Ruby_Danderfluff

Ako ćete dogovorno tako i uplaćivati, ne morate pokretati nikakav postupak, po mom mišljenju. Koliko je meni poznato, o uzdržavanju se može odlučiti samo u parničnom postupku, što znači da bi Vaša djeca morala podnijeti tužbu protiv Vas za plaćanje uzdržavanja, a Vi biste teoretski takav tužbeni zahtjev morali priznati, da bi Vaša djeca stekla ovršnu ispravu kojom bi Vas mogla ovršiti u slučaju nepoštivanja dogovora.

Poštovana, obrisala sam Vam drugu temu u koju ste stavili ugovor s osobnim podacima. Ako želite ubuduće staviti fotografije ugovora, molim Vas da izbrišete osobne podatke.

Obratite pozornost na čl. 122. st. 7. ZOR-a, koji kaže da ako radnik otkazuje ugovor o radu, a ima za to osobito važan razlog, otkazni rok ne može biti dulji od mjesec dana. Obično se važnim razlogom smatra prelazak na novo radno mjesto, recimo. Slijedom navedenog, ako se propisi imaju tumačiti u korist radnika, tada bi se primijenilo zakonsko trajanje otkaznog roka.

Budite malo detaljniji, želite li Vi dulji ili kraći otkazni rok? Čl. 78. ZOR-a govori o razmjernom godišnjem odmoru (kaže, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa) Ako Vam je odluka o otkazu uručena (odnosno odluka o korištenju razmjernog dijela godišnjeg odmora), možete protiv odluke poslodavca podnijeti zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa kojom tražite da poslodavac poništi svoju raniju odluku i ponovno odluči o godišnjem odmoru.

Kod ovakvih situacija obično možete prijaviti centru za socijalnu skrb neadekvatnu skrb za starije osobe, ali pretpostavljam da baka i deda imaju adekvatnu skrb. Možete prijaviti, mada ne znam kako bi to prošlo, po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, stričeve za zanemarivanje potrebe osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje. Što se tiče Vas, Vi niste dužni brinuti za svoje baku i djeda, ali možda bi bilo od utjecaja da ako se majka ne može brinuti za njih, da se zaista o zajedničkom trošku angažira njegovateljica koja bi bila stalno s njima. No pretpostavljam da je to stvar obiteljskog dogovora.

1. primjenjuje se za radnika povoljnije pravo. Kod otkaznog roka, koji se ugovara i u korist radnika i u korist poslodavca, ponekad je teško reći što je povoljnije pravo. 2. za vrijeme otkaznog roka može se koristiti godišnji odmor, međutim, moje je mišljenje da biste imali pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora do razdoblja do kada Vam prestaje radni odnos, dakle, da se mora izračunavati za razdoblje od 01.01. do 26.05. 3. moguće je.

Evo link na stranicu Ministarstva financija o navedenoj polici osiguranja (MFIN je ugovaratelj police za sve državne službenike i namještenike te zaposlenike u javnim službama, no polica pokriva samo osigurane slučajeve smrti i trajnog invaliditeta, a isplata se vrši prema priloženim tablicama sukladno Vašoj medicinskoj dokumentaciji). Dakle, ako nemate trajni invaliditet, tada nemate niti pravo na odštetu. No nećete ništa izgubiti ako pošaljete (samo obratite pozornost da je od 01.01.2019. sklopljena nova polica koja ima novi broj) odštetni zahtjev, dobit ćete odgovor imate li ili nemate pravo. Jedan dio obrasca mora popuniti poslodavac.

Po mom mišljenju, ne, jer saborski zastupnici nisu državni službenici, već državni dužnosnici.

Pretpostavljam da ste upisane u određene suvlasničke omjere u nekretninama. Morali biste kod suda pokrenuti postupak radi razvrgnuća suvlasništva, gdje će se provesti očevid i vještačenje po vještaku radi procjene vrijednosti nekretnine, odredit će se mogu li se nekretnine geometrijski podijeliti tako da svaka strana dobije po jednu samostalnu uporabnu cjelinu, a ako to nije moguće, ići će se na prodaju, odnosno razvrgnuće isplatom, u kojem postupku jedna strana može isplatiti drugu, a može se pojaviti i treća zainteresirana strana koja će vas isplatiti obje. Načelno, postupak je takav.

Ako smatrate da je došlo do krivotvorenja isprave ili krivotvorenja službene isprave, odmah kazneno prijavite sestru i javnog bilježnika policiji, u ostavinskom postupku istaknite da je povrijeđeno Vaše pravo na nužni dio i da tražite da se darovani stan vrati u ostavinu kako bi se namirio Vaš nužni dio. Ima li druge imovine ostavitelja radi koje bi se vodio ostavinski postupak?

Po čl. 84. ZN-a, rok za vraćanje dara u ostavinu radi namirenja nužnog dijela jest tri godine od ostaviteljeve smrti.

Što se tiče svoje tražbine, možete podnijeti tužbu za stjecanje bez osnove. Što se tiče rada DORH-a, na njihov rad možete podnijeti pritužbu neposredno višem tijelu (županijskom državnom odvjetniku) i na taj način pokušati požuriti njihovo postupanje. Neka druga mogućnost mi ne pada na pamet.

Ne trebate ići na centar, samo zajednički podnesite sporazumni zahtjev za razvod braka, a dijete ne morate spominjati.

Od isporuke robe ili usluge, odnosno od računa, po mom mišljenju. Inače, taj zastarni rok Vam je propisan u čl. 228. Zakona o obveznim odnosima.

Slažem se, to je važno pitanje o zdravstvenoj skrbi nad djetetom i moje je mišljenje također da je tu potrebna suglasnost oba roditelja.

Pa onda je presuda donesena u Vašu korist? I potencijalno je potvrđena, što bi Vam također išlo u korist?

Odgovor na protutužbu radi utvrđenja ništetnosti sporazuma o diobi, ili poništenja istoga, ili sudskog raskida istoga, nije obvezan u tom smislu da nema pravnog načina da natjerate nekoga da ga podnese, međutim, sud u tom smislu neće donositi presudu zbog ogluhe, jer je predmet protutužbe istovremeno i prethodno pitanje u povodu tužbe, slijedom čega ne postoje dokazi koji nedvojbeno upućuju u osnovanost protutužbe, te se i o istoj treba raspravljati (dakle, po mom mišljenju, nisu ispunjeni uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe). Ali slažem se, bilo bi dobro za Vas da sud, ako ocijeni da je protutužba dopuštena, o njoj meritorno odluči tako da na određeni način potvrdi valjanost sporazuma.

Samo umjesto "stranke imaju zajedničku maloljetnu djecu" napišete "stranke nemaju zajedničke maloljetne djece". Ionako to dijete ne može biti stranka u tom postupku, s obzirom da samo mora pokrenuti tužbu za vlastito uzdržavanje.

Ako imate odvjetnika, dakako, neka on pošalje opomenu. Možda da angažirate nekog drugog odvjetnika, koji ima više iskustva s ovakvim tipom pravnih problema?

Piše li o tome nešto u pravilniku o radu poslodavca ili kolektivnom ugovoru? Zakon o radu, slažem se, ne kaže ništa o tome, no poslodavci ovu obvezu ugrađuju u pravilnike.

Kako je u mailu definiran taj bonus, je li se i u njemu on uvjetuje ostvarenjem plana?

Interni akti su iznad zakona (pravilnici o radu i sl.) ZOR ne kaže ništa o tome, on kaže da radnik ima pravo na stanku, dnevni, tjedni i godišnji odmor. Dostupnost poslodavcu nije, koliko mi je poznato, uopće regulirana ZOR-om. Znam da se odredbe o 24-satnoj dostupnosti stavljaju u menadžerske ugovore pa bih zaključila da suprotno tome, radnici koji nemaju menadžerske ugovore, niti nemaju obvezu biti 24 sata dostupni poslodavcu. Ako poslodavac donese takvu odluku koja se odnosi na Vas, ja bih pisala zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, kojom bih se pozvala na relevantne odredbe o dnevnom i tjednom odmoru, i tražila od poslodavca da takvu odluku ukine, u protivnom da ćete pokrenuti radni spor.

Nažalost, bez nekakvog pisanog traga o međusobnom dogovoru, osloniti se možete samo na zakonske odredbe o nasljeđivanju i već postojeća i donesena rješenja o nasljeđivanju.

Poštovana, premjestila sam Vam ovaj upit u jednu temu u kojoj ste već dobili neke odgovore, molim Vas da sve upite postavljate u istoj temi, dobit ćete odgovore na njih.

Međutim, ugovor između OPG-a i d.o.o.-a je po svojoj prirodi trgovački ugovor, iz kojega obveze zastaruju u roku od 3 godine od dospijeća, a ne kao što je kod fizičkih osoba, za pet godina. Možda to misli drugostupanjski sud.