Roxette

Ninana, Hurus je savjetima pomogao mnogima na ovom forumu i dovoljno je potkovan argumentima. Dobro vam je odgovorio i očito je to napravio u najboljoj namjeri. Jer ovo što vas je on pitao, vjerojatno bi vas pitala i komisija, odnosno poslodavac. Da, to što ste se za sad samo naručili na pregled/razgovor kod psihijatra vam ne znači previše što se nekakvih komisija tiče. Puno sreće u rješavanju nezavidne situacije u kojoj se nalazite.

Prema granskom kolektivnom ugovoru biste trebali imati pravo na JN nakon 5 godina. To pravo ostvarujete i u tijeku otkaznog roka, no ne znam ostvarujete li ga i nakon raskida ugovora.

Nedavno je u IUS Info izašao dobar članak na tu temu. pa pogledajte: http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=21741 1. uvjet VSS- naknadno završen, dakle tom se uvjetu udovoljava 2. uvjet je iskustvo na odgovarajućim poslovima, ne na poslovima u određenoj stručnoj spremi. Po ovome što ste napisali, tom uvjetu je isto udovoljeno.

Ne morate davati otkaz ako imate ugovor na određeno vrijeme do 31. 7. (osim ako ne namjeravate otići ranije od tog datuma) Ugovor na određeno vrijeme ističe naznačenim datumom. Obavijestite poslodavca o tome da prelazite u novu firmu i da imate namjeru iskoristiti dane godišnjeg odmora koji vam pripadaju do 31.7.

Tigrice, stvarno mi je žao ako je takva situacija kod vas, no primjedba u zadnjoj rečenici stvarno na ružan način diskriminira očeve. Naravno da je majka ta koja rađa i doji. No nećemo valjda svim očevima osporavati da dijete odgajaju, igraju se s njima, mijenjaju mu pelene, hrane ga, bdiju nad njim...

Čudno. Kad vi date zahtjev za pretkompletiranje za mirovinu, na HZMO-u obično utvrde što nedostaje, pa pismeno od firme u kojoj ste radili u određenom razdoblju traže da ispune tiskanicu M4 (sad ja mislim MPP-1) i pošalju natrag. Taj se proces zna oduljiti, ali ja bi se na vašem mjestu javila u bivšu firmu i pitala da mi ispune MPP-1 za 1980-u godinu.

Zakon o radu: Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu Članak 84. (1) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. (2) Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora u trajanju kraćem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona, može taj dio godišnjeg odmora prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. (3) Radnik ne može prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora iz članka 83. ovoga Zakona ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. (4) Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad. (6) Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost i prava državljana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti iskoristiti u sljedećoj kalendarskoj godini. Zastarni rok za novčana potraživanja iz radnog odnosa je 5 godina, ali pravo na korištenje godišnjeg odmora ne spada u to.

Hurus vam je dobro napisao ovo za godišnji odmor. Što se tiče liječničkog, pretpostavljam da vam je firma izdala uputnicu prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada. Koliko je meni poznato, radi se o pregledima koji se obavezno rade prije stupanja na rad i periodički. U uputnicu se upisuju uvjeti u kojima radite, pa se prema tome rade odgovarajući pregledi. Vaš poslodavac će dobiti liječničku svjedodžbu u kojoj će pisati "Sposoban" , "Sposoban uz nošenje kontaktnih leća ili naočala" ili "Nesposoban". Ili nešto slično. npr "kontrola za 3 mjeseca". To su informacije koje su bitne poslodavcu. Detaljan nalaz ( onaj u koji su upisane sve vrijednosti) poslodavac neće dobiti. Ali, trebao bi vam dati kopiju svjedodžbe u kojoj piše da ste sposobni/nesposobni.... Poslodavac ujedno taj pregled i plaća, odnosno plaća ga HZZO. Ne znam zašto vam ordinacija ne bi dala te detaljne nalaze kad budu gotovi. Nazovite ih kada dobijete svjedodžbu.

Baš sam o ovome nedavno pričala s jednim kolegom koji ima posla s sličnim profilom stranaka. Nemam vam što pametno reći, osim izraziti moralnu podršku. Muka mi je nekad od forsiranja percepcije javnih službenika i namještenika kao uhljeba i neradnika koji od novca poreznih obveznika po cijele dane piju kavu...

HRT je javna ustanova po zakonu, dakle imate prednost pri zapošljavanju. Pod jednakim uvjetima znači ako vi i npr još jedan kandidat zadovoljavate uvjete natječaja, vi imate status branitelja, on nema- vi imate prednost. Ako je u uvjetima natječaja navedeno da kandidat treba imati 5 godina iskustva, onaj kandidat koji ima 8 godina, ne bi trebao imati prednost pred onim koji ima 7 godina iskustva. HRT je dužan objaviti natječaj na HZZ-u, u tisku i na svojoj oglasnoj ploči kandidate obavijestiti o rezultatima natječaja. Trebalo bi pogledati što pobliže kaže i kaže li uopće njihov statut više o zapošljavanju. S obzirom da kao javna ustanova vjerojatno natječaj ne završavaju donošenjem rješenja, nego sklapanjem ugovora o radu, na takvo nešto ne bi išla žalba. Možete uputiti pisani prigovor i zatražiti uvid u natječajnu dokumentaciju. I morate biti sigurni da ste priložili svu potrebnu dokumentaciju, kao i svu dokumentaciju koja je potrebna za dokazivanje statusa branitelja.

Vi imate pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlena osoba, samo se u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa javite na šalter Zavoda za zdravstveno osiguranje. Za stjecanje prava na osiguranje više niti ne morate biti u evidenciji nezaposlenih osoba na Zavodu za zapošljavanje. Bitno je samo da poštujete rok koji je gore naveden. Što se djece tiče, napisali ste da su maloljetni, a koliko znam djeca do 18. godine su automatski osigurana.

Sorry, to vašim kolektivnim nije uređeno. No, Zakon o radu, Plaćeni dopust Članak 86. (1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji. (2) Radnik ima pravo na dopust iz stavka 1. ovoga članka u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu..... Ja bi se prvo posavjetovala s poslodavcem. Osobno smatram da bi vam trebala pripasti ista prava kao kod sklapanja braka, jer vam treba bar par dana da se organizirate i sredite sve formalnosti. No, ako vam poslodavac ne omogući to pravo, jer vaš kolektivni ne spominje izričito i sklapanje životnog partnerstva, onda se možete pozvati na gorespomenutu odredbu Zakona o radu.

S obzirom da nije baš regulirano to pitanje, trebalo bi se dogovoriti s poslodavcem. U svakom slučaju, ako i ne bi imali pravo na 5 dana za sklapanje partnerstva, ostaje skromniji 1 dan plaćenog dopusta za osobne potrebe.

Ja sam obično dobivala napismeno nekakve odluke da sam primljena na radno mjesto. Zatražite nekakvu pisanu potvrdu. Nakon toga se dogovorite sa starim poslodavcem oko odrađivanja otkaznog roka i korištenja godišnjeg. A zatm dogovorite datum početka rada s novim poslodavcem.

Slobodni dani radi rođenja djeteta (kao i plaćeni dopust radi smrti člana obitelji, selidbe i slično) se u pravilu koriste neposredno uz sam događaj. A i po svoj logici se to odnosi na oca djeteta, jer majka koristi porodiljni. Godišnji možete, u dogovoru s poslodavcem, početi koristiti odmah nakon isteka porodiljnog, znam za više takvih slučajeva.

Dakle, Pravilnikom je propisano koji se sve podaci o radniku moraju voditi. Znate li je li tu evidenciju dovoljno voditi kroz program kojeg vodi kadrovska služba, ili je uz taj program potrebno voditi dodatan obrazac sa svim navedenim podacima iz pravilnika? Npr. osnovni podaci (ime, oib, radno mjesto, stručna sprema isl) su u programu kadrovske. Podaci o tome je li ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme, broj radnih sati u tjednu i sl. su navedeni u ugovoru. Smatra li se urednim vođenjem evidencije u skladu s Pravilnikom i onda kada svi ti podaci nisu na jednom mjestu?

Čl 59. Zakona o radu: Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa Članak 59. (1) Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad). (2) Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja. (3) Stručno osposobljavanje za rad iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže koliko traje pripravnički staž. (4) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad, primjenjuju se odredbe o radnim odnosima ovoga i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu. (5) Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku. Dakle pod 4.- na vas se primjenjuju sve odredbe osim osim navedenih. Pravo na godišnji odmor imate kao i svi zaposleni.

Hvala, ovo mi je razjasnilo situaciju...

Zanima me je li javna ustanova prilikom odabira kandidata na natječaju dužna ostalim (neizabranim) kandidatima dostaviti uz obavijest o ishodu natječaja (dakle obavijest da nisu primljeni) i ime izabranog kandidata? Hvala!

Vjerojatno jer su umorni od kombinacije posao/faks

Radim u struci. Ne znam isplati li se tebi, ali ja svoje radno iskustvo za vrijeme faksa ne bi za ništa mijenjala. Nisam radila cijelo vrijeme, nego kad bi imala ili neku krizu na faksu, ili kad bi mi zatrebalo novaca. Utoliko sam bila u puno boljoj poziciji, nego netko tko treba raditi cijelo vrijeme studiranja da se prehrani. Ako te roditelji financiraju, a rad bi ti oduzimao previše vremena, možda bi bolje bilo za sada se posvetiti samo faksu ili naći neki honoraran posao koji ne oduzima previše vremena.

Zahvala sam što je taj period mog života završio i što sad samo radim. Savjet je da se jednostavno osoba pomiri da će joj to bit zahtjevno razdoblje života, da se mora odreći nekih užitaka, pobrinut se za dovoljno sna i normalnu prehranu. U tom razdoblju nisam imala nikakav socijalni život, al kad sam najviše radila, davala sam najviše ispita. Ne znam kako, al tako je...

Na žalost, toliko sam često čitala i slušala o lošim iskustvima ljudi s ovim fakultetom, da bi ti savjetovala da ga izbjegneš...

Ali kolektivni im samo šturo navodi "da radnik ima pravo na sedam slobodnih dana godišnje, a osobito u svrhu vjenčanja, smrti i slično". U praksi, ako kolektivni već uređuje to pitanje, u to "slično" najčešće ulazi i preseljenje. Sanci bi trebala pitati u svojoj kadrovskoj za pojašnjenje. No, ako piše doslovno tako kako je rekla, poslodavac nema obvezu dati slobodne dane za preseljenje.

Mislim da bi promjena prebivališta/preseljenje kao osobni razlozi ulazilo u to "slično".