G-man

Očito, protiv vas je proveden istražni postupak - obzirom ne znam detalje istražnog zahtjeva (kako je isti bio postavljen - da li vam je na teret stavljena namjera ili nehaj), ne mogu sa 100%-tnom sigurnošću precizirati je li se radilo baš o istrazi (namjera) ili pak samo o istražnoj radnji (nehaj).

Naveli ste kako je provedeno tzv. prometno-tehničko vještačenje, te da ste s time bili upoznati - pa jeste li primili nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka? Morali ste ga primiti, kako bi imali mogućnost prigovarati istome. Navedeni nalaz i mišljenje zaprimilo je i državno odvjetništvo, a evidentno je riječ o takvom nalazu i mišljenju, koji vas je u potpunosti ekskulpirao bilo kakve kaznene odgovornosti, te je stoga državno odvjetništvo donijelo rješenje o odbačaju kaznene prijave, koje rješenje se međutim, ne dostavlja osumnjičeniku (vama), već se dostavlja oštećeniku (u ovom slučaju nasljednicima preminulog), koji ima mogućnost preuzimanja kaznenog progona u roku od osam dana od zaprimanja rješenja, a obavijest o tome da je kaznena prijava odbačena se šalje i nadležnoj Policijskoj postaji, koja je radila obradu predmeta.

Tako da, u konkretnom slučaju, pravno gledajući - nema propusta u proceduri. A vi ste u svakom trenutku imali mogućnost da provjerite u kojem je stadiju vaš predmet - i kod istražnog suca i kod DO-a. To što niste, to je vaš propust.

Čl. 233. st. 1. Zakona o obveznim odnosima -

"Sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare."

http://gpp.pravo.unizg.hr/propisi/zn/zn-procisceni.pdf

Riječ je o neslužbenom pročišćenom tekstu, napravljenom od strane studenata Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali svakako valjanom primjerku zakona. Terminološke razlike posljedica su drugačijih vremena i izričaja.

Istaknite prigovor zastare pred sudom, jer on na istu ne pazi po službenoj dužnosti, već isključivo na prigovor stranke.

Ovako - kao prvi dan roka uvijek se uzima prvi idući dan nakon dana u kojem ste zaprimili rješenje, i od tog dana računa se ovih 15 dana roka (normalno - znači i subote i nedjelje i eventualne državne blagdane), a ukoliko bi posljednji dan roka padao na neradni dan (znači subotu, nedjelju ili državni blagdan), tada se kao posljednji dan roka uzima prvi idući radni dan.

S obzirom na vašu dob, roditelji će svakako morati biti involvirani - čl. 18. Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece -

"Prekid trudnoće se vrši na zahtjev trudne žene.

Uz zahtjev za prekid trudnoće koji podnosi maloljetnica, koja nije navršila 16 godina života, potreban je i pristanak roditelja ili staratelja uz suglasnost organa starateljstva - CSS."

Svaki drugačiji postupak, a bez poštivanja navedene procedure, predstavlja kazneno djelo protupravnog prekida trudnoće iz čl. 115. Kaznenog zakona na strani osobe koja će izvršiti pobačaj, stoga obavezno porazgovarajte s roditeljima.

Stvari će biti puno jasnije kada dobijete tužbu, pa se možete opet javiti.

Nažalost - ne može.

Mišljenja sam kako ne bi smjelo biti zapreke da postupite na opisani način, međutim pitanje prebacivanja hipoteke morat ćete naknadno rješavati u dogovoru s bankom (što također ne bi smio biti problem ukoliko ovaj stan roditelja ima veću vrijednost od vašeg trenutnog stana).

Ili pokušati preko konzularnog ureda RH u SR Njemačkoj, koji prema odredbi čl. 14. st. 1. t. 5. Zakona o vanjskim poslovima obavlja, među inim i javnobilježničke poslove (nazovite pa provjerite).

Dakle, slijedi prekršajni nalog od 3000 kuna radi oduzimanja prednosti prolaska uvećano za 2000 kuna zbog povrede drugog vozača ...

Mišljenja sam kako se u ovom slučaju radi o prekršaju iz čl. 45. ZOSPC-a (ne čl. 57. na koji upućujete, ako sam vas dobro shvatio), za koji je predviđena novčana kazna od 500,00 kuna, a temeljem čl. 293. st. 2. ZOSPC-a ista se uvećava za dodatnih 2.000,00 kuna (zbog prometne nesreće s ozlijeđenom osobom).

Carice, ja na vašem mjestu ne bih prigovarao nalogu (osim po pitanju trajanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom - ukoliko pretjeraju sa visinom ili pak vam je vozačka nasušno potrebna), i svakako vam savjetujem oprez za ubuduće, a ukoliko glede vašeg izlaska iz dvorišta postoji problem u nedostatku dobre vidljivosti, koji bi se mogao riješiti postavljanjem tzv. prometnog ogledala, onda se glede navedenog, ovisno o kategoriji ceste na koju se uključujete u promet, obratite subjektu u čijoj je nadležnosti upravljanje tom cestom (Hrvatske ceste d.., Županijska uprava za ceste ili nadležan Upravni odjel JLS-a).

Iz vašeg posta proizlazi kako ste već pokrenuli postupak ovrhe, ali imajući u vidu ovu činjenicu da ste tek 29. po redu na listi naplate, veliko je pitanje uspjeha naplate potraživanja.

Pa gledajte, ovdje se ne radi o novcu "drugog roditelja", već je riječ o novcu koji pripada djetetu (djeci), jer se odnosi na njihovo uzdržavanje, a uplaćuje se roditelju iz razloga što je on zakonski zastupnik djeteta (djece).

U svakom slučaju, ovaj predmet koji ste opisali jeste malo apsurdan, ali ako hoćete da sve bude "onak kak Bog zapovijeda", dakle da nitko ne bude imao nikakvih problema, neka ovaj osuđeni roditelj uplati taj novac koji je dužan uplatiti presudom drugom roditelju, i to neka učini preko računa, a onda neka ovaj drugi roditelj taj novac podigne i vrati (na ruke) osuđenom roditelju.

S time da vam skrećem pažnju na jednu stvar - naime, sada kada su djeca kod ovog osuđenog roditelja, onda će ovaj drugi roditelj biti dužan plaćati uzdržavanje za njih, pa bi bilo dobro (u svrhu preveniranja eventualnih problema) da se o ovom vraćanju tih novaca sastavi neka isprava, kako bi se onda ovom drugom roditelju mogli uračunati ovi vraćeni novci u njegovu obvezu uzdržavanja, ako bi u budućnosti bilo problema po pitanju ispunjavanja njegove obveze uzdržavanja (jer nikad ne znate što nosi sutra, a i ljudi se znaju promijeniti, nažalost).

U principu - ne.

Ali zato se u takvim situacijama često rabi ona famozna sintagma - "Vi ste prekvalificirani za ovaj posao."

Da ne govorimo o tome kako vaša viša razina stručne spreme (bilo da je riječ o visokoj ili višoj stručnoj spremi) kod nekih radnih mjesta predstavlja dodatan izdatak za vašeg poslodavca, pa onda to predstavlja otegotnu okolnost na vašoj strani kod apliciranja za takvo radno mjesto.

Prije poduzimanja radnji koje vode u kazneni postupak, poštom preporučeno s povratnicom poslati dotičnome dopis u kojem tražite u roku od 15 dana da vam, ili popravi mobilni uređaj ili vrati isti nepopravljen, uz jasno istaknuto upozorenje kako ćete u protivnom biti primorani poduzeti sve pravne radnje koje vam zakon omogućuje, u svrhu ostvarivanja svojih prava, što uključuje i podnošenje kaznene prijave protiv dotičnog.

Ukoliko i po proteku 15-dnevnog roka, ne dobijete mobitel, podnijeti kaznenu prijavu, ali po mom mišljenju u ovom bi se slučaju radilo o kaznenom djelu utaje iz čl. 232. st. 1. Kaznenog zakona, budući ste vi njemu povjerili taj mobitel, a on ga je protupravno prisvojio. Riječ je o kaznenom djelu koje se progoni po službenoj dužnosti, obzirom je vrijednost mobitela iznad 2.000,00 kuna.

Astronaut, prije svega, ukoliko želite dobiti pravno relevantan savjet, onda i sa svoje strane morate iznijeti sve bitne informacije, jer ovi paušalni navodi nisu dovoljni (koje ste vi svojstvo imali - vojne osobe ili civilne osobe u svojstvu građanske osobe na službi u OS, zatim koje je točno kazneno djelo u pitanju i okolnosti počinjenja istog, da li ste jedini počinitelj ili je bilo i drugih - samo su neka od pitanja koja su ključna za ovaj predmet, a o kojima niste napisali ama baš ništa).

Ja ću vam iznijeti neka moguća razmišljanja, primjenjiva na vaš predmet :

1. Ukazujem vam na odredbu čl. 18a Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o organizaciji, radu i djelokrugu sudbene vlasti u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti RH, koja ističe -

"Predmete zaprimljene do početka rada vojnih sudova u kojima je započela glavna rasprava dovršit će odgovarajući općinski odnosno okružni sud".

Drugim riječima, ukoliko je u vašem predmetu započela glavna rasprava na Županijskom sudu prije negoli su počeli raditi vojni sudovi, tada je Županijski sud bio stvarno nadležan sud za suđenje u vašem predmetu, i ovi vaši postovi su totalno promašeni.

2. I sami lijepo citirate čl. 6. Uredbe, ali pritom zaboravljate kako se on odnosi isključivo na "kaznena djela učinjena u obavljanju službe ili u vezi sa službom te za sva druga kaznena djela koja učine kao suizvršioci ili kao drugi suučesnici s vojnim osobama".

Vi niste precizirali o kakvom se točno kaznenom djelu radi (te okolnosti istog i tko je sve u igri), ali iz opisanog sasvim je jasno vidljivo kako neće svako kazneno djelo doći u obzir, već s vaše strane -

a) isključivo ono počinjeno u obavljanju službe ili u vezi sa službom u OS, odnosno

b) kao supočinitelj/sudionik u svim kaznenim djelima sa vojnom osobom (koja opcija očito otpada, budući ste bili jedini okrivljenik - tako proizlazi iz vaših postova).

Drugim riječima, ukoliko ste vi (ovo što ću sada navesti je isključivo primjera radi, da me krivo ne shvatite) npr. ubili nekog susjeda s kojim ste u zavadi od "stoljeća sedmog" (da mu se osvetite), a koji nema apsolutno nikakve veze sa vašim obavljanjem službe u OS, onda naravno da vam neće suditi vojni sud, već redovan sud, a to je Županijski sud.

3. Čak i ako je u vašem predmetu bio nadležan vojni sud, a glavna rasprava prije početka rada tog vojnog suda nije započela na redovnom (Županijskom) sudu, i sami navodite kako je MORH dao negativan odgovor na pitanje vašeg statusa kao branitelja, iz čega proizlazi kako u tom trenutku Županijski sud pravno gledajući, nije imao nikakvu mogućnost da se eventualno oglasi stvarno nenadležnim i ustupi predmet na rješavanje nadležnom vojnom sudu.

I zaključno - vaš predmet, ako eliminirate sve ove opcije koje sam opisao, opet - isključivo je pitanje procesnopravne naravi (stvarne nadležnosti suda), dok potpuno gubite iz vida da bi se (i da vam je sudio vojni sud), što se materijalnog kaznenog prava tiče, primijenio identičan propis - OKZRH ili KZRH, i da bi na kraju 99,99% dobili identičnu kaznu.

Najbolje je da teta opunomoći nekog (recimo svoje dijete), za sklapanje kupoprodajnog ugovora glede suvlasničkog dijela nekretnine s vama.

Nema problema.

Imajući u vidu specifičnost predmeta kupoprodaje - objekt koji se vodi kao pokretnina, bolje da ovo pitanje direktno postavite na Poreznoj, i dobijete točan odgovor.

...ako znate nekoga tko bi bio dobar za ovaj slučaj, ne da zbrljavi, nego da zna kako ćemo dobiti ovaj spor,javite mi se molim vas:))

Imate ovdje podforum "Tražim odvjetnika", pa na istome možete opisati situaciju i zatražiti pomoć.

Suncice, s obzirom se u vašem slučaju radi o vrlo, vrlo kompliciranoj "kohabitaciji" svih sustanara, najbolje će biti da to pokušate u cijelosti riješiti dogovorom, uvažavajući parametre koje sam već spomenuo, ali isto tako i činjenicu neboravka određenih stanara u konkretnom vremenskom razdoblju.

Nema nikakvog propisa koji vam regulira ovakvu situaciju, a za ubuduće svakako vam savjetujem da nabavite vlastita brojila. Jeste trošak, ali dugoročno će vam se svakako isplatiti. I riješiti vas ovakvih briga.

Sada mi je jasno zašto se državno odvjetništvo žali na vrstu kaznenopravne sankcije.

Naime, vaš suprug osuđen je za stjecaj kaznenih djela (to vam je ovaj čl. 60. st. 1. i 2. KZ-a) - i to čl. 263. st. 1. (kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, počinjeno s namjerom - koje je uzgred rečeno i najteže djelo u igri), čl. 272. st. 2. (kazneno djelo izazivanja prometne nesreće, počinjeno iz nehaja), čl. 273. st. 1. (kazneno djelo nepružanja pomoći osobi koja je teško tjelesno ozlijeđena u prometnoj nesreći) te čl. 311. st. 2. (krivotvorenje javne isprave).

Za stjecaj svih ovih djela, prvostupanjski je sud vašem suprugu izrekao kaznu zatvora u trajanju od 1 godine i 2 mjeseca, ali je temeljem odredbe čl. 67. KZ-a, prema istome primijenio uvjetnu osudu. Otegotna okolnost o kojoj pričate (samo jedna) jeste upravo sam stjecaj.

Ovo će biti vrlo zanimljivo vidjeti u drugom stupnju, posebice imajući u vidu kako je došlo i do promjene Kaznenog zakona (ali očito je prvostupanjski sud primijenio stari KZ, jer ga smatra blažim). U kontekstu izrečene sankcije, on doista jeste blaži, ali ponavljam - sve će vam ovisiti o tome kako je obrazložen dio o sankciji. Imajte na umu kako se radi o čak 4 djela, od kojih su međutim, po mojoj procjeni, najmanje tri vezana uz isti događaj - prometna, nepružanje pomoći osobi ozlijeđenoj u prometnoj i krivotvorenje javne isprave - najvjerojatnije registarskih pločica. Kako u tu priču još upada i ovo dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, to ne mogu isčitati točno.

Uglavnom, vrlo nezahvalno za prognozirati. Izrečen je vrlo visoki uvjet, ali s druge strane radi se o čak 4 kaznena djela u stjecaju. Moja procjena - doslovce 50 : 50.

...dali u slučaju kada "izjavim pritužbu na rad pojedinog službenika", dali me je općinski načelnik dužan izvjestiti o poduzetim radnjama i u kojem roku (30 dana?). odnosno ukoliko načelnik "odbaci" moju pritužbu ili ne odgovori na nju, koja mi je sljedeća instanca na koju se mogu obratiti?

Čl. 26. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi - http://www.zakon.hr/z/132/ -

"Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje predstavki i pritužbi na svoj rad kao i na rad njihovih upravnih tijela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.

Na podnijete predstavke i pritužbe čelnik tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno upravnih tijela tih jedinica dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.

Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje predstavki i pritužbi (knjiga za pritužbe i sl.) i omogućiti usmeno izjavljivanje predstavke i pritužbe."

Nažalost, neka viša instanca citiranim zakonom - nije predviđena. Međutim, mišljenja sam kako se taj problem može riješiti obraćanjem nadležnom tijelu državne uprave u županiji, a temeljem odredbe čl. 21. st. 1. t. 5. Zakona o sustavu državne uprave - http://www.zakon.hr/z/221/, prema kojem navedeno tijelo nadzire (u sklopu upravnog nadzora), među ostalim i "odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama".

Naime, radi se o tome da je općinska pročelnica u pojednim "predmetima" očigledno krši važeće općinske odluke, ukazano joj je na to, ona prihvaća da je učinila grešku, ali i dalje postupa po svom.

S obzirom na napisano, ovdje bih vam još ukazao na činjenicu da i sam načelnik ima mogućnost razrješenja pročelnice, a temeljem odredbe čl. 53a st. 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi -

"Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može razriješiti pročelnike iz stavka 1. ovoga članka:

1. ako pročelnik sam zatraži razrješenje,

2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa,

3. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili neosnovano ne izvršava odluke tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ili postupa protivno njima,

4. ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave veću štetu, ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave."

Naravno, to ne znači da će on to i automatski napraviti, ali ako u pritužbi dovoljno dobro precizirate o kakvim je propustima riječ, možda će i razmisliti o toj opciji.

...šta ako se razvedem i nakon toga udam za drugog hrvatskog državljanina i nastavim živjeti samo na drugoj adresi. Gubim li i tada pravo stjecanja državljanstva?

U takvom slučaju, smatram da će vam ovaj prvotni zahtjev biti odbijen (ako prije nego bude odlučeno o njemu, dođe do razvoda braka), ali ukoliko sklopite drugi brak sa RH državljaninom, ne vidim razlog zašto zahtjev ne bi mogli ponoviti.

Nema problema, Kimiko.

Svakako bi mi bilo drago da javite eventualni sudski rasplet, jer je riječ o vrlo zanimljivom predmetu, a sasvim je moguće da ima još ljudi u takvim ili sličnim situacijama, pa će svaka informacija jako dobro doći.