Jump to content

Spitfire

Moderator
  • Broj objava

    7843
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    103

Objave koje je Spitfire objavio


  1. Poštovani Erik, zamolio bih se da se ostavite komentiranja drugih korisnika, posebno što mi se čini da ne želite pročitati već napisano.

    Stoga vam mogu samo ponoviti i posložiti pa vam možda bude razumljivije ako pažljivo pročitate. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama ne kažnjava se istek tehničkog pregleda nego istek važenja prometne dozvole čijem produžavanju prethodi tehnički pregled.

    ZSPC čl.238

    (1) Motorna i priključna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako imaju važeću prometnu dozvolu.
    (7) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja motornim ili priključnim vozilom, osim traktora i radnog stroja, koje nije registrirano ili mu je isteklo važenje prometne dozvole za više od 15 dana.
    (8) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji upravlja traktorom i radnim strojem koji nije registriran ili mu je isteklo važenje prometne dozvole, vozači drugih motornih ili priključnih vozila kojima je isteklo važenje prometne dozvole do 15 dana.
     

    A samo važenje prometne dozvole je u istoj navedeno pod H Podaci o važenju prometne dozvole gdje je upisan Datum ovjere i Prometna dozvola vrijedi do (dan, mjesec, godina). Jasnije?

  2. Komin


    U vašem slučaju komin bi bilo otvoreno ognjište koje se može graditi do 3 m2 tlocrtne površine i 3 m visine i za to vam ne treba ništa. Pomoćni objekat (ako ja dobro shvaćam po vašem opisu kada navodite da je to ostava) se može graditi do 50 m2 uz glavni projekt. Sporno bi u svemu tome bilo samo što kod vas propisuju odredbe za provođenje prostornog plana. Večina ih navodi da se pomoćni objekt može graditi na 1 m udaljenosti od međe, a poneki imaju i odredbu "iznimno". Što se tiče otvorenog ognjišta večina PP dopušta grdnju na međi. Dakle, valjalo bi vidjeti što propisuju odredbe vađe JLS pa bi onda mogli imati odgovor što sa dovršavanjem. 


  3. Čeka se iz razloga malo sudaca, veliko mjesto. U takovima se uglavnom šalje Prijedlog za ovjeru ugovora sa jednim ugovorom kao prilogom i čeka se na poziv u određeno vrijeme. U drugima je postojalo uredovno vrijeme određeni dan samo za ovjeru ugovora te se samo dođe taj dan.

    Uglavnom valjalo bi provjeriti kako je na vašem sudu, no sam postupak nakon dolaska (dolaze primatelj i davatelj uzdržavanja) je taj da sudac provjerava sa nekoliko pitanja postoji li kod primatelja mana volje, sadržaj i formu ugovora, pa ako je to sve u redu upoznaje stranke sa sadržajem i potpisuje se ugovor u njegovom prisustvu.  


  4. prije 5 sati , ivsha je napisao:

    a posebno ako Vam naglasim da sam iščitavanjem samoga Zakona o porezu na promet nekretnina zaključio da plaćanja ovoga poreza sam kao HRVI oslobođen.

     

    prije 2 sati , ivsha je napisao:

    Pogreškom nisam naveo da sam do same kupnje imao status zaštićenog najmoprimca.

    Ovo su dvije sasvim drugačije činjenice, stoga je Borbenin upit isto tako bitan. Ukoliko je potvrdan imate osnovu za žalbu sa dokazom o statusu zaštičenog najmoprimca i činjenice u vidu kupoprodajnog ugovora da ste kupili predmetni stan, a temeljem navedenog čl.13 st.5 Zakona o porezu na promet nekretnina.


  5. prije 2 sati , ivsha je napisao:

    Iznos nije beznačajan, a posebno ako Vam naglasim da sam iščitavanjem samoga Zakona o porezu na promet nekretnina zaključio da plaćanja ovoga poreza sam kao HRVI oslobođen. Tu se referiram na članak 13. istoga zakona.

    Ne znam koji ste vi zakon gledali, ali temeljem kojeg ste isčitali da ste kao HRVI oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina? Takove odredbe nema još od 01.01.2017. a kada je, ako je bila maknuta iz Zakona o porezu na promet nekretnina (NN 69/07, 26/00, 127/00, 153/02, 22/11, 143/14) moglo bi se istražiti, ali sigurno nije u važećem od 01.01.2019.


  6. Mišljenja sam da tu komunalni redar nema nekakove propisane mjere za postupanje na način koji aludirate jer se radi o neriješenim odnosima u suvlasništvu. Onaj tko bi eventualno mogao donijeti rješenje o nekakovoj kazni je nadležni inspektor državnog inspektorata i to u dijelu kazne vam za ne priključivanje na kanalizaciju u rokovima određenim odlukama JLS. No oni to rade na prijedlog JLS ako ovi takovo što upute inspektoratu. Tako da vam preostaje samo dogovor oko trase. No, jeste li sigurni da baš mora ista ići na vaš opisan način i uopće kontaktirali Isporučitelja nadležnog za vodne i komunalne usluge, jer koliko je meni poznato kanalizacija se spaja na najbliži dio cijevi a ne na šahtu.


  7. To bi onda vjerovatno bilo u skadu sa prostornim planom pošto su odredbe o najmanje 3 m od međe u svima skoro iste. No kako su moguće i određene razlike, posebno one koje počinju sa "iznimno", ne držite me za riječ jer bi morali ispoštovati i druge odredbe oko najveće dopuštene izgrađenosti i iskoristivosti čestice (Kig i Kis), najmanju propisanu veličinu čestice a neki propisuju i minimalnu širinu čestice koja se proteže uz javni put, tako da i dalje savjetujem što i u prošloj objavi. 


  8. prije 1 sat , dinoj je napisao:

    u zemljišniku stoji da je susjed vlasnik 1/4 puta (za tu kupovinu imam ugovor s kojim je to kupio)

    I u ugovoru baš piše da je to taj dio sa nekakovom skicom kao prilogom ugovora, kako ste vi to označili? Ako nije tako ugovoreno, onda je suvlasnik 1/4 neodređenog dijela puta. No to uopće nema veze jer za uporabu tuđe nekretnine za izvođenje radova trebate i njegovu suglasnost kao suvlasnika. Pošto je izgledno da je nećete dobiti ostaje ono što sam vam naveo post prije.

     

    Ovo oko posjedovnog lista katastra se nema što komentirati jer je previše nepoznanica što bi moglo biti i kako a mogu se provjeriti u katastru. Što god da se desilo, za bilo što mjerodavni su podaci iz ZK.


  9. Ako se ne želi imati problema sa ovlaštenikom služnosti kao takovom osobom bez obzira na dozvolu vlasnika, isto se uvijek može zatražiti od suda da donese odluku o uporabi tuđe nekretnine radi izvođenja radova gdje bi se točno naznačilo koji dio tuđe nekretnine upotrijebiti, koji radovi se mogu izvoditi, u kojem trajanju te sve ostalo što navodi članak 107 zakona


  10. Legalizirati bi mogli eventualno redovnim putem, pošto blažim zakonom (Zakon o postupanju sa nelegalno izgrađenim građevinama) trenutno nije moguće. A to onda znaći da se moraju poštivati odredbe prostornog plana, gdje će vam ovih 2,7 m vjerovatno predstavljati problem, te su veće naknade za komunalni i vodni doprinos. Pokušajte u nadležnom uredu za prostorno uređenje saznati njihovo mišljenje ili bi vam sa uvidom u PP i stanje na terenu mogli više reći u ovl. arhitektonskom uredu.


  11. Pošto ovdje nitko baš i ne radi u gruntovnici, za ovo vam je najbolje otići tamo i dobiti točnu info što i kako, jer vjerovatno imaju propisani obrazac (prijedlog) za ispuniti a odmah bi saznali treba li vam još što od papirologije, a također i kolika bi bila pristojba. Ovdje možete dobiti općeniti savjet da vam treba prijedlog za spajanje zemljišnoknjižnih tijela jer bi se radilo o otpisu i pripisu ZK tijela koji se radi po prijedlogu, da možete kao vlasnik odabrati koje česticu smatrate glavnom da bi se njoj pripisala ova druga i da taksa za prijedlog iznosi 50 kn. Što točno trebate upisati da bi se prijedlogu udovoljilo te ima li još nešto od taksi, kao što rekoh, najbolje bi saznali tamo.


  12. Prije 19 minuta, Spitfire je napisao:

    Članak 379

    Upravitelj je dužan osobito:

    ...

    - položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan način na uvid isprave na kojima se temelji, i to najkasnije do 30. lipnja svake godine,

    (3) Upravitelja koji postupa suprotno obvezama iz ovoga članka, suvlasnici mogu razriješiti dužnosti te im je dužan naknaditi štetu koja nastane radi njegove nemarnosti ili propusta.

    Možete pogledati i članak 45 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji govori o pravnom položaju upravitelja. Kako isti govori da je nalogoprimac svih suvlasnika pa se na prava, dužnosti i sve ostalo primjenjuju odgovarajuća pravila o nalogu, prema istima Zakon o obveznim odnosima kaže u čl.769 i da,

    "Nalogoprimac je dužan na zahtjev nalogodavca podnijeti izvješće o stanju poslova i položiti račun i prije određenog vremena."


  13. Prije 35 minuta, drmrgood je napisao:

    Onda je po toj logici moj tata vlasnik pola njihove kuce kao i moj stric pola moje.

     

    , drmrgood je napisao:

    ovo je sve jedna čestica, znači i moja i njihova kuća se nalaze na jednoj čestici čiji su suvlasnici moj otac i moj stric 1/2.

    Nema to veze s logikom nego je, ako je ovo drugo citirano tako i ZK, pravno tako. Naravno da je u takovim slučajevima nešto podjeljeno između nekoga i gradio je svatko svoje. Naravno i da svatko smatra da je ono što je gradio njegovo, no postojali su propisi o gradnji i prostornom uređenju i prije pa da su se odmah podjelile čestice i gradilo prema istima ne bi ni vi sad imali ovakav problem. Što zbog indiferentnosti prema propisima prednika, a što i zbog onih koji su radili po urbanističkim uredima.   


  14. Prvo bi trebali sa HEP ODS koji je nadležan za to područje vidjeti na koji je način moguć priključak. Ukoliko je jedini mogući način ovaj koji ste opisali, bez služnosti vodova preko susjedih čestica ne bi išlo. Tko bi trebao tražiti pravo služnosti ovisi gdje bi bio ormarić. Ukoliko bi se to radilo na način koji je uobičajen u priobalju, tj. da se ormarić postavlja uz put na početku čestice, što bi kod vas bilo možda teže za izvesti zbog obale, pa bi Operateru najjednostavnije bilo postaviti ga na međi dviju susjednih čestica, onda bi vi trebali tražiti osnivanje prava služnosti kroz jednu ili drugu. Ukoliko bi vlasnik, jedan ili drugi odbilo dogovorno osnivanje prava služnosti vodova, ostaje mogućnost koju predviđa čl. 225 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. No kao što rekoh na početku, sve ovisi o odgovoru nadležnog ODS-a.


  15. , drmrgood je napisao:

    1. Koja je minimalna širina pješačkog prolaza koju sam ja dužan dati? Da li je to 1.5m (kako stoji u prostornom planu naše općine, gdje piše da je pješački prilaz minimalne širine 1.5m, kolni prilaz je 3m itd.) ili oni imaju pravo na više? Napominjem da njihova kuća nikada nije imala kolni prilaz.

    U bit se određuje prema potrebi, je li to samo pravo prolaza ili i provoza, no na temelju nekog propisa može se točno odrediti širina, a kako takovo što određuju PP da, moguće je prema PP.

    , drmrgood je napisao:

    2. Što se događa ako oni odbiju maknuti stup i traže neki drugi "koridor" za pješački prilaz?

    3. Što se događa ako ja njima odbijam dati pristupni put i da li oni mogu steći to pravo dosjelošću? Recimo da me oni tuže, idemo na sud i sud im dodijeli nužni prilaz, da li će sud odrediti da je nužni prilaz onaj koji su oni godinama koristili (znači dijagonalno preko cijelog dvorišta) ili će sud odrediti onakav prilaz koji najmanje šteti mojoj nekretnini?

    4. Da li je u praksi točan navod u zakonu koji kaže da se nužni prilaz ne može ostvariti preko ograđenog dvorišta?

    Ako oni odbiju ponuđeno ili vi odbijete dato pravo služnosti, sama podjela će vjerovatno zapeti kroz primjedbe, prigovore i žalbe, što će u konačnici rezultirati da sud to odredi. U biti dosjelosti ovdje nema, jer navodite da se radi o jednoj čestici na kojoj se nalaze obje građevine što znaći da ste suvlasnici okućnice u svojim omjerima a koji nisu određeni točno tko koristi što, bez obzira na ograđivanje jer ni to nije određeno nekakovim međuvlasničkim ugovorom.

    Shodno iznad navednome, točno je da Zakon o vlasništvu i drugim pravima propisuje da sud ne može osnovati nužni prolaz kroz ograđena kućna dvorišta ali ovdje je dvorište još uvijek formalno pravno zajedničko.


  16. prije 5 sati , fenjer je napisao:

    "Iz spisa predmeta je dale nesporno da za ozakonjenu zgradu nije utvrđena građevinska čestica,

    Mda, dok se mi polovimo...U biti je sasvim jednostavno a vama dovoljno komplicirano. Nitko nije, sukladno odredbama čl.20 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, podnio zahtjev za utvrđivanje građevne čestice nakon pravomoćnosti Rješenja o izvedenom stanju sukladno posebnom propisu tj. Zakonu o prostornom uređenju koji propisuje da se smatra da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, među ostalime, ako je zgrada ozakonjena sukladno posebnom propisu. Shodno tome ni nadležno tijelo nije moglo izdati potvrdu da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabana cjelina.


  17. Citiraj

    To znači da Zakonodavac nije ostavo mogućnost naknadnog ,podnošenja zahtjeva izvan propisanog roka, u iznimnim i opravdanim  slučajevima...

    Nije ni morao jer bez obzira na iznad navedeno zakonom je bilo izričito propisano da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno što je logična posljedica mogućnosti da zahtjev za legalizaciju bespravno sagrađene zgrade pokrene osoba koja nije vlasnik zgrade. Prema tome je kao što rekoh prijatelj imao mogućnost podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju bez obzira što nije vlasnik cijele zgrade. Mogao je podnijeti zahtjev i da uopće nije su/vlasnik. 

×
×
  • Napravi novi...