje Vrhovni sud RH kroz stajališta koje prihvaća na sjednici Kaznenog odjela. Zadnja sjednica na kojoj se donijelo takvo stajalište bila je u prosincu prošle godine.


  9. A da pitam ovo,ja sam inače pripadnik MORH-a,da li mogu dobiti nečasni otpust ako sam samo uvjetno kažnjen,i da li se to poslije drugačije gleda,odnosno da li ću kad prođe određeno vrijeme biti čistog dosjea?

     

    Dosje će ti biti čist protekom tri godine od proteka roka provjeravanja (koji ti je isto tri godine). Drugim riječima, protekom 6 godina od dana pravomoćnosti presude, pod uvjetom da u tom razdoblju ne budeš pravomoćno osuđen za neko novo kazneno djelo.

     

    Kaj se tiče ovog tvog prvog pitanja, to je zanimljiva situacija. Naime, Zakon o službi u Oružanim snagama RH nije usklađen sa novim KZ-om. Zašto je to bitno - zato jer taj zakon određuje kao jedan od razloga prestanka službe u Oružanim snagama RH po sili zakona, i to bilo da si djelatna vojna osoba ili si službenik odnosno namještenik - "da nisi pravomoćno osuđen (bez obzira na sankciju koja ti je izrečena) za kaznena djela protiv: Republike Hrvatske; slobode i prava čovjeka i građanina; vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom; službene dužnosti; Oružanih snaga; života i tijela; opće sigurnosti ljudi i imovine; spolne slobode i spolnog ćudoređa; braka, obitelji i mladeži; imovine i sigurnosti platnog prometa i poslovanja" (čl. 19. st. 1. podst. 2.). E sad, gdje je tu problem - u tome što je tvoje kazneno djelo (droga), prema prijašnjem KZ-u (a sa kojim je ovaj zakon usklađen) spadalo u glavu kaznena protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, dok po novom KZ-u više ne spada u tu glavu, već u glavu kaznena djela protiv zdravlja ljudi. U tijeku je postupak donošenja novog Zakona o službi u OSRH, a što će tamo konkretno pisati vezano uz tvoj slučaj, to ćemo tek vidjeti. Moja procjena je, smisleno tumačeći ovu tvoju situaciju kroz odredbe navedenih propisa, da se nećeš izvući i da će ti prestat služba po sili zakona.

     

    Međutim, čak i da se izvučeš na "tehničke stvari" - ovo kaj sam ti napisao prethodno, dakle promjenu glave KZ-a, opet ćeš ovisiti o ishodu stegovnog postupka koji će se protiv tebe svakako provesti pred vojnostegovnim sudom, a zbog počinjenja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti. Ako te vojnostegovni sud osudi i kao stegovnu kaznu rješenjem izrekne prestanak djelatne službe (ali imaj na umu da je to najteža stegovna kazna koju ti može izreći), konačnošću takvog rješenja dobivaš nečastan otpust iz vojne službe. E sad, kakva je praksa tih vojnostegovnih sudova i koliko su oni rigorozni u kažnjavanju, to ti stvarno ne znam, s tim sudovima doista nisam imao nikakvih doticaja. Raspitaj se o tome. I još jedan savjet - nemoj tajiti ovu činjenicu da će se protiv tebe voditi kazneni postupak, time ćeš si nanijeti samo štetu i moguće vojnostegovnom sudu "dići živac".

     

    Je..ga stari, zeznuo si se grdo s ovim nepromišljenim potezom. Jako grdo. Al gle, daj prije svega razgovaraj sa pravnom službom u MORH-u, oni ti imaju daleko više iskustva u slučajevima poput tvog i mogu ti dati preciznije infomacije. Ja sam ti napisao samo kaj zakon veli.


  10. Ovo kaj spominješ je u principu "trač", ali ne bezazlen trač. Gle, po službenoj dužnosti institucije ti tu ne budu ništa poduzimale. Da bi došlo do intervencije nadležnih tijela, do njih na neki način mora "doprijeti glas da je počinjeno kazneno djelo", i to ono koje se progoni po službenoj dužnosti, a to se u pravilu radi podnošenjem kaznene prijave ili nekog pismenog dokumenta koji upućuje na osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo. I članak objavljen u medijima može biti "okidačem" čitave te procedure.

     

    Ovo u tvom slučaju je glasina koja kruži u nekoj, očito manjoj sredini. A tak dugo dokle to ostaje na toj internoj razini, nije problem institucija. Vezano uz ovu tvoju osobu (maloljetnu), s obzirom da se takvim pričama implicira da se ta osoba "prodaje", tu bi se radilo o kaznenom djelu protiv časti i ugleda - sramoćenje ili kleveta. Kod oba djela kazneni postupak pokreće se privatnom tužbom, što znači da ova tvoja osoba (jer se tim izjavama šteti njezinoj časti i ugledu), treba podnijeti privatnu tužbu u roku od tri mjeseca od kada je saznala za kazneno djelo i počinitelja. Realnije i lakše za dokazivanje je kazneno djelo sramoćenja. Kleveta je malo teža, jer tamo moraš dokazati da je počinitelj znao da ove glasine koje je iznosio pred drugima nisu istinite, a kod sramoćenja ta činjenica nije bitna, dovoljno je samo da je iznosio izjave koje mogu štetiti časti ili ugledu druge osobe, što kod ovih izjava koje si naveo definitivno stoji. Kazna za oba djela ti je novčana, jer to nisu ozbiljna kaznena djela, ali barem možeš ostvariti moralnu zadovoljštinu.


  11. Nemoj miješat kruške i jabuke, hasko. Pa nije zadaća građana da prikupljaju dokaze, za to postoje ovlaštene institucije poput državnog odvjetništva te policije kao njihovog instrumenta. Da je po ovom tvojem modelu, pa naši sudovi bi zjapili prazni. Ali, kužim te kaj oćeš reći, misliš na "pacijente" koji nemaju pametnijeg posla pa okolo prijavljuju ljude bezveze, jer je njima dosadno ili su ljubomorni. Ako je netko imao takvo iskustvo, da je bio lažno prijavljen, uvijek ima u toj situaciji pravo da onda tu osobu prijavi za kazneno djelo lažnog prijavljivanja kaznenog djela, pa će onda ta osoba vidjet kako je to kad te policija primi u svoje ruke.


  12. Još nešto,da li nakon te 3 godine mogu dobiti potvrdu o nekažnjavanju,ako mi bude trebala za nešto

     

    Sivko ti je već sve objasnio, ja bi samo nadodao kad vidim da puno ljudi ovdje brka potvrdu o nekažnjavanju (odnosno preciznije potvrdu o nevođenju kaznenog postupka) i "dosje" (odnosno izvod iz kaznene evidencije).

     

    Potvrda o nekažnjavanju traži se većinom za zaposlenje, a ona znači da se trenutno protiv određene osobe ne vodi nikakav kazneni postupak, niti je doneseno rješenje o istrazi, niti je potvrđena podignuta optužnica, niti je donesena nepravomoćna presuda ili izdan kazneni nalog. Al evo smiješne strane - samo pred određenim Općinskim i Županijskim sudom (i to prema mjestu prebivališta te osobe). Drugim riječima, osoba ima prebivalište u recimo Zagrebu, i protiv nje u Zagrebu se ne vodi ništa od prethodno navedenog i bez problema dobije tu potvrdu, ali s druge strane napravila je neko s..anje u recimo Osijeku i tamo se vodi postupak, možda i zbog teškog kaznenog djela (ubojstva ili slično), ali ta je osoba za sustav "uzoran građanin". Tragikomično, pogotovo danas kada imamo informatičke mogućnosti da se to provjeri na razini države. To je "rupa" u sustavu za koju svi znaju, al se prave blesavi.

     

    "Dosje" ili izvod iz kaznene evidencije je evidencija da li je određena osoba pravomoćno kažnjavana u kaznenom postupku. S time da tu evidenciju vodi Ministarstvo pravosuđa i taj izvod ne može dobiti bilo tko, već isključivo ovlaštene institucije (sud, Dorh i sl.) te sama osoba na koju se odnosi, ako ima potrebu za to - neki poslodavci traže i taj izvod. Važno je napomenuti kako protekom određenog vremena nastupa tzv. rehabilitacija osuđenika, što znači da ukoliko ta osoba nije u međuvremenu osuđena na još neku kaznenu sankciju, ona se briše, i ta je osoba pred zakonom neosuđivana, ima čisti "dosje" i nitko ne može tvrditi drugačije.


  13. Tako je. Znači, državno odvjetništvo u optužnici u dijelu koji se odnosi na vrstu i visinu kaznenopravne sankcije predlaže izricanje kazne zatvora u trajanju od 1 godine, ali se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako u roku od 3 godine ne počiniš novo kazneno djelo (dakle uvjetna osuda). Ovaj rok od tri godine počinje ti teći od pravomoćnosti presude, i u njemu ne smiješ počiniti neko novo kazneno djelo, jer bi se izrečena uvjetna osuda mogla (a u nekim slučajevima će se sasvim sigurno) opozvati.

     

    Ovako, ova sankcija koju predlaže državno odvjetništvo je prilično povoljna, pa pretpostavljam kako se radi o tvom prvom kaznenom djelu. S obzirom da te ovaj maloljetnik cinkao, dokazi će biti prilično čvrsti, i mislim da bi ti bilo u interesu da ti taj rok provjeravanja od tri godine počne čim prije teći, tako da bi ti najbolja varijanta bila da se sporazumiješ sa državnim odvjetništvom (dakle priznaš djelo i prihvatiš sankciju) i da se donese tzv. presuda na temelju priznanja (dakle neće biti klasičnog suđenja, već će sud na temelju tog sporazuma samo donijeti presudu - tako imaš minimalne troškove). Ta presuda odmah postane pravomoćna i počinje ti teći ovaj rok od tri godine.

     

    A možeš i u klasično suđenje, gdje će te pitati da li se smatraš krivim i da li se slažeš sa predloženom sankcijom od strane državnog odvjetništva - ako odgovoriš kriv sam i prihvaćam sankciju, sud ti ne može izreći težu sankciju od predložene, znači može izreći ili tu predloženu ili manju. Ali u toj varijanti imaš veće troškove i "gubiš" vrijeme, jer će se suđenje ipak odužiti, i sama pravomoćnost presude će nastupiti kasnije, pa ti onda i ovaj rok provjeravanja od 3 godine počinje teći kasnije.

     

    Gle, ak si to zbilja napravio - bolja ti je ova prva varijanta, ali imaš odvjetnika kak si rekao, a on je ipak puno bolje upoznat sa svim okolnostima slučaja, pa ćeš vidjet kaj će ti on savjetovati. Inače, droga je u zadnjih deset godina postala jako osjetljiva, još pogotovo kad je riječ o maloljetnicima, tak da mislim da ti je ovo jako dobra "ponuda" državnog odvjetništva.


  14. Ak se bojiš, pošalji anonimnu kaznenu prijavu, u kojoj što je moguće detaljnije opiši sve te radnje i osobe koje su u igri, njihove uloge i međusobne odnose, te u čemu vidiš da bi se tu moglo raditi o kaznenom djelu. Mislim da bi ti bilo čak bolje da je adresiraš direkt na državno odvjetništvo, jer će je ono nakon toga odmah proslijediti policijskoj postaji sa određenim uputama i okvirnim rokom u kojem bi se trebalo nešto napraviti po toj prijavi. Ovo ti je bolja varijanta, jer policija drugačije "tretira" anonimnu prijavu koja je podnesena njima direktno, od one koja je "spuštena" od državnog odvjetništva sa određenim uputama (iako su te upute većinom paušalne i uopćene, ali ipak).


  15. bicikla mi je ukradena prije godinu dana, krađa je prijavljena na policiji i ništa se nije dogodilo. bicikla nije nova ali je ja mogu prepoznati po nekim specifičnostima. nedavno sam je vidila na cesti s tim da je volan bio promijenjen. pitanje glasi: što ja mogu i smijem napravit kad vidim svoju ukradenu biciklu?

     

    Nije ništa napravljeno, jer očito nije bio poznat identitet počinitelja. Sada imate identitet mogućeg počinitelja, i kako je sivko napisao - obavijestite o tome policijsku postaju kojoj ste prijavili krađu. Inače, samo da napomenem - sami ste rekli da bicikl nije novi, tako da teško da njegova vrijednost prelazi 2.000,00 kuna, a u tom slučaju radit će se o krađi stvari male vrijednosti, tzv. privilegiranoj krađi, a to se kazneno djelo progoni po privatnoj tužbi, tako da bi vi trebali podnijeti privatnu tužbu u kaznenom postupku, i to u roku od tri mjeseca od kada ste saznali za djelo i počinitelja.

     

    Ovo vaše pitanje - što bi mogli napraviti, ako sam vas dobro shvatio vi pitate da li bi mogli uzeti taj bicikl od ove osobe koja ga sad ima? S kaznenog aspekta - da, ali samo pod uvjetom da doista možete dokazati kako je riječ o vašem biciklu. Jer kazneno djelo krađe čini onaj tko drugome oduzme tuđu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoji, drugim riječima nema kaznenog djela krađe ako oduzimate svoju, vlastitu pokretnu stvar od onoga tko ju je uzeo vama. A valja naglasiti kako novi KZ više ne poznaje kazneno djelo samovlasti, koje se inače u opisanoj situaciji moglo primijeniti prema vama.

     

    Međutim, s građanskog aspekta, morate znati da i ta osoba uživa tzv. posjedovnu zaštitu bicikla. Dakle, nema veze što je on uzeo vaš bicikl, on je aktualni posjednik i s obzirom da je već prošlo kako ste rekli godina dana, njegov se posjed "umirio" i stoga sada on uživa posjedovnu zaštitu, te bi vas stoga u takvom slučaju mogao tužiti posjedovnom tužbom i dobio bi spor. E, onda bi vi mogli protiv njega ustati vlasničkom tužbom, ali sad idem suviše u širinu.

     

    Uglavnom, najbolja stvar je da to prijavite policijskoj postaji kojoj ste i podnijeli kaznenu prijavu.


  16. Da zaključimo ovu temu - realno i sukladno praksi, ak ćeš biti osuđen za svih 12 situacija koje ti ulaze u koncept produljenog djela, onda ti ne gine zatvor (do cca 1 godine). Ak bi bile samo 2, opet otegotno ti je kaj si već osuđen za istovrsno djelo, i onda su ti šanse doslovce 50/50 (zatvor ili uvjetna osuda).

     

    Svakako da ti je u interesu da se ne bahatiš i praviš Majkom Terezom na sudu, iskaži poniznost, priznaj, ispričaj se, pokaži kajanje, naglasi sve olakotne okolnosti koje imaš - dijete, drugo na putu, loše imovinsko stanje koje je glavni razlog za ovo kaj si napravio, možda i problematično djetinjstvo koje te "gurnulo" prema svijetu kriminala, naglasi da si spreman sudjelovati u bilo čemu (rad za opće dobro npr.), samo da ne ideš u zatvor, i onda se jednostavno pomoli, jer ostalo više nije u tvojim rukama. A najbitnije od svega - uzmi branitelja, ili kak sam ti već rekao, ako nemaš novaca za njega, traži da ti ga postave na teret proračunskih sredstava.

     

    Da imamo barem državnoodvjetnički spis, mogli bi ti dati i konkretnije informacije, al ovak razglabat teoretski - više od ovoga kaj smo ti burn, sivko i ja rekli, se ne može. Znam da ne kužiš pravne stvari i da samo tražiš pomoć, i to je sve ok, pa zato i postoji ovaj forum, ali to je to kaj ti možemo reći i savjetovati.


  17. usput, ako netko zna, uzmaju li se u obzir prilikom otpusta i "ocjene" tijekom trajanja pritvora

     

    Naravno, to je veoma bitna stavka kod odlučivanja o uvjetnom otpustu, da se vidi da li se ostvaruju ciljevi specijalne prevencije, dakle da li se osuđenik, da tak velim, "popravlja".

     

    Nemaš brige, panker. Glede ovog tvog predmeta, trebaš razlikovati Kazneni zakon (materijalni zakon), koji regulira institut uvjetnog otpusta i Zakon o izvršavanju kazne zatvora (postupovni zakon), koji regulira postupak odlučivanja kod uvjetnog otpusta.

     

    Neke velike razlike u pogledu KZ-a, kaj se tiče mogućnosti da se traži uvjetni otpust i nema - polovica izdržane kazne (i stari i novi KZ). Al kužim kaj oćeš reć s time da on čeka izdržavanje ostatka, jer ne možeš tražiti uvjetni otpust prije nego li stupiš na izdržavanje, a već je preko pola izdržano. Ovak imaš samo iščekivanje, zapravo malo paradoksalnu situaciju. Al gle, može taj tvoj lik i tražiti da ga se uputi na izdržavanje kazne zatvora, pa onda čim dođe u kaznionicu, odmah podnijeti prijedlog za uvjetni otpust.

     

    A sad, kaj se tiče o tome tko odlučuje - sud (po novom), ili povjerenstvo (po starom, kaj mislim da će bit u ovom tvom slučaju), i sam postupak odlučivanja - mislim da i tu ne bude bilo neke velike suštinske razlike. Jedino ovo sa pokretanjem postupka po službenoj dužnosti, to definitivno je prednost ovih izmjena i dopuna, ali opet vidjet ćemo što će to donijeti u praksi. Može biti da će se iznimno rijetko prihvaćati.

     

    Gle, nažalost zadnje 4 godine naš zakonodavac kao da se natječe sam sa sobom kako da što je moguće više zakomplicira ionako složenu materiju kao što je kazneno pravo. I onda se ljudi čude otkud toliko različitih mišljenja i odluka sudova. A kad nemaš prakse, a novi su propisi, onda je nažalost normalno da bude i različitih i pogrešnih odluka. Nije to opravdanje, ali ... Vrijeme će to popraviti.


  18. A što u slučaju kada osoba još nije otišla na izdržavanje kazne, osuđena je po starom KZ, ali je presuda VS postala pravomoćna nakon stupanja na snagu novog KZ, izdržava li u tom slučaju osuđenik kaznu po starom ili ovom izmijenjenom Zakonu o izdržavanju kazne zatvora, pitam prvenstveno zbog tzv. uvjetnog otpusta po službenoj dužnosti (ako se ne varam nakon izdržane 3/4 kazne)

     

    Dobro pitanje panker, jer ovaj članak iz prijelaznih i završnih odredaba nije najbolje formuliran i može se različito tumačiti. Moje mišljenje je da je zakonodavac htio sljedeće:

     

    - za sve kazne zatvora koje se već izvršavaju, a izrečene su po starom KZ-u, ili su izrečene po starom KZ-u i to do stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju kazne zatvora (do zaključno 17.05.2013.), ali se još ne izvršavaju (tu bi bio i ovaj tvoj slučaj) - vrijedit će stari Zakon o izvršavanju kazne zatvora,

     

    - a za sve kazne zatvora koje će tek biti izrečene po starom KZ-u, počevši od dana stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju kazne zatvora (18.05.2013.) pa nadalje, ili koje su izrečene (bez obzira da li se već izvršavaju ili ne) ili će tek biti izrečene po novom KZ-u, vrijedit će ovaj novi Zakon o izvršavanju kazne zatvora.

     

    Tako da u ovom tvom slučaju, ne bi vrijedile ove zadnje izmjene i dopune Zakona, osim ak je kazna izrečena po novom KZ-u (piše ti u presudi koji je KZ primijenjen). I da, u pravu si za pokretanje postupka po službenoj dužnosti - 3/4 izdržane kazne. S time da će ti to pasti u vodu, ako imaš još kazni za izdržati, ili je u tijeku novi postupak, ili si stegovno kažnjen za teži stegovni prijestup u zadnjih godinu dana, ima još par razloga, pogledaj si u NN br. 56.


  19. U Narodnim novinama br. 56 od 10.05.2013. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Stupa na snagu s danom 18. svibnja 2013.

     

    Međutim, valja naglasiti kako je u prijelaznim i završnim odredbama istaknuto kako se "na kazne koje su izrečene ili se izvršavaju sukladno odredbama ranijeg Kaznenog zakona (1997.) primjenjuju odredbe o uvjetnom otpustu iz ranijeg Zakona o izvršavanju kazne zatvora (»Narodne novine«, br. 128/99., 55/00., 59/00., 129/00., 59/01., 67/01., 11/02., 190/03. – pročišćeni tekst, 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11. i 125/11.)."

     

    Drugim riječima, prema svim osuđenicima koji već izdržavaju izrečene kazne zatvora po starom KZ-u (1997.) ili im je izrečena kazna zatvora po starom KZ-u, ove izmjene i dopune Zakona o izvršavanju kazne zatvora neće se primjenjivati, već će vrijediti dosadašnji Zakon o izvršavanju kazne zatvora. Dakle, i u ovom slučaju naš se zakonodavac odlučio za tzv. dvostruki, "paralelni" sustav.

×
×
  • Napravi novi...