Roxette

Koji je datum prestanka radnog odnosa? Na koliko dana godišnjeg odmora biste imali pravo u 2016? Je li vam ostalo godišnjeg odmora za 2015? U svakom slučaju, nemate pravo na cijeli, nego na razmjerni dio godišnjeg odmora za 2016.

Ako vam neće omogućiti korištenje godišnjeg odmora iz 2015-te i razmjernog dijela iz 2016-te, onda vam ga mora platiti. "Naknada za neiskorišteni godišnji odmor Članak 82. (1) U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. (2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora."

Katana, nakon što se ozljeda dogodila, vaš poslodavac je trebao biti obaviješten o tome, ispuniti tiskanicu o prijavi ozljede na radu x 5, zatim ste s tim tiskanicama i dokumentacijom sa traumatologije trebali otići svom liječniku opće prakse, pa na HZZO. Sve u roku 8 dana. No, koliko mi je poznato, priznaju se prijave i nakon tog roka. Za priznavanje ozljede je potrebna izjava ozljeđenog radnika i izjava svjedoka, ako je svjedoka bilo. Ne znam zašto niste od svog poslodavca ili liječnika upućeni u tu proceduru. Za vrijeme odsutnosti zbog ozljede na radu radnika pripada 100% plaće. I od osiguranja najčešće dobijete poprilično malu svotu i to samo pod određenim uvjetima navedenim u polici osiguranja. Tako da ja mislim da vam ne bi pokrila materijalnu štetu koju navodite. No u taj dio nisam upućena, pa me nemojte hvatati za riječ.

Namjeravam kupiti nekretninu izgrađenu 1975. godine koja nema uporabnu dozvolu. 2015.-te godine stanarka zgrade zatražila je od Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, ishođenje uporabne dozvole. Gradski ured Rješenjem je Zahtjev odbio jer je očevidom utvrđeno da je predmetna građevina sagrađena odstupno od građevinske dozvole izdane 1977. godine. Naime, stanari su zatvarali lođe odnosno neki od stanara su lođe pretvorili u sobe (grijane prostore), te neki poslovni prostori u prizemlju zgrade izlaze iz gabarita te nisu proveli legalizaciju. Neke banke ne traže uporabnu dozvolu, ali nekima je to uvjet da bi odobrili kredit. Pitanja: 1. Ukoliko nam se i odobri kredit, može li se kasnije pojaviti problem ako nekretninu odlučimo prodati? 2. Tko treba potaknuti legalizaciju objekata fizičkih i pravnih osoba kako bi zgrada dobila uporabnu dozvolu ili neki ekvivalentni dokument s obzirom na to da je od izgradnje prošlo više desetljeća? 3. Postoje li još neke pravne prepreke na koje bi trebali obratiti pažnju? Hvala na pomoći!

Pravilo je da se plaćeni dopust koristi neposredno uz događaj (u ovom slučaju smrt). Ako je sahrana 6. radni dan od smrti npr (što je ipak više iznimka nego pravilo), onda se dogovorite s poslodavcem da koristite plaćeni dopust tako da se poklapa s organizacijom sprovoda i samim sprovodom. Vaša će supruga imati pravo na plaćeni dopust zbog smrti roditelja supružnika, jedino ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu firme u kojoj radi.

Sklopljen je i novi ugovor na inicijativu radnika, za drugo radno mjesto koje je i manje plaćeno.. No u prethodnom ugr stoji obveza poslodavca da nakon raskida tog ugovora radniku isplaćuje plaću tog radnog mjesta još 2 mjeseca, ako je ugovor raskinuo poslodavac ili je istekao rok na koji je ugovor bio sklopljen. Ne piše ništa o slučaju da se ugovor raskine na zahtjev radnika. Primjenjuje li se i u tom slučaju obveza poslodavca isplaćivati plaću utvrđenu starim ugovorom 2 mjeseca od raskida? Hvala svima na pomoći.

Tako sam nešto i ja pretpostavila, znam za zastarni rok od 5 godina. Samo mi je bila upitna ta situacija u kojoj je radnik pristao na manju plaću, sve to potpisao, nije imao zamjerke na odluku o plaći (iako na istoj stoji uputa da se može žaliti ako smatra da mu je plaća pogrešno utvrđena), ni na više isplaćenih plaća sukladno takvoj odluci nakon toga. U tom slučaju me zanima ima li radnik naknadno šanse uspjeti u tužbi kojom poslodavca tuži za naknadadu razlike plaće?

Poznato mi je da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Buni me ovo: Kod zaštite radničkih prava sudskim putem zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev za zaštitu prava, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa. Dakle, u slučaju materijalnih potraživanja radnika prema poslodavcu nije potrebno prethodno obraćanje poslodavcu za zahtjevom za zaštitu prava, kao temeljnom pretpostavkom za podnošenje tužbe sudu. Pa me zanima u kojem se roku radnik ima pravo obratiti sudu u slučaju materijalnih potraživanja? Ima li uopće kakve šanse na sudu ako nije dao nikakav prigovor ni zamjerku na platnu listu i odluku o plaći u roku od 15 dana od dobivanja iste.

Potočnice, koliko sam ja razumjela na jednom seminaru kada je donesen novi Zakon o radu, godišnji odmor radnika kod bivšeg poslodavca nije problem novog poslodavca. Ako je stari poslodavac omogućio radniku korištenje cijelog GO, a radnik je otišao kod novog poslodavca, stari poslodavac nema pravo tražiti naknadu plaće isplaćene za korištenje GO. Ako se radnik prvi put zaposli, ili ima prekid između 2 posla dulji od 8 dana, nakon 6 mjeseci rada (u istoj godini) ima pravo na puni godišnji kod vas. Na taj način radnik može ostvariti dulji godišnji u jednoj godini. Znači kod jednog poslodavca ostvari razmjerni dio, ima prekid dulji od 8 dana, pa dođe kod vas recimo 1. travnja i stekne pravo na puni GO nakon 6 mjeseci rada.

Milane, na potvrdi o stažu koju izdaje HZMO ( dokument koji je zamijenio knjižicu) su sljedeći podaci: - podaci o poslodavcu (naziv, adresa i oib) - osnova osiguranja (npr. radni odnos kod pravne osobe) - datum početka i prestanka osiguranja - radno vrijeme (broj radnih sati u danu) - vaša stručna sprema te stručna sprema koja je potrebna za obavljanje posla - općina rada/ prebivališta - je li ugovor sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme - trajanje staža osiguranja To je to. Ne dajte se zastrašiti.

Zato što niste radili cijelu godinu, nego samo 6 mjeseci. Prema novom Zakonu o radu, imate pravo samo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Ako imate 2 dana za svaki mjesec, to znači da za cijelu godinu imate pravo na 24 dana GO. 24 dana GO : 12 mjeseci = 2 dana GO za svaki mjesec Radnik kojem prestaje radni odnos za tu godinu ostvaruje razmjerni dio. Ako vam radni odnos prestaje u studenom, ostvarujete pravo na 11/12 GO npr. Pogledajte članak 77. i 78. Zakona o radu.

Knjigovođa je u pravu. Imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za 7 mjeseci i 24 dana = 8 mjeseci jer se najmanje polovica mjeseca zaokružuje na cijeli mjesec. Trajanje godišnjeg odmora Članak 77. (1) Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana. (2) Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrditi trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog stavkom 1. ovoga članka. (3) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca. Razmjerni dio godišnjeg odmora Članak 78. (1) Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan člankom 77. stavkom 3. ovoga Zakona, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora iz članka 77. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. (2) Iznimno od članka 77. ovoga Zakona, radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. (3) Poslodavac koji je radniku iz stavka 2. ovoga članka, prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora. Članak 78, stavak 2. objašnjava iznimku koja se odnosi na vaš slučaj.

A tko financira taj vozački ako ga radnik nema? Pričamo o 7 000 kuna i više.

Meni je isto takva praksa odbojna i stavlja potencijalne posloprimce u nezavidan položaj, jer je vjerojatna situacija u kojoj bi se na takav način mogli javiti svom aktualnom poslodavcu, ili poslodavcu kod kojeg ne žele raditi, a i u najmanju ruku je fer za očekivati da znate kome se javljate. Što se tiče Zakona o zaštiti osobnih podataka, podaci se u tom slučaju prikupljaju u svrhu koja je i navedena i s kojom je ispitanik upoznat. (npr. Posao hr za klijenta traži kuhara s određenim kvalifikacijama). Bar po mom mišljenju ( napišite ako se ne slažete). Klijent plaća portalu kao posredniku da im odabere recimo 10 kandidata, te da iz određenog razloga ne otkriva njihov identitet. Ne znam ima li neko stručno mišljenje koje objašnjava je li to u suprotnosti sa zakonom, rado bi ga pročitala.

Bobo, mislim da autor teme misli na one oglase na portalima Posao hr i Moj posao. Takvi poslodavci vjerojatno plaćaju i portalima i stručnjacima da im naprave selekciju najboljih kandidata i prezentiraju najboljih xx kandidata. Najčešće zato jer nemaju vremena sami primati desetke/stotine molbi, odgovarati na njih, provjeravati je li priloženo sve što se tražilo i sl ( ili to jednostavno ne žele raditi). Malo čudno možda izgleda, ali to bi trebali biti provjereni poslodavci koji kao klijenti plaćaju nekome da za njih provede postupak zapošljavanja. Da tražim posao, javila bi se na takav oglas ukoliko mi je zanimljiv. Bliska osoba je baš nedavno dobila posao kod takvog poslodavca.

Adisa, copy pejstat ću vam isti odgovor koji sam dala i Mireli na drugoj temi: "Da, jedan od uvjeta za ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji je i da ste nezaposleni: čl 35. (5) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba iz stavka 1. ovoga članka koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i potvrdu o priznatom statusu, odnosno potvrdu iz članka 2. ovoga Zakona o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata, dokaz da je nezaposlena odnosno dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se na javni natječaj, odnosno oglas prijavljuje dijete smrtno stradaloga, zatočenoga i nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi."

Da, jedan od uvjeta za ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i članova njihovih obitelji je i da ste nezaposleni: čl 35. (5) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba iz stavka 1. ovoga članka koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i potvrdu o priznatom statusu, odnosno potvrdu iz članka 2. ovoga Zakona o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata, dokaz da je nezaposlena odnosno dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se na javni natječaj, odnosno oglas prijavljuje dijete smrtno stradaloga, zatočenoga i nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi.

Bravo Forresteru, drago mi je da ste našli nešto što vam pomaže.

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo Članak 18. (1) Ako se radnika privremeno upućuje na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju dužem od trideset dana, pisani ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo mora, osim podataka iz članka 15. ovoga Zakona, sadržavati i dodatne podatke o: 1) trajanju rada u inozemstvu 2) rasporedu radnog vremena 3) neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće 4) novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća 5) drugim primanjima u novcu i naravi na koja će radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu 6) uvjetima vraćanja u zemlju. (2) Umjesto podataka iz stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuju ta pitanja. (3) Primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje tijekom trajanja rada u inozemstvu, poslodavac mora uručiti radniku prije odlaska u inozemstvo, ako ga je na to osiguranje dužan osigurati prema posebnom propisu. (4) Ako poslodavac upućuje svoga radnika u s njim povezano društvo u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, koje ima poslovni nastan u inozemstvu, poslodavac može radnika, uz njegovu pisanu suglasnost, privremeno u trajanju od najduže dvije godine, ustupiti tom društvu na temelju sporazuma sklopljenog između povezanih poslodavaca. (5) Na ustupanje iz stavka 4. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe poglavlja 6. ovoga Zakona o privremenom zapošljavanju. Ažurirano A podaci iz članka 15. su: Članak 15. (1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona, mora sadržavati podatke o: 1) strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu 2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima 3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova 4) danu početka rada 5) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme 6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora 7) otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova 8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo 9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. (2) Umjesto podataka iz stavka 1. točaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.

Neće mi bit problem prihvatit argumentiranu istinu, ne držim se svojih stavova kao pijan plota ako sam u krivu. Rado pratim vaše postove i pročitat ću vašu knjigu kad za to dođe vrijeme.

Istanbulska ne poziva na zaštitu jedino žena od naslja, nego i djece i starijih žrtava obiteljskog nasilja. Nešto takvo je svakako potrebno usvojiti u zemljama u kojima se žene i djecu tretira kao građane trećeg reda. Vrijeme je de se nekako stane na kraj prinudnim brakovima 10-godišnjakinja, silovanjima, prebijanjima, genitalnim sakaćenjima, lišavanjima slobode, kamenovanjem radi očuvanja časti i sl. Iako ću se ja prva složiti da su muškarci počesto diskriminirani u obiteljskom pravu u RH i šire i godinama se bore za pristup vlastitoj djeci, jer je ego manipulativne lažljive majčice povrijeđen, u Istanbulskoj konvenciji ne vidim ništa pogrešno. Da će se vjerovatno zloupotrebljavat i u Hrvatskoj moguće i pogrešno implementirat, to sam sigurna.

Da. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor Članak 82. (1) U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. (2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka određuje se razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.

Nije propisano, pa može trajati i jedan dan.

Možete li dati više informacija? Dakle, vi ste potpisali ugovor o privremenom zapošljavanju, koji se inače sklapa preko agencije za privremeno zapošljavanje ili ugovor na određeno? Piše li vam u tom ugovoru što o otkaznom roku? Ako ne, zakon o radu o otkazu ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova kaže ovo: Otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova Članak 47. (1) Na otkazivanje ugovora o radu ustupljenih radnika ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o kolektivnom višku radnika. (2) Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova, agencija može ustupljenom radniku izvanredno otkazati, ako su kod korisnika nastali razlozi iz članka 116. stavka 1. ovoga Zakona i ako korisnik agenciju o tome pisano obavijesti u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji. (3) Rok za izvanredni otkaz ugovora o radu iz članka 116. stavka 2. ovoga Zakona teče od dana pisane obavijesti iz stavka 2. ovoga članka. (4) Prestanak potrebe za ustupljenim radnikom kod korisnika prije isteka razdoblja za koje je ustupljen, ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova. (5) Ustupljeni radnik koji smatra da mu je za vrijeme rada kod korisnika povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa, zaštitu povrijeđenog prava ostvaruje kod poslodavca na način utvrđen člankom 133. ovoga Zakona.

Koliko je meni poznato, uobičajeno je da se ugovor potpisuje u 2 istovjetna primjerka. 1 ide radniku, 1 zadržava poslodavac. Kopija bi trebala ić u financijski odjel/računovodstvo radi obračuna plaće. Pod privremenim radom mislite na privremeno zapošljavanje preko agencije?