hurus

Vaš status nema veze sa prestakom radnog odnosa pa čete naknadu dobivati sukladno Zakonu o rodiljskim i roditeljskim potporama (a odredbe Zakona o radu samo djelomično nadopunjuju spomenuti Zakon) do isteka Vašeg prava sukladno odredbama tog Zakona.

Pošana Sačekajte 15 dana od dana kad su zaprimili ZZP, u kojem bi Vam roku trebali pismeno odgovoriti. NE ODGOVORE LI ILI ODGOVORE NEGATIVNO prijava na područni inspektorat za radne odnose (priložit ZZP i kopiju popratnice) i tužba nadležnom sudu. Uzmite odjetnika da Vam sastavi tužbu. Procjenite troškove prema potaživnju. Tužba je cca 500do1000 kn.

Poštovani, zasigurno sa obrtnikom za radove na Vašem objektu sigurno NISTE potpisali UGOVOR O DJELU !!!!!!!!!.....nego UGOVOR O IZVOĐENJU RADOVA a to je velika razlika. Proćitajte malo ovj naš Forum pa čete naći odgovor na svoje pitanje u nekom drugom podforumu koji se bavi takovom tematikom.

Poštovani, rekli ste između ostaog:"....noćni rad nije evidentiran u satnici ,a samim tim niti plaćen uz objašnjenje ( Tko Vam je dao objašnenje?)da je to uređeno internim pravilnikom o radu...."Nejasno je imate li na uvid taj Pravilnik? Ako nemete, trebali biste ga tražiti od onoga tko vam je dao "objašnjenje" na što je isti i obvezan, pa će Vam situcija vezano za Vaš pitanja biti jasnija i to sve prema:Na temelju članka 27. stavka 5. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 93/14) ministar rada i mirovinskoga sustava donosi PRAVILNIK O NAČINU OBJAVE PRAVILNIKA O RADU Članak 1. (1) Ovim se Pravilnikom uređuje način objave pravilnika o radu kojeg donosi poslodavac u skladu s člankom 27. Zakona o radu. (2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. Članak 2. Poslodavac može donijeti pravilnik o radu koji se primjenjuje na sve radnike zaposlene kod toga poslodavca, odnosno može donijeti posebne pravilnike za pojedina poduzeća i dijelove poduzeća poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika. Članak 3. (1) Pravilnik i posebne pravilnike poslodavac je dužan objaviti. (2) Poslodavac je dužan na zahtjev i o trošku radnika, omogućiti izradu preslike pravilnika. Članak 4. (1) Pravilnik se mora objaviti na način da bude dostupan na uvid radnicima i izložen na vidljivom mjestu u prostorijama u kojima oni redovito borave tijekom radnog dana. (2) Pravilnik se može učiniti dostupnim radnicima i njegovom objavom na internim mrežnim stranicama, odnosno na zahtjev radnika, dostavom elektroničkom poštom. Članak 5. Posebni pravilnici mogu se objaviti na način propisan člankom 4. ovoga Pravilnika, a obvezno se objavljuju na način da budu dostupni na uvid radnicima kojima su važna pitanja uređena na poseban način tim pravilnicima i izlažu se na vidljivom mjestu u prostorijama u kojima ti radnici redovito borave tijekom radnog vremena. Članak 6. Poslodavac koji radi opravdanih razloga ne može pravilnik i posebne pravilnike objaviti na način utvrđen člancima 4. i 5. ovoga Pravilnika dužan je, odmah po njihovom donošenju, obavijestiti radnike o donošenju pravilnika pisanom objavom na vidljivom mjestu u svojim prostorijama ili putem osobe koja rukovodi pojedinom skupinom radnika, te odrediti osobu ili osobe kod kojih radnici tijekom radnog vremena mogu iste dobiti na uvid, a može ih objaviti i putem internih mrežnih stanica. Članak 7. Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu (»Narodne novine« broj 67/10). Članak 8. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Poštovani, prema : Članak 93. (1) Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. (2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. (3) Obračuni iz stavka 2. ovoga članka su ovršne isprave. Sukladno ovome možete postupati od 31.01,2015. Nevidim kakove veze ima vaša tvrdnja" Otkazni rok je određen" sa Vašim pitanjem o plači? Pojasnite to.

O čem Vi pričte pa u predposljedjem postu pisali ste : "Radim u bolnici.Na godišnji sam otišla 27.7.2014.Trebao je biti otvoren do 30.6.2014.Vratila sam se 15.8.-na državni blagdan." Kaj je sporno? Imate pravo ostatak koristiti do 30.06.2015.g, Dajte čitajte kaj vam ljudi ogovaraju na Vaša pitanja i čitjte aj piše u ZOR-u na temu GO i nemojte stalno otavrati nove teme za jedno te isto pitnje . POZ

Poštovna, za neverovat kakvih ljudi ima (najrađe bih joj poželio "odmor" ko Vaš ali neću). Vi mislite na sebe i nemojte se sekirati to ni dobro u vašem stanju. Kad se vratite na posao ne plati li Vam naknadu za GO sačinit ćete ZZP i pripijetiti joj prijavom inspektortu. Pa nek plaća Zakonske kazne ako ne žei poštivati obveze iz Zakona o radu.

Poštvana, jeste li dobili povratnicu za ZZP koji st im poslai i jesu li potvrdili primitak?

Poštovani sve o čemu poslodavac mora voditi računa pri sklapanju Ugovora o radu je propisano Zkonom o radu i drugim Zakonima (o mir. soc. osiguranju itd.). Pravo na prevoz to NIJE i o tome ste trabali voditi računa Vi jer je to Vas prioritetno pitanje. Da ste to znali, ovo Vam se nebi dogodio jer biste vjerovatno inzstirli na uvidu u druge normativne akte poslodavca (kol.ugovor,pravilnik o radu) kojima su regulirana takova pitnja. Pijaviti Vas na osiguranja poslodavac može temeljem Potvrde o sklopljenom ugovoru o radu koji potpisuje samo on. Iz Vašeg nepzonavanja materije prizlaze i Vaši strahovi o odjavi baz da vi imate ogućnost uvida u to jer uplatu doprinosa možete provjriti svakom trnutku kao i sumnju u odjavu sa osiguranja nakon "2 dana". POZ

Dakle, krako i opetovano :trebate tražiti ZZP-om OBRČUNE NEISPLAČENIH PLAĆA koji će Vam poslužiti kao OVŠNI dokument. Neobijte li ih u roku 15 dana na inspektorat-prijava. Pokrenite sečajni postupak ako već nije pokrenut. Ako jest potržite stečajnog upravitelja kako bi vaša potraživana ušla u stečajnu masu. Informirjte se na porznoj uprvi vezno za bloakadu i stečaj. Studenki servis ima svoga pavnika pa se obratite njemu vezano z neisplćene ugovre studentservisa.

Poštovani, 1. Na OBRAČUNU PLAĆE koja nije iplaćena MORA pisati OBRAĆUN NEISPLAĆENE PLAĆE i isti mora prema članku 7. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine ako poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, obračun iznosa plaće koji je bio dužan isplatiti sadrži sljedeće podatke: 1) podatke o poslodavcu: – za pravnu osobu: tvrtku, sjedište, OIB i žiro-račun, – za fizičku osobu: ime i prezime, adresu, OIB i žiro-račun, 2) podatke o radniku: ime i prezime, adresu, OIB, broj računa i naziv banke, ako se plaća isplaćuje putem banke, 3) razdoblje odnosno mjesec za koji je plaća trebala biti isplaćena, 4) podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi iznos plaće te iznos plaće po tim osnovama. Nadalje, podaci o ostvarenim satima rada i druge podaci od kojih ovisi iznos plaće te iznos plaće po tim osnovama sadržavaju: 1) ostvarene sate rada odnosno druge podatke od kojih ovisi iznos plaće (sati redovitog rada prema rasporedu radnog vremena s posebno iskazanim satima rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom i rada noću; sati prekovremenog rada s posebno iskazanim satima takvog rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom i rada noću i drugo), 2) sate pripravnosti, 3) sate za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, s posebno iskazanim satima: godišnjeg odmora; privremene spriječenosti za rad zbog bolesti; blagdana i neradnih dana utvrđenih posebnim zakonom; plaćenog dopusta; u kojima je radnik odbio raditi zbog neprovedenih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu; prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran; u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom; u kojima radnik nije radio iz razloga za koje je sam odgovoran, 4) ostale propisane, utvrđene ili ugovorene dodatke i primitke, 5) vrste i iznose doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz plaće i to: – za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup), – za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup), 6) iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak uz iskazan osobni odbitak i stope, 7) utvrđeni iznos plaće po osnovama iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. članka 3. Pravilnika, 8) utvrđeni iznos i vrstu obustave, 9) utvrđeni iznos za isplatu, 10) dan dospjelosti plaće te potpis ovlaštene osobe i pečat poslodavca. Vezano za gornje omah Poslodavcu uputite pisani Zahtjev za zaštitu prava ,poštom,preporučeno sa povratnicom ,tražite obračune NEISPLAČENE plaće(kako je gore rečeno) ili isplatu priprjetite mu Inspektoratm i tužbom. [TABLE=class: Output] [TR] [TD=align: center][/TD] [/TR] [/TABLE]

Poštovani, nepovoljnu situaciju za sebe ,sami ste zakuhli. Sad hitno na Zavod za zpošljavane po informacije o prvima u Vašem slučaju. Ne vidim da je poslodavac išta pogriješio,jer okud poslodavac možeznati da putujte iz Varaždina ukoliko mu to ne kažete. I kako to mislite da je ugovor "ponižavajući"?!

Poštovana, 1.pravo ne poznaje "pro forme" Ugovor. Valjda u njemu nešto piše u smislu da se poziva nastari Ugovor vezano za prva i obveze ili sl. 2. Nije jasno kako "nećete stići" položiti stručni ispit zto jer se trudni? 3. Otkz nemoete dobiti jer jeisti zabranje za vrijeme korištnja prva i 15 dnanakon toga. Ostalo zna tajnik/ca Vaše škole.

Poštovani, sobzirom da Vi imate znanja o ovoj materiji ,bilo bi dobro da se obratite poslodavcu uljuđenim pismom te da ga upozorite na njegove propuste u poštivanju odredaba čl. Zakona o kojima smo lamentirali u Vašim postova. Mislim da nebi bilo dobro da spominjete i "stotinjak" drugih djeletnika jer to će kod poslodvca izazvati osječj ugroženosti a osim toga on zasigurno zna da je krivo postupio prme svima Vama.Jedino što i bilo dobro da nstupie organizrno, preko sindikata. Što se pak tiće prthodnog Vašeg posta: "... 1.Može se to gledati i na način ne da je radnik izigrao poslodavca, već da poslodavac ima bahat pristup i misli da može radniku ponuditi ugovor na potpis kad on to želi, ili može se gledati na način da poslodavac uopće ne vodi brigu o pravnim propisima - ne vodeći računa da radnik nije smio započeti sa radom ako nema potpisan novi ugovor. Što da u ovom slučaju dođe do povrede na radu, kontrole inspekcije rada ...i sl.? 2.S obzirom da je koverta bila zalijepljena teško netko može svjedočiti o njenom sadržaju. Svako svjedočenje o sadržaju bilo bi samo pretpostavka što je bilo u koverti. 3.Što se tiče kontraproduktivnosti, trebao bih vam dati Pravilnik o radu pa da vidite kakav stav ima poslodavac prema svojim zaposlenicima. Neki članci su po meni diskriminirajući jer ne daju ista prava radniku, rukovodećem kadru i upravi (isto pravo dijeli se financijski na 3 kategorije, a ovisno o funkciji koju obavljate u firmi. Radi se o naknadama ). 4.Znam da postoji "milion" načina da se poslodavac riješi radnika, pa zato baš mislim da bi radnik trebao iskoristiti ono minimalno što mu se pruža, a u ovom slučaju je to očit propust poslodavca da zapošljava radnika bez važećeg ugovora o radu. Poslodavac da drži do mene kao radnika, nebi me zavlačio na ugovore na određeno, a u isto vrijeme zapošljavao još ljudi jer posla ima. Ljude koji rade tri godine na ugovore na određeno, otpušta (ne daje im ugovor na određeno) uz ponudu da ih nakon tri mjeseca opet može zaposliti na određeno. " a.1. Što znači "bahat pristup"? Ja bih prije rekao "oprezan pristup" jer morat ćete se složiti da današnja politika ne ide "na ruku" poslodavcima jer nam je Država preskupa iradi toga nameti poslodavcu veliki. I nabih rekao da poslodavac " uopće ne vodi računa o pravnim pripisima". Naprotiv! Mislim da itekako vodi. Paće je upoznt sa sudskom parksom koja je za slučajeve kao Vaš "vrlo tanka" jer ....naime, presumirat će se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme samo onda kad bi i nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme nastavio raditi kod poslodavca, ali bez postojanja daljnjeg, novog ugovora o radu. U svakom slučaju, smatramo da je presumpcija sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme oboriva. Zaključak se izvodi iz stilizacije dijela odredbe članka 10. stavka 5. ZR-a koja glasi: »smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme«. Naime, svaki nastavak rada nakon isteka ugovora o radu na određeno vrijeme neće se sam po sebi tumačiti kao rad na neodređeno vrijeme, već će u praksi biti potrebno od slučaja do slučaja utvrditi odlučne činjenice u s vezi navedenim. Od utvrđenih činjenica u svakom pojedinom slučaju ovisit će i odluka smatra li se daljnji rad radnika radom na neodređeno vrijeme ili ne. Takvo stajalište izražavala je i starija sudska praksa vezana uz primjenu radnopravnih propisa koji nisu više u primjeni, a koji su sadržavali, kao i ZR, odredbu o presumpciji sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Radnik će, dakle, pozivajući se na navedenu presumpciju, moći ishoditi pisani ugovor o radu na neodređeno vrijeme od poslodavca ako mu on prizna pravo na rad na neodređeno vrijeme. U protivnom će to morati zatražiti sudskim putem. (10-0/1, B. B., 10. 9. 2003.) ad.2. Bez obzira nas sve Vaše argumente neistina je što je! Nije dobra. ad.3.Što se tiće Pravilika o radu i tu je Zakon o radunedorečen radi: ....." poslodavac je dužan provesti postupak prethodnog savjetovanja sa radničkim vijećem, međutim, nije vezan njegovim mišljenjem, te pravilnik o radu može donijeti unatoč njegovom protivljenju. Radničko vijeće koje smatra da je poslodavac donio pravilnik o stegovnoj i materijalnoj odgovornosti radnika protivno pozitivnim zakonskim propisima ima ovlaštenje, na temelju odredbe članka 126. stavka 6. Zakona o radu, od nadležnog suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima (Mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava KLASA: 110-01/11-01/431, URBROJ: 524-08-01-01/5-12-2, od 13. siječnja 2012.) Kako je Zakonom o radu propisano da poslodavac čini jedan od težih prekršaja ako donese pravilnik o radu bez savjetovanja sa radničkim vijećem, a za koji prekršaj je propisana kazna od 31.000,00-60.000,00 kuna za pravnu osobu, smatramo da područje odnosno pitanja vezana uz postupak donošenja pravilnika o radu nikako ne bi smjela biti predmetom različitih tumačenja niti područjem pravne praznine koja rezultira pravnom nesigurnošću. Pravilnik o radu ne bi smio biti svrha sam sebi već bi trebao biti temeljni akt o pravima i obvezama stranaka u radnom odnosu. Međutim ako smatrte da Pravlnkonom o radu povrijeđena neka Vaša prava možete se obratiti Inspektoratu za RO. To bi bilo to samoje strane.

Ne vidim što Vam nije jasno ako ste pročitali prethodni post?! Dakle tamo piše:... sljedeći ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine, broj 73/13) može biti sklopljen za ukupno razdoblje ne dulje od tri godine, ...dakle prema tome poslodvac će biti u prkršaju ne ponudi li Vam (a nije) ugovor na neodrđeno vrijeme. E,sad tu ima problem da možebitno dođete u "nemiost" budte li izistirali na istom. Teško je voditi bitke s poslodavcima. Predlažem da prstojno porazgovarate sa poslodavcem i na taj način dođete, do za Vas povoljnijeg ugovora.

Poštovani, objasnio sam Vam kako to ide vezano za republički prosjek. Ja bih to gledao savedrije strane. Ipak čete riješiti dug ili njegov dio a koji bi sigurno rastao u slučaju da ne platite. Meni se prije par godina dogodila situacija da su mi plijenili sva primnja po osnovi bolovnja 6 mjeseci protivno Ustavu ,protivno Ovršnom zakonu i pa sam u Borbi sa bankama peživio i to radi duga koji sam počinio indirektno kao solidarni dužnik svog poslodvca koristeći Amercan u oslovne svre . firma je u međuvremn propala i nije platla troškove koje sam prouzročio na službenoj kartici (railo s izgradnji sanitrang čvora u firm). Preživio sam. Teško je ali je dobro rješvati dugove.

Nemrete ništ tražiti u smislu kako ste pitali. Naime svk priliv srdstava preko republčkog prosjeka bit ćevam pljenjen. Znai kad vam sjedne Otpremnina na račun na zaštičeiće ići 2/3 prosjećne (5247 kn neto)= 3498 kn dobit ćete na zaštićeni ,ostalo vjerovnicima po redu naplate u Fini. E sad je pitanje jeli ostatak otpremnine veći ili manji od ukupnih potraživanja vjerovnika. Nažalost,tak je to.

Za tebevrijedi; Članak 79. (1) Godišnji odmor iz članaka 77. i 78. ovoga Zakona radniku se utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena. (2) Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora. i Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima Članak 83. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinuČlanak 84. (1) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. (2) Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. i Raspored korištenja godišnjeg odmora Članak 85. (1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. (2) Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu. (3) Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima. (4) Poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja. (5) Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju. Dakle ne vidim nečeg što i u tvomslučaju moglo teretiti polodavca. A za taj jedandan nebih bio sklon ratovati sa poslodavcem. Poslšao bih ja Mrlju! On je stari lisac.

Možete odbiti ali prema Zakonu o radu za to nema ptrebe radi:Prenošenje ugovora na novog poslodavca Članak 137. (1) Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti, a koji zadržava svoju gospodarsku cjelovitost, na novog se poslodavca prenose svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prenošenja, odnosno koji su vezani za obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koja je predmet prenošenja. (2) Radnik čiji je ugovor o radu prenesen na način iz stavka 1. ovoga članka zadržava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenošenja ugovora o radu. (3) Poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu na način propisan stavkom 1. ovoga članka preuzima s danom prenošenja u neizmijenjenom obliku i opsegu sva prava i obveze iz prenesenog ugovora o radu. (4) Poslodavac koji na novog poslodavca prenosi poduzeće, dio poduzeća, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti dužan je novog poslodavca, potpuno i istinito, pisano izvijestiti o pravima radnika čiji se ugovori o radu prenose. (5) Propust poslodavca da novog poslodavca pisano izvijesti o pravima radnika čiji se ugovori prenose ne utječe na ostvarivanje prava radnika čiji su ugovori o radu preneseni na novog poslodavca. (6) Poslodavac je dužan o prijenosu poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti na novog poslodavca, pravodobno, prije dana prijenosa, pisano obavijestiti radničko vijeće i sve radnike koji su prijenosom obuhvaćeni. (7) U obavijesti iz stavka 6. ovoga članka moraju biti navedeni podaci o: 1) danu prenošenja ugovora o radu 2) razlozima prenošenja ugovora o radu 3) utjecaju prenošenja ugovora o radu na pravni, gospodarski ili socijalni položaj radnika 4) mjerama predviđenim u vezi s radnicima čiji se ugovori prenose. (8) Ugovori o radu iz stavka 1. ovoga članka prenose se na novog poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica prijenosa, u skladu s propisima koji reguliraju pravni posao na temelju kojega se vrši prijenos poduzeća, dijela poduzeća, obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti. (9) Ako se prijenos poduzeća, dijela poduzeća, obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti obavlja u stečajnom postupku ili postupku sanacije, prava koja se prenose na novog poslodavca mogu se umanjiti u skladu s posebnim propisom, sklopljenim kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca. (10) Ako je u poduzeću, dijelu poduzeća, gospodarskoj djelatnosti ili dijelu gospodarske djelatnosti koje je preneseno i koje je zadržalo svoju samostalnost utemeljeno radničko vijeće, ono nastavlja s radom, a najduže do isteka mandata na koji je izabrano. (11) Ako poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti koje je preneseno ne zadržava svoju samostalnost i nastavak rada radničkog vijeća nije moguć, radnici čiji se ugovori prenose zadržavaju pravo na zastupljenost sve dok se ne stvore uvjeti za izbor novog radničkog vijeća, odnosno do isteka mandata njihova dotadašnjeg predstavnika. (12) Ako je u poduzeću, dijelu poduzeća, u vezi s obavljanjem gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti koje je preneseno, sklopljen kolektivni ugovor, na radnike se do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže godinu dana, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao prije promjene poslodavca. (13) Ako se poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gospodarske djelatnosti prenosi na novog poslodavca, novi poslodavac solidarno s poslodavcem koji prenosi poduzeće, dio poduzeća, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti, odgovara za obveze prema radnicima nastale do dana prenošenja poduzeća, dijela poduzeća, obavljanja gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti. (14) Odredbe stavaka 1. do 10. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na ustanove i druge pravne osobe. (15) Osobu koja prenošenjem poduzeća, dijela poduzeća, gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti ili na drugi način zlonamjerno izbjegava ispuniti svoje obveze prema radniku, nadležni će sud na zahtjev radnika obvezati na ispunjenje njezinih obveza i u slučaju da ugovor o radu nije sklopljen s tom osobom. Eto. Međutim novi poslodavci nakon nekog vremena "nude" nove ugovore sa lošijim uvijetima za radnike, čemu se radniici teško mogu oduprijeti . Prelazak možete oditi ali Vas onda čeka redoviti otkaz uovora o radu. Mislim da to nije razumno učiniti.

Tebaš vidjeti kako je to uređeno tvojim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu. Potraži ga kod Sindikalca.

KONAĆNO S obzirom da je načelnik odlučio uštedjeti nešto novca poreznih obveznika i koji se ugledao na realni sektor u kome djelatnice "konzuma", djelatnici svih drvnoindustrijskih pogona (čemu sam svjedok iz trideseprtgodišnje prakse kao rukovodtelj) i "šire" A KOJI SAMI ČISTE SVOJ RADNI PROSTOR SVAKI DAN nevidim razloga zašto tako nebi bilo i u Općinama i to SVIM U RH ukoliko: 1. upravne referentice, više i visoke stručne suradnice i djelatnice imaju potrebna iskustva na poslovima čišćanja kod kuće. I ugred piatelica je posavila pianje a vrjeme radnog vremena! 2. te ako u tom poslu sudjluju i muški djelatnici općine (ravnopravnost spolova) 3. Ono sa neprnjem prozora je ok,ali samo IZVANA jer će njih oprati kiša a troškovi izobrazbe Zaštite na radu za rad na visini bili bi s visoki. IZNUTRA e to bi ja da sam "učiteljca" povjeril muškom djelu općinskih djelatnika tako da kad čitaju dnevnu štampu (Opet iz vlastog iskustva od doma:novine u super za glancanje) odmah zglancju sve prozore: Dve muhe-jedan udarac. Pitam:Ukoliko bi djeletnici općine odbili takav posao ,nebi li to bila dikriminacia djelatnika realnog sektora iprotuustavni čin u kome bi bila očito izažena razlika između radnika "društvenog" i "realnog" sekora ašo j p meni nedopustivo?! Čestitke načelniku!

Evo što je o tome Zakonodvac rekao predprošle godine: Izmjnama ZOR-a:Tako je stavkom 1. navedenog članka sada propisano da se ugovor o radu iznimno može sklopiti na određeno vrijeme koje je određeno rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. U stavku 4. članka 10. Zakona o radu navodi se kako poslodavac s istim radnikom smije sklopiti svaki sljedeći uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji u tom ugovoru mora biti naveden. Dakle, kada se nakon 26. lipnja 2013. sklapa nastavni (uzastopni) ugovor o radu na određeno vrijeme, za te ugovore sada je propisana obveza naznačavanja objektivnog razloga produljivanja radnog odnosa na određeno vrijeme, kao i to da se svaka izmjena ili dopuna ugovora koja utječe na produljenje trajanja ugovora, smatra sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme. Treba još napomenuti da, nakon što su do 26. lipnja 2013. već bili sklapani ugovori o radu na određeno vrijeme za razdoblje kraće od tri godine, sljedeći ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Narodne novine, broj 73/13) može biti sklopljen za ukupno razdoblje ne dulje od tri godine, temeljem odredbe članka 10. stavak 2. Zakona o radu. Bitno je napomenuti da poslodavac čini prekršaj ako s istim radnikom sklopi svaki sljedeći uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog ili ako u tom ugovoru ne navede objektivan razlog za njegovo sklapanje. Iz navedenog proizlazi kako je za sklapanje svakog sljedećeg ugovora o radu na određeno vrijeme bitan preduvjet postojanje objektivnog razloga te da je poslodavac temeljem obveze navedene u članku 10. stavku 4. Zakona o radu dužan navesti koji je to objektivan razlog. Dakle, sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme protivno odredbi članka 10. stavka 4. ZOR-a ima kao posljedicu prekršajnu odgovornost poslodavca. Isto tako, ako u uzastopnom ugovoru o radu na određeno vrijeme nije naveden objektivan razlog njegova sklapanja, može se reći da je takav ugovor sklopljen protivno odredbama Zakona o radu, pa bi, slijedom odredbe članka 10. stavak 7. Zakona o radu, a koja glasi: „Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.“, radnikov radni odnos na određeno vrijeme prerastao u radni odnos na neodređeno vrijeme. Činjenica što u ugovoru nije navedeno obrazloženje za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme samo po sebi ne predstavlja prekršaj. Međutim, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra kako je uputno da se obrazloženje navede kako bi se u mogućim sudskim sporovima između radnika i poslodavca, odnosno prilikom inspekcijskog nadzora izbjegle teškoće oko dokazivanja da je ugovor sklopljen u skladu sa zakonskim odredbama. Zakonom o radu nisu taksativno navedeni primjeri koji predstavljaju objektivnu opravdanost zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme, ali to bi, primjerice, moglo biti – produljenje turističke sezone (s obzirom na iznadprosječno toplo vrijeme u rujnu i listopadu ove godine). [TABLE=class: Output] [TR] [TD=align: center] [/TD] [/TR] [/TABLE] Dake , neporna je činjnica da je odgovor na pitanje: jeli radniku u radnom odnosu na nedređeno vrijeme? JEST. Ali radi "mira u kući" ja bih ipak porazgovarao sa poslodavcem i nastojao ishoditi "normalnim" putem ugvor na neodređeno vrijeme i pokušao izbječi pravni sukob.

Da, trebalo bi biti tako kao što kaže čl.14. ali ...nije li tu radnik presločio činjenicu da je u stvarnosti izigrao poslodavca.? I što ako u slučaju spora poslodaac pozove svjedoka koji je uručio novi ugovor o radu na određeno vrijeme?! Mislim da bi opisani stav rdnika prema dostavi ugovora bio kontaprodruktivan (moguće komplikacije sa poslodvcm u toku rada)jer ne odgovra istini. Postoj "milion" načina kojim bi se poslodvac mogao oslužiti da se riješi radnika koji je n akav način "iznudio" ugovor na neodređeo vrijeme.

Poštovani šefe rubens,bilježim se sa štovanjem, ali "makina vam guta slove? To ni za živeti! Jel bi kakvi "stručnjak to mogel nakak rešiti? Prosil bi lepo. Trši setri put više vremena za napisati spot nek kj treba ili smo u "tendu" pa ko ga šljivi?!

ok. POZ.