Spitfire

prije 2 sati , Tarakim2 je napisao:

Smije li firma do tada ostati prijavljena na stanu s obzirom da ja vise nisam vlasnik

Smije jer temeljem zakonskih odredbi i pri registraciji tvrtke je potrebno navesti samo adresu sjedišta iste, potvrde o vlasništvu ili odobrenja vlasnika nekretnine na adresi upisa tvrtke nisu predmet zakonskih odredbi o osnivnanju trgovačkih društava.

Postupak razvrgnuća se radi na dva načina, sporazumom (dobrovoljno) ili putem suda. Sporazumni način se radi uz suglasnost svih suvlasnika a nastaje pravnim poslom tj. ugovorom. Ako toga nema, a kod vas je očigledno takav slučaj, razvrgnuće provodi sud u izvanparničnom postupku, pa tako i razvrgnuće isplatom. Provodi se temeljem prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice isplatom nadležnom sudu te se u istom postupku određuje vrijednost nekretnine, vrijednost koja je potrebna isplatiti suvlasniku u odnosu na njegov suvlasnički dio, ako je potrebno i rok u kojem suvlasnik ima napustiti nekretninu itd.

Ne može znati što ste vi gradili dok god netko ne prijavi (susjed, komunalni redar itd.). No, možete vi pomoćnu građevinu nazvati kako hoćete, inspektor ima pravo ući u istu pa će lako utvrditi je li to u biti stamebni objekat ili nije.

Ovako, te garaže su u katastru ucrtane kao tri zgrade, dvije s lijeve spojene i jedna s desne strane. U Zk ulošku su opisane kao općenarodna imovina pod upravom gradskog narodnog odbora, dakle građene su prije 1991. Općenarodna imovina tj. društveno vlasništvo dato na korištenje se moglo pretvoriti u vlasništvo prema odredbama ZV o pretvorbi društvenog vlasništva. Nadalje, pokušavajući odrediti vtijeme gradnje, prema ortofoto karti iz 1968 veća zgrada (garaže) s lijeve strane i cijela s desne strane su vidljive na istoj što bi značilo da se smatra da su izgrađene prema važečoj građevinskoj dozvoli te su kao takove legalne. Ostala je upitna samo manja zgrada s lijeve strane koja je vjerovatno dograđena kasnije te kao takova ne spada u građevine građene do 15. veljače 1968. odnosno ne bi trebala biti legalna ako nije građena prema posebnom aktu za gradnju.

Međutim, sve te činjenice bi vam moguće išle u prilog no vaš najveći problem je taj što se predmnjeva, odnosno smatra se, da je vlasnik nekretnine u društvenom vlasništvu osoba koja je u ZK upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom a to je bio GNO Zagreb te mi se čini da je prema zabilježbi iz 2021. upravo to vlasništvo prenijeto na Grad Zagreb.

Dakle, upis vašeg vlasništva nad garažom je teško provediv. Čak i kada bi ste išli na stjecanje vlasništva dosjelošću, pošto imate kvalificiran posjed, za to bi vam bio potreban posjed od 40 godina, jer se radi o nekretninama u vlasništvu JLS (kao i kada se radi o RH), računajući od 1991.

Kada su građene garaže?

Pripadaju li kao takove višestambenoj zgradi koja je također građena na društvenom zemljištu te nije etažirana?

Dijelovi zgrade za stanovanje su upisani u KPU ili?

prije 13 sati , rdz1993 je napisao:

Ali ja kao suvlasnik privatnog puta dajem sluznost puta cestici, ne sebi osobno, sta ne?

Pa i ne baš. Sukladno zakonu služnost puta kroz određenu nekretninu, kao stvarna služnost, je pravo vlasnika određene nekretnine (povlasne nekretnine) da se za potrebe te nekretnine služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina) a vlasnik poslužne nekretnine to mora trpjeti, dakle vi sami sebi dajete pravo da se služite putem a samo suvlasništvo daje vam pravo da se služite istom.

prije 15 sati , savjest2 je napisao:

mora li uz to u svakom slučaju angažirati i tzv kordinator II

Samo u slučaju, kako zakon propisuje, kada postoje dva ili više izvođača. Ugovor s jednim izvođačem koji bi za nekakove određene poslove koristio nekog podizvođača ne ulazi u to.

To vam ja ne mogu reći, eventualno napisati opcije. A to su, svakako probati izgladiti odnose pa sastaviti ugovor o plodiouživanju (s vlanikom nekretnine) ili barem isto tako osobnu služnost stanovanja, ako ne ide ne ulažete u nekretninu ili ulažete pa jednom nekada tražite povrat uloženog u smislu obveznog prava jer vjerovatno nećete toliko uložiti da bi ste promjenili identitet nekretnine toliko da bi mogli tražiti (prema stvarnom pravu) udio u nekretnini.

Pravo plodouživanja (doživotnog ili na određeno vrijeme) je stvarno pravo tj. osobna služnost koja se osniva pravnim poslom (ugovorom) i kao takova se upisuje u ZK. Ovo što spominjete da je suprug navodno potpisao kao nekakovu izjavu ili moguće kao dio oporuke vama trenutno ništa ne znači jer može biti tako a i ne mora, a posebno iz razloga što on trenutno i nije vlasnik nekretnine.

prije 50 minuta, rdz1993 je napisao:

Mogu li ja kao vlasnik 1/5 potpisati i upisati sluznost puta u korist moje gradevinske cestice do koje vodi taj privatni put?

Pravno gledano ne jer vlasnik ili suvlasnik nekretnine ne može na istoj imati i pravo služnosti. A to je zato jer ga upravo pravo vlasništva ovlašćuje na sva ostala prava pa tako i na pravo služnosti.

Nažalost, to možete objašnjavati ponekim bankama do prekosutra, one imaju svoja interna pravila da bi kao imali sve čisto mada je iovako i više nego čisto. Imate suvlasništvo nad nekretninom 1/5 i upravo vam to daje i pravo služnosti do nekretnine u vlasništvu 1/1.

No, ovo nije ništa čudno iz razloga što neki uredi za graditeljstvo traže isto da bi se mogla dobiti građevinska dozvola a što je isto krivo.

Pogledajte u Temi, imate nešto slično te svakako bi bilo oportuno kada bi takav zahtjev podnijelo više vlasnika okolnih čestica.

prije 11 sati , brutoneto je napisao:

da li se mogu pozvati na dosjelost

Bez obzira trenutno dali postoji kvalificiran posjed ili barem dio istoga, za dosjelost na bivšem društvenom vlasništvu a sada u vlasništvu RH ili JLS potrebno je barem 40 godina računajući od 1991.

Dana 21. 10. 2023. u 22:11, traktoric je napisao:

kao što piše u zakonu

Prvo je pitanje ima li građevina više od 10 parkirnih mjesta, ako je odgovr da onda bi vrijedio odgovor Davora80.

prije 2 sati , idvi je napisao:

zar ne postoji neki "normalniji" postupak

Za vas bi bio najnormalniji postupak u izvanparničnom postupku tražiti razvrgnuće isplatom (ako niste pobrkali omjere, jer su malo nejasni), što znači da svi vi ostali suvlasnici ako zajedno imate barem 9/10 ne morate učiniti osobito ozbiljan razlog da isplatite suvlasnika za njegov dio suvlasništva i tako riješite njegov inat.                                                                                                                                                                                                                                                          

prije 15 minuta, DLM je napisao:

ali to je Zakon o najmu iz 2020.,

Ne, to je zakon iz 1996 a zadnje izmjene i dopune zakona su na snazi od 26.09.2020. No, isto toliko nije ni bitno jer su navedene odredbe propisane od uvođenja zakona 1996. Sve i da nisu, Zakon o obveznim odnosima kao lex generalis propisuje isto u čl. 575.

Nekakova već formirana u tome smislu ne postoji. Eventualno prodavatelj može sačiniti KU i takovo što uglaviti u ugovor, ili kao napomenu staviti u onaj koji se može kupiti kao gotov ugovor. No, to će rijetko tko napraviti jer se rabljeno vozilo kao takovo, kupuje po načelu viđeno-kupljeno (uglavnom u ugovorima i piše-kupac je vozilo pregledao i nema primjedbi na stanje i cijenu vozila) a eventualni skriveni nedostatci prema obveznom pravu mogu se riješiti dogovorno ili ako ne ide tako, pred sudom.  

Citiraj

(1) Ugovor o najmu stana sklopljen na određeno vrijeme smatrat će se prešutno obnovljenim za isto vrijeme trajanja ako ni jedna ugovorna strana najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena ne obavijesti u pisanom obliku drugu ugovornu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor na određeno vrijeme za daljnje razdoblje.

Čl. 25 Zakona o najmu stanova.

Dakle, ako nije raskinut ili stranke nisu postupile prema navedenom članku ugovor se produžava svake godine ponovno na godinu dana.

prije 58 minuta, Nives76 je napisao:

Molim kada nađete slobodnoga vremena da pojasnite dio iz Vašeg odgovora

Klasična izjava o odricanju od nasljedstva (koje u vašem slučaju nema jer niste ništa ni nasljedili da bi ste se toga odrekli) je besplatni pravni posao koji se može pobijati u paulijanskoj tužbi.

Može se pobijati i propuštena radnja da ste npr., upozoreni da imate pravo na nužni dio i takovoga zahtjeva ste se odrekli što je uneseno u zapisnik na ostavinskoj i tada bi to bila propuštena radnja. Ja to ovdje ne vidim.

Dana 12. 10. 2023. u 10:48, Nives76 je napisao:

Može li doći do takve tužbe protiv mene

U teoriji može jer dug postoji prema vjerovniku a rok za pokretanje tužbe za pobijanje dužnikovih pravnih radnji iznosi tri godine (kod besplatnih pravni poslova) od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija odnosno od dana kad je trebalo poduzeti propuštenu radnju. No tužitelj bi trebao u ovome slučaju dokazati da ste znali da uopće imate pravo na nužni dio, da ste to propuštanje napravili s namjerom te da ste nekakovu izjavu koja bi odgovarala izjavi o odicanju dali u zapisnik na ostavinskoj. Naime, izjava o odricanju je besplatni pravni posao i s time bi tužitelj imao čist slučaj a ovako dvojim (iako postoji maksima "ignorantia iuris nocet", nepoznavanje zakona ne opravdava) kome bi sud dao povjerenje.

prije 30 minuta, pop84 je napisao:

dovoljno je i 20% 

Za što? Za iskaznicu s oznakom HB nije jer Zakon jasno kaže,

Citiraj

d) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%.

Eventualno da u redovnom postupku, u biti potrebna vam je dokumentacija kao da je gradite od početka. Dakle trebaju vam svi projekti i dozvola i ono najbitnije, da zadovoljava uvjete iz prostornog plana jer se lokacijska dozvola ne smatra odgovarajućim aktom za građenje u smislu dokazivanja zakonitosti. To što građevina ima lokacijsku dozvolu može značiti da je sve napravljeno prema njoj i odredbama prostornog plana a odnosi se na oblik i veličinu građ. čestice, veličinu i površinu građevine te smještaj iste na građ. čestici pa bi sve bilo relativno lako za izvesti osim ako se odredbe prostornog plana nisu bitno promjenile.

Za odgovor na ovo pitanje potrebne su još neke činjenice, je li i dalje postoji dug prema vjerovniku te prije koliko je bila ostavinska.

prije 35 minuta, Kolm je napisao:

je li to u skladu s Ustavom s obzirom na nullum crimen sine lege certa?

Uz navođenje primjera iz bivšeg čl.114 Obiteljskog zakona kao vodilju za grubu povredu djetetovih prava, stav VSRH je da su u st.2. sadržane sve radnje koje prelaze okvire st.1. na što upozorava Drot spominjući širinu, jer se prilikom podvođenja pojedinačnih povreda pod generalnu klauzulu iz čl. 177. st. 2. upotrijebljava restriktivno tumačenje (kada zakonska norma precizno ne određuje kazneno djelo) pri čemu se ova generalna klauzula smatra usklađenom s ustavnim i zakonskim načelom određenosti (nullum crimen sine lege certa). Navedena je restriktivnost nužna i u kontekstu razgraničenja grubog zanemarivanja dužnosti iz st. 1. i grube povrede prava iz st. 2. te kao djelo iz st. 2. treba pravno označiti one povrede koje su toliko snažne i koje imaju takve posljedice za dijete da su dovoljne i za oduzimanje roditeljske skrbi.

Ako ste mislili na plavu iskaznicu s oznakom HB a kojom je osoba zdravstveno osigurana te oslobođena od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznog osiguranja (dopunsko), trebali bi biti HRVI, HB s utvrđenim oštećenjem organizma od najmanje 30%, član obitelji nestalog HB, dijete smrtno stradalog HB (zadnje dvije stavke pod određenim uvjetima).

Za pravne osobe prema čl.228 ZOO, zastarjevaju za tri godine.